ZAGREB – Godinu i pol od donošenja Nacionalnog plana protiv raka 2020-2030. nije se započelo s njegovom realizacijom, nema akcijskog plana za provedbu, a ne zna se ni koji tim na njemu radi.

Onkološki pacijenti duboko su razočarani sporošću realizacije dokumenta koji se čekao godinama, a trebao bi donijeti bolje ishode liječenja zloćudnih bolesti u Hrvatskoj koja je danas zemlja s jednom od najvećih stopa smrtnosti od raka u Europi. Osim ignoriranja ovog strateškog dokumenta, zdravstvena je administracija ignorirala i jučerašnju Konferenciju o ishodima liječenja onkoloških pacijenata u Hrvatskoj, što ju je organizirala europarlamentarka Romana Jerković (SDP). Je li razlog tome bila politička opcija kojoj pripada ili nešto drugo, nije poznato, no ministar zdravstva Vili Beroš nije se odazvao na poziv na sudjelovanje, nije objasnio svoj izostanak, niti je poslao zamjenu. Na skupu se ispred zdravstvene administracije pojavio jedino Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a, no skup je napustio odmah nakon prvog panela, u kojem je osobno sudjelovao.

Traume rastu

Predstavnici udruga pacijenata izrazili su, dijelom i zbog takvog ponašanja izvršne vlasti, sumnju u realizaciju strategije. Poručili su, međutim, da više nisu spremni šutjeti.

– Onkološki bolesnici su nakon otpuštanja iz bolnice prepušteni sami sebi. Pacijentice operirane od karcinoma dojke nakon zračenja žive u ranama jer koristimo metode iz prošlog stoljeća. Umjesto da liječenje prođe što brže, napotrebno se odugovlači, a traume rastu. Zbog manjka onkoloških sestara na terenu imamo fizički i psihički devastirane pacijente, dok u susjednoj Sloveniji stvari odlično funkcioniraju, navela je za primjer dr. Vesna Ramljak, predsjednica Udruge Europa Donna Hrvatska.

Zbog nepostojanja unificiranih standarda za onkološke bolesnike, multidisciplinarnog pristupa i praćenja ishoda liječenja, događaju se slučajevi, naveo je za primjer Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu, da pacijentica prođe inovativnu operaciju dojke s ugradnjom implantanta koji se zračenjem potpuno uništi.

– Nakon 25 zračenja, implantat se pretvorio u čvarak. Pitanje je kako je uopće zračenje djelovalo te koji je ishod liječenja za tu pacijenticu i njenu kvalitetu života? – zapitao se Belina.

Zbog loših ishoda liječenja onkoloških bolesnika s kojima se Hrvatska već godinama suočava, te sporosti u implementaciji Nacionalnog plana protiv raka, eurozastupnica Jerković predložit će osnivanje neformalne skupine građana, pacijenata, stručnjaka i političara koja bi bila legalan instrument pritiska na zdravstvenu administraciju da čim prije započne s implementacijom i da akcijski plan ugleda svjetlo dana. Tu skupinu namjerava ugostiti u Europskom parlamentu, gdje će razmijeniti iskustva s krovnim udrugama pacijenata i zastupnicima iz drugih država članica EU-a.

Pokretanje kampanje

Jerković se zalaže za pokretanje kampanje zdravstvenog prosvjećivanja jer su hrvatski građani skloni nezdravim i zdravstveno rizičnim ponašanjima poput konzumacije alkohola, cigareta, prekomjernoj težini i tjelesnoj neaktivnosti, koje su u izravnoj vezi s nastankom karcinoma. Traži i ponovnu uspostavu probira na rak vrata maternice, ukinutog 2016. godine unatoč tome što je davao rezultate.

– Ako mogu Slovenci, koji su jedan od svijetlih primjera u Europi, ako je u Finskoj danas rak vrata maternice postao rijetka bolest, ne vidim zašto i mi ne bismo mogli postići u dogledno vrijeme sličan rezultat, poručila je Jerković.

Procjenjuje se da će do 2050. godine svaki treći stanovnik Hrvatske oboljeti od raka. Hitna implementacija Nacionalnog plana može promijeniti taj trend, poručuje Jerković. »Ako ga sutra implementiramo, za 10 godina bit ćemo tamo gdje je danas Danska«, ističe i podsjeća da praćenje ishoda liječenja može ne samo spasiti ljudske živote, već i racionalizirati troškove u zdravstvenom sustavu.

Tijekom pandemije u EU-u milijun karcinoma nedijagnosticirano

Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Renata Sabljar Dračevac podsjeća na to da se na razini EU-a procjenjuje da je tijekom pandemije milijun karcinoma ostalo nedijagnosticirano te će se i naše zdravstvo u idućih nekoliko godina suočiti s oboljelima u višem stadiju bolesti, s puno više komplikacija i težim i skupljim liječenjem. To bi moglo dodatno uvećati smrtnost od raka, od kojeg danas u Hrvatskoj godišnje oboli 25.000 osoba, a umre njih 14.000. Realizacija Nacionalnog plana protiv raka ključna je da bi liječenje oboljelih imalo bolje ishode, a pacijenti znali gdje će dobiti najbolju zdravstvenu skrb, poručeno je na konferenciji.