Nezadovoljni radom riječke “Čistoće” te Ekoplusa Općinski vijećnici Općine Viškovo Bojan Kurelić (Akcija mladih), Dinko Beaković (HDZ) i Tamara Smokvina (Kvarnerska inicijativa) sazvali su tiskovnu konferenciju.

Predsjednik viškovskog Općinskog vijeća Bojan Kurelić ističe da najveću cijenu nemara i nerada “Čistoće” i Ekoplusa plaćaju građani Viškova.

Jasna poruka

– Želimo jasno poručiti da mi to više plaćati nećemo. Do kraja siječnja ove godine sve općine i gradovi u Republici Hrvatskoj trebale su donijeti svoje Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na svom području.

I sve općine i gradovi čiji je pružatelj usluga odvoza otpada “Čistoća” to su i učinile. Osim Grada Rijeke.

Gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović ne samo da nije stavio Odluku na dnevni red u skladu sa Zakonom do kraja siječnja, nego ju je povukao s dnevnog reda u veljači – kaže Kurelić.

Dodaje da tim potezom riječki gradonačelnik nije samo zaustavio procese uvođenja novog sustava prikupljanja otpada u Gradu Rijeci, nego i u svim gradovima i općinama koji imaju nesreću da se nalaze u sustavu (ne)rada riječke “Čistoće”.

Kurelić je stoga pozvao sve ostale gradove i općine u sustavu “Čistoće” da sjednu za stol i probaju zajednički napraviti novu odluku o skupljanju komunalnog otpada koja će biti isključivo u interesu građana.

– A ako “Čistoća” neće biti u stanju provoditi tu odluku možda bi bilo najbolje pronaći nekog drugog tko će pružati uslugu javnog prikupljanja komunalnog otpada, kaže Kurelić.

Dinko Beaković požalio se da već četiri mjeseca očekuje konkretne odgovore od Ekoplusa, o ugovoru o radu sad već bivšeg direktora Ekoplusa Luke Travena.

– Čekamo i informaciju o zbrinjavanju goriva iz otpada koje se po navodima bivšeg direktora Travena zbrinjavalo i u Austriji. Do sada nismo zaprimili niti jedan dokument niti potvrdu da je to gorivo zaista zbrinuto u Austriji.

Tražimo odgovor i da se jasno i javno definira gdje je gorivo iz otpada zaista deponirano ili zbrinuto jer postoje indicije da se gorivo iz otpada umjesto da bude zbrinuto miješa s komunalnim otpadom i vraća nazad na obradu u Centar – rekao je Beaković.

Dodaje i kako nije do kraja pokrenut proces otplinjavanja plohe A1 koja je još 2020. bila pripremljena za priključak plinogeneratora i za korištenje plina za proizvodnju toplinske ili električne energije.

– Od 2020. do danas na baklji u centru Marišćina izgorilo je približno 8 milijuna kubičnih metara plina što je po današnjim cijenama plina oko 22 milijuna kuna. Da se taj plin koristio za proizvodnju električne energije uprihodilo bi se oko 40 milijuna kuna – kaže Beaković.

Uskrata podataka

Tamara Smokvina rekla je da je Kvarnerska inicijativa putem predsjednice Odbora za prostorno i urbanističko planiranje, stanovanje i zaštitu okoliša i uz potporu članova tog Odbora Općinskog vijeća inicirala obraćanje Povjereniku za informiranje Republike Hrvatske, u vezi s traženjem informacija o ugovoru o radu bivšeg direktora.

– Dobili smo odgovor iz Ureda Povjerenika iz kojeg je vidljivo da je odluka Ekoplusa, odnosno predsjednika uprave u odlasku, da uskrati tražene podatke protuzakonita, rekla je Smokvina.

Dodala je i da studija utjecaja Marišćine na zdravlje mještana, koju je prije 16 mjeseci pokrenula PGŽ kao većinski osnivač i suvlasnik Ekoplusa, do danas nije ugledala svjetlo dana, a trebala je biti završena u roku od jedne godine.