Reuters
Mateusz Morawiecki, Peter Fiala i Janez Janša koji su u ukrajinsku prijestolnicu stigli vlakom, prvi su strani lideri koji su posjetili Kijev nakon početka ruske invazije
povezane vijesti
Danas je dvadeseti dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovdje pratimo najvažnije vijesti dana.
NOVO! 22:39 Premijeri Poljske, Češke i Slovenije stigli su u utorak u Kijev kako bi pokazali potporu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju koji ih je obavijestio o tijeku rata s Rusijom, nakon invazije na njegovu zemlju 24. veljače.
Mateusz Morawiecki, Peter Fiala i Janez Janša koji su u ukrajinsku prijestolnicu stigli vlakom, prvi su strani lideri koji su posjetili Kijev nakon početka ruske invazije.
“Vaš posjet Kijevu u ovo teško vrijeme za Ukrajinu snažan je znak potpore. Doista nam to puno znači”, napisao je Zelenskij online.
Kratka snimka koju je objavio njegov ured prikazuje Zelenskija koji razgovara s Morawieckim, Fialom i Janšom.
Na tim je razgovorima bio i zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Kaczynski, vođa vladajuće stranke Pravo i pravda, kojega se doživljava kao glavnog donositelja odluka u zemlji.
Reuters
U ruskim napadima na Kijev u utorak poginulo je najmanje četvero ljudi, objavile su vlasti, dok ruske snage stežu obruč oko grada koji je uveo u utorak navečer 35-ostani policijski sat.
“Upravo ovdje, u ratom pogođenom Kijevu, piše se povijest. Upravo ovdje, bori se sloboda protiv svijeta tiranije. Upravo ovdje budućnost svih nas visi o koncu”, napisao je Morawiecki na Twitteru.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal pozdravio je “hrabrost pravih prijatelja” i dodao da će se razgovarati o potpori Ukrajini i daljnjim sankcijama.
Fiala je rekao da je odluka o posjetu Kijevu donesena u konzultacijama s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Ideja o posjetu rođena je na samitu EU-a u Versaillesu prošli tjedan. Ipak, kako naglašavaju neki europski izvori, ne postoji “formalni mandat” koji je dan trojici premijera od Bruxellesa.
NOVO! 22:06 Gotovo 30.000 ljudi evakuirano je u utorak humanitarnim koridorima iz ukrajinskih gradova, a većina njih, oko dvadeset tisuća, uspjela je napustiti luku Mariupolj koja je pod opsadom, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik, prenose agencije.
Zamjenik predstojnika ureda ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko objavio je da je oko 20.000 ljudi napustilo Mariupolj osobnim automobilima, javlja Reuters.
“Danas je oko 20.000 ljudi napustilo Mariupolj” u 4000 automobila, rekao je u priopćenju Timošenko, javlja France Presse.
U ponedjeljak je 160 vozila već bilo izašlo iz tog lučkog grada, gdje su uvjeti katastrofalni nakon osmodnevnog bombardiranja i opsade ruskih snaga i njihovih proruskih saveznika separatista, zbog čega stanovnici žive u podrumima.
Humanitarni koridor kojim su prošli ti konvoji vozila povezuje Mariupolj i Zaporižja, na sjeverozapadu, preko Berdjanska, što je put dug 270 km.
Nakon niza neuspjeha i zbog izostanka rusko-ukrajinskog primirja, evakuacija je ubrzana u Mariupolju dok stanovnici trpe nestašicu vode i hrane.
Međunarodna zajednica je osudila rusko bombardiranje rodilišta prošlog tjedna.
Guverner te oblasti Pavlo Kiriljenko rekao je u utorak da ruske snage drže osoblje bolnice u Mariupolju i 400 stanovnika iz susjedstva kao “taoce” u zgradi, što nije moguće provjeriti kod neovisnog izvora.
Mariupolj, oko 55 km od ruske granice i 85 km od separatističkog uporišta Donecka, najveći je grad u Donbasu koji je još u rukama Kijeva. Donbas još obuhvaća donecku i luhansku oblast.
Pad tog lučkog grada na Azovskom moru koji je do rata imao 450.000 stanovnika u ruske ruke, bio bi prekretnica u invaziji Ukrajine.
Omogućio bi da se ruske snage s anektiranog Krima, nakon zauzeća luka Berdjanska i Hersona, spoje sa separatističkim i s ruskim snagama u Donbasu.
NOVO! 21:59 Novinarka Fox Newsa ubijena je u blizini Kijeva zajedno s kolegom snimateljem Pierreom Zakrzewskim, objavila je ta televizijska mreža u utorak.
Dvadesetčetverogodišnja Oleksandra Kuvšinova ubijena je u Horenki blizu Kijeva u ponedjeljak, objavila je mreža.
Po izvješću, na njihovo vozilo otvorena je vatra. Pritom su ubijeni Zakrzewski i Kuvšinova a ozlijeđen je dopisnik Benjamin Hall.
Kuvšinova je bila lokalna novinarka koja je pomagala timu Foxa Newsa u istraživanjima u Ukrajini.
“Bila je nevjerojatno talentirana i provodila je tjedne radeći izravno s čitavim našim timom tamo.. kako bi svijetu pokazala što se događa u njezinoj domovini”, objavio je Fox News.
Fox News je već ranije potvrdio da je 55-ogodišnji snimatelj Pierre Zakrzewski ubijen u incidentu u ponedjeljak.
Mreža je pojasnila da je čekala s objavom vijesti o smrti Kuvšinove iz obzira prema njezinoj obitelji.
Time je pet novinara ubijeno od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. ožujka.
NOVO! 20:58 Više od 100 autobusa s nekoliko tisuća civila napustilo je opkoljeni grad Sumi u sjeveroistočnoj Ukrajini, u operaciji “sigurnog prolaska”, priopćio je u utorak Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC).
Autobusi s oznakama ICRC-a kreću se prema gradu Lubni u središnjoj Ukrajini, ali možda neće moći koristiti direktnu rutu, kazao je glasnogovornik ICRC-a Jason Straziuso.
Ruska strana, rekao je Straziuso, je dala odobrenje za evakuaciju.
U autobusima su samo žene i djeca, muškarci su ostali u gradu.
“Više od 100 autobusa se kreće u dva odvojena konvoja. Radi se o zajedničkoj operaciji ICRC-a i Ukrajinskog Crvenog križa”, rekao je Straziuso.
Prema UN-ovoj Međunarodnoj organizacija za migracije (IOM), od invazije Rusije na Ukrajinu prije 20 dana, zemlju je napustilo oko tri milijuna ljudi.
NOVO! 20:15 Slovački parlament u utorak je odobrio stacioniranje NATO-ovih stranih vojnika u zemlji, kojih bi broj mogao dosegnuti 2100.
Prvo će se rasporediti NATO-ova postrojba “Pojačana napredna prisutnost” s oko 1200 ljudi koji će doći iz Češke, Njemačke, Nizozemske, Sjedinjenih Država, Poljske i Slovenije. Usto će se razmjestiti sustav protuzračne obrane Patriot, rekao je ministar obrane Jaroslav Nađ.
Pojačanja dolaze dok traje ruska invazija na Ukrajinu.
“Budući da u skoroj budućnosti očekujemo izravne vojne napade Rusije na aerodrom Užhorod (u Ukrajini), blizu slovačke granice, to svakako ima i vojne posljedice”, rekao je Nađ, prenosi agencija TASR.
Prijedlog o razmještanju snaga, koji je vlada desnog centra prihvatila 9. ožujka, odobrilo je 96 od 134 prisutna zastupnika, a 15 ih je bilo protiv.
Pitanje stranih vojnika sporno je u Slovačkoj. Glasovanje se događa samo dva dana prije prvog posjeta američkog ministra obrane Slovačkoj od ulaska te zemlje bivšeg sovjetskog bloka u NATO 2004.
Slovačka je primila više od 200.000 izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske invazije 24. veljače.
NOVO! 19:23 NATO je u utorak upozorio Rusiju da ne pokušava upotrijebiti kemijsko oružje u Ukrajini, naglasivši da je svoju obranu na istočnom krilu pojačao proturaketnim sustavima Patriot u Poljskoj i u Slovačkoj, rekao je njegov glavni tajnik.
“Rusija iznosi apsurdne optužbe o biološkim laboratorijima i o kemijskom oružju u Ukrajini. To je još jedna laž. No nas zabrinjava to što bi Moskva mogla izvesti tajnu operaciju, pod lažnim izgovorom, koja bi eventualno uključivala kemijsko oružje”, upozorio je Norvežanin Jens Stoltenberg na tiskovnoj konferenciji prije sastanka ministara obrane Saveza koji se treba održati u srijedu.
“Uporaba kemijskog oružja bila bi kršenje ugovora o zabrani kemijskog oružja koji je Rusija potpisala”, rekao je. “Rusija se dosad već koristila kemijskim sredstvima protiv političkih protivnika”, podsjetio je.
“Stvoriti situaciju za uporabu kemijskog oružja je neprihvatljivo. Cijena će biti veoma visoka, ali ne želim nagađati o vojnom odgovoru NATO-a”, istaknuo je.
Savez pojačava svoju obranu na istočnom krilu tako da prvi put aktivira svoje snage za brzi odgovor i razmješta proturaketne sustave Patriot u Poljskoj i u Slovačkoj, podsjetio je Stoltenberg. Sustave Patriot u Poljskoj postavljaju Sjedinjene Države, a u Slovačkoj Njemačka i Nizozemska.
“Stotine tisuća vojnika su stanju pripravnosti, a više od 100.000 američkih vojnika je prisutno u Europi”, dodao je.
“To je trenutačni odgovor” Saveza na rusku prijetnju ukrajinskog rata, rekao je.
“Ministri obrane trebaju u srijedu odlučiti o konkretnim mjerama na dulji rok, kao što su slanje većih pojačanja, priprema tehnike, raspoređivanje sustava za protuzračnu i za kibernetičku obranu”, dodao je.
No Stoltenberg je istaknuo da jačanje obrane znači i povećanje vojnih troškova.
Sve članice Saveza su se obvezale da će 2 posto svog BDP-a izdvajati za obranu do 2024.
NOVO! 19:19 Gradonačelnik Kijeva uputio je u utorak poziv papi Franju da posjeti ukrajinsku prijestolnicu, čak i u ovim okolnostima, ocijenivši da je njegova nazočnost “ključ” spašavanja života i uspostave mira.
“Vjerujemo da je nazočnost Pape ključ spašavanja života i uspostave mira u našem gradu, zemlji i šire”, napisao je Vitalij Kličko u pismu Franji.
“Pozivamo vas kao duhovnog vođu da pokažete svoje suosjećanje i da stanete uz ukrajinski narod tako što ćemo zajedno uputiti poziv na mir”, dodaje se u pismu Svetom Ocu.
Vatikan je potvrdio da je Papa primio pismo od 8. ožujka. Vatikan je objavio da Papa moli za Ukrajince, ali ne spominje poziv ili putovanje.
Kličko poručuje da će Kijev ponuditi svu potrebnu pomoć te ako posjet nije moguć predlaže video konferenciju u živo ili snimljenu video konferenciju s predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.
Ranije su poziv Papi da posjeti Ukrajinu uputili glavni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve Sviatoslav Ševčuk i ukrajinski veleposlanik u Vatikanu Andrij Juraš.
Oba su poziva bila upućena prije izbijanja rata.
NOVO! 18:54 Premijeri Poljske, Češke i Slovenije stigli su u Kijev i u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu trebali bi se sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirem Zelenskijem, javlja u utorak BBC pozivajući se na češke medije.
Mateusz Morawiecki, Peter Fiala i Janez Janša namjeravaju izraziti široku potporu Ukrajini svojim simboličnim posjetom koji bi trebao pokazati europsku solidarnost s ukrajinskim narodom.
Trojica premijera navodno su jutros prešla granicu s Ukrajinom te vlakom nastavili put prema glavnom gradu.
Oni dolaze u Kijev u trenutku kada Rusija nastavlja svoje napade na ukrajinsku prijestolnicu.
U Kijevu je proglašen policijski sat od 20 sati u utorak do 7 ujutro u četvrtak.
NOVO! 18:36 Sud u Moskvi izrekao je u utorak novčanu kaznu Marini Ovsjanjikovoj, zaposlenici ruske televizijske mreže koja je upala tijekom informativne emisije sklone Kremlju kako bi osudila ofenzivu u Ukrajini, ali zasad nije završila u zatvoru.
Ovsjanjikova koja je proglašena krivom za “administrativni prekršaj”, mora platiti kaznu u visini oko 250 eura, rekla je novinarka francuske novinske agencije nazočna u sudnici.
“Moj se život jako promijenio, to je sigurno. Zadovoljna sam što sam izrazila ono što mislim. Ali još je važnije što se sada pojavio novi trend: drugi novinari slijede moj primjer”, rekla je Ovsjanjikova za agenciju France presse nakon saslušanja.
Ona je u ponedjeljak navečer upala u najgledaniju rusku informativnu emisiju ušavši u kadar s transparentnom protiv rata, što je iznimno rijetki potez u zemlji u kojoj su informacije strogo kontrolirane.
Scena se odigrala tijekom večernje informativne emisije “Vremia” prvog kanala, koju svaki dan prate milijuni Rusa.
Dok je poznata voditeljica Ekaterina Andrejeva čitala vijesti, Ovsjanjikova se pojavila iza nje s transparentnom na kojem je pisalo: “Ne ratu. Ne vjerujte propagandi. Ovdje vas lažu”.
“Rusi su protiv rata”, moglo se još pročitati.
Voditeljica je nastavila čitati vijesti nekoliko sekundi a potom je mreža brzo prešla na reportažu i prekinula izravni prijenos iz studija.
Snimke tog poteza obišle su svijet, mnogi su pozdravili “iznimnu hrabrost” u kontekstu bespoštedne represije u Rusiji protiv svakog kritičkog glasa.
U utorak je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da je spreman dati Ovsjanjikovoj “konzularnu zaštitu”, bilo u ambasadi bilo da joj se da azil.
Iako je puštena na slobodu, Ovsjanjikovoj prijeti kazneni progon i teška zatvorska kazna.
Saslušanje u utorak nije naime bilo izravno vezano za njezin potez na televiziji, već za video koji je paralelno pušten na internetu i u kojem osuđuje ulazak ruskih trupa u Ukrajinu.
Njezin je odvjetnik rekao za AFP kako se boji da bi joj se moglo suditi za “lažne vijesti” o ruskoj vojsci, što je zločin za koji se po novom zakonu može dobiti i 15 godina zatvora u Rusiji.
NOVO! 18:26 – I oni traže “dobrovoljce”.
Rusija novači tisuće Sirijaca za ratovanje u Ukrajini, nude im plaću od 1.000 eura
NOVO! 18:15 – Sedam tijela pronađeno je u ruševinama zgrade škole u Mikolajivu na jugu razorene ruskim zračnim napadima u nedjelju ujutro, objavile su u utorak ukrajinske vlasti.
Ispod ruševina izvučene su ranjene osobe, navodi se u izjavi ukrajinske službe za izvanredna stanja.
Spasilačke ekipe su sada završile posao raščišćavanja ruševina.
NOVO! 18:04 – Odluka Moskve:
Rusija službeno napustila Vijeće Europe, preduhitrili su izbacivanje
NOVO! 17:50 – Sve države članice EU-a moraju pomoći u zbrinjavanju milijuna izbjeglica koji bježe pred ratom u Ukrajini, rekla je u utorak europska povjerenica za migracije Ylva Johansson.
UN je u utorak objavio da je gotovo tri milijuna ljudi, većinom žene i djeca, pobjeglo iz Ukrajine.
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 20. dan, a ruski predsjednik Vladimir Putin naziva je posebnom operacijom kojom želi smijeniti ukrajinsku vladu i demilitarizirati zemlju.
“Ako zaista pokažemo svoje najbolje strane u solidarnosti, mi to možemo”, rekla je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Njezine riječi na tragu su poznate izjave tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel “Wir schaffen das” (“Mi to možemo”) na vrhuncu izbjegličke krize 2015./16. kada je u EU stiglo više od milijun ljudi koji su bježali pred ratom u Siriji.
Poljska je do sada primila 1,7 milijuna ukrajinskih izbjeglica, dok je u prethodnoj krizi odbila primiti većinski muslimanske migrante i tražitelje azila.
Johansson je izrazila nadu da će pomoć koju se sada pruža ukrajinskim izbjeglicama otvoriti put prema širem dogovoru EU-a o reformi politike azila, temi koja je postala politički toksična i oslabila jedinstvo Unije.
“Migracije su nešto čime se upravlja, a ne čega se treba bojati”, rekla je na događaju u organizaciji jednog think-tanka.
Komisija je ponudila novac kako bi pomogla istočnim državama članicama u zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica.
“Mobilizirat ćemo milijarde eura… kako bismo obnovili prihvatne centre, mobilne bolnice i škole za djecu i osigurali zaposlenje odraslima ili ustanove za brigu o djeci”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu u utorak.
NOVO! 17:30 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u utorak je rekao da “treba priznati” da Ukrajina neće moći pristupiti NATO-u, javlja AFP i podsjeća da je to jedno od glavnih pitanja koje poteže Rusija kako bi opravdala svoju invaziju na tu zemlju.
Predsjednik je to kazao na 20. dan invazije ruskih snaga koje bombardiraju ukrajinske gradove i u utorak su ubile pet osoba u prijestolnici Kijevu, dok se civili pokušavaju evakuirati humanitarnim konvojima, a parlament je produljio izvanredno stanje.
“Godinama čekamo da se vrata otvore, no također smo čuli da ne možemo pristupiti tom članstvu. To je istina i to se mora priznati”, rekao je Zelenskij na video konferenciji s čelnicima zemalja Združenih ekspedicijskih snaga, koalicije predvođene Velikom Britanijom.
Britanski premijer Boris Johnson ugostio je čelnike Združenih ekspedicijskih snaga (JEF), sjevernoeuropske sigurnosne koalicije, koja okuplja predstavnike Danske, Finske, Estonije, Islanda, Latvije, Litve, Nizozemske, Švedske i Norveške.
Zelenski je na tom virtualnom sastanku rekao da shvaća da Ukrajini nisu otvorena vrata u članstvo NATO-a i stoga predlaže neovisan način na koji bi sebe zaštitila, pod uvjetom da dobije sigurnosna jamstva.
“Ako ne možemo ući kroz otvorena vrata, tada moramo surađivati s udruženjima s kojima možemo, koja će nam pomoći, zaštiti nas (…) i dobiti zasebna jamstva”, rekao je Zelenskij u video poruci.
Također je rekao da je članak 5 NATO-a slabiji nego ikada prije.
Naveo je da je u današnjem zračnom napadu na Kijev poginulo pet ljudi te da su humanitarni koridori trenutno djelomično otvoreni.
Ukrajinski parlament, Vrhovna rada, danas je izglasao produljenje ratnog stanja za još 30 dana, od 26. ožujka, potvrdivši prijedlog zakona koji je podnio predsjednik Zelenskij.
Ratno stanje uvedeno je 24. veljače na razdoblje od 30 dana, nakon što je Rusija pokrenula “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini, kako je ona naziva, a što je najveći napad na neku europsku državu od Drugog svjetskog rata.
NOVO! 16:55 – Kamerman Fox Newsa Pierre Zakrzewski poginuo je u Ukrajini, objavio je u utorak na Twitteru Fox News čime su, prema dostupnim podacima, od početka sukoba poginula četvorica novinara.
Snimatelj Pierre Zakrzewski pratio je novinara Fox Newsa Benjamina Halla, koji je ranjen u ponedjeljak u Horenki blizu Kijeva, priopćio je Fox News Media.
Nešto ranije ukrajinske vlasti objavile su da su najmanje trojica novinara poginula, a više od 30 je ozlijeđeno od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Osim američkog novinara Brenta Renauda, ruski vojnici ubili su dvojicu ukrajinskih novinara, objavila je u utorak na Telegramu ukrajinska pučka pravobraniteljica Ljudmila Denisova, prenio je dpa.
Viktor Dudar poginuo je kod Mikolaiva na jugu Ukrajine, a snimatelj Jevhen Sakun poginuo je u raketnom napadu u Kijevu.
“Ruski okupatori bore se protiv objektivnog izvješćivanja o njihovim ratnim zločinima u Ukrajini, ubijaju i pucaju na novinare”, napisala je Denisova.
Strani novinari mete su namjernih napada i nekoliko ih je ozlijeđeno.
Među ozlijeđenima su jedan švicarski novinar i dvojica danskih novinara, dok je novinska ekipa britanskog kanala Sky News snimila napad na sebe u Buči kod Kijeva. U napadu je ozlijeđen novinar Stuart Ramsey.
Novinar Fox Newsa Benjamin Hall ozlijeđen je u ponedjeljak u blizini Kijeva.
NOVO! 16:37 – Slike pokazuju razoreni Mariupol.
Reuters
NOVO! 16:27 – Rusija je uvela sankcije protiv američkog predsjednika Joea Bidena, državnog tajnika Antonyja Blinkena i drugih američkih dužnosnika, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju objavljenom u utorak.
“Kao odgovor na niz sankcija bez presedana… od 15. ožujka ove godine, ruska ‘stop lista’ uključuje na temelju reciprociteta predsjednika J. Bidena, državnog tajnika A. Blinkena, ministra obrane L. Austina i predsjednika Združenog načelnika stožera M. Milleyja, kao i brojne šefove odjela i poznate američke osobe”, navodi se u priopćenju.
NOVO! 15:43 – Gotovo tri milijuna ljudi pobjeglo je pred ratom u Ukrajini, objavila je u utorak UN-ova Međunarodna organizacija za migracije.
Među izbjeglicama je više od 150.000 državljana trećih zemalja, objavila je na Twitteru glasnogovornica IOM-a Safa Msehli.
Još milijuni su blokirani u zemlji, ili u svojim domovima ili interno raseljeni.
Po vladinim podacima koje je prikupio UNHCR, velika većina ukrajinskih izbjeglica stigla je u Poljsku.
Poljska pogranična policija objavila je u utorak da je u zemlju od početka rata stiglo 1,83 milijuna ukrajinskih izbjeglica.
U Rumunjsku je stiglo 453.432 izbjeglica, u Moldaviju 337.215, u Mađarsku 263.888 te 213.000 u Slovačku, po podacima UNHCR-a.
U Rusiju je pobjeglo 142.994 izbjeglica, navodi agencija, pozivajući se na najnovije ruske podatke, a relativno malen broj pobjegao ih je u Bjelorusiju.
Češke vlasti procjenjuju da se u zemlji nalazi između 200.000 i 270.000 ukrajinskih izbjeglica.
Rusija je 24. veljače pokrenula invaziju na Ukrajinu.
NOVO! 15:29 – Mađarski premijer Viktor Orban nije se pridružio svojim kolegama iz Češke, Poljske i Slovenije na putu za Kijev s obzirom na to da Mađarska ne isporučuje oružje Ukrajini, prema novinskoj stranici Origo.
Mađarska vlada neće dopustiti da zemlja bude uvučena u rat i ona radi na uspostavi mira, stoji na stranici.
Mađarski je stav od početka da neće slati vojnike ni oružje u Ukrajinu niti će dopustiti da se oružje prevozi preko njezina teritorija, navodi se na Origu.
Pošto su Rusi bombardirali lokaciju blizu poljske granice, ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto rekao je da bi čak i spominjanje prijevoza oružja predstavljalo ozbiljne rizike.
Orban je također jasno dao do znanja da bi tranzit oružja ozbiljno naštetio Mađarima u Zakarpatju, na zapadu Ukrajine.
Origo je oklevetao opozicijske političare koji se zalažu da tranzit oružja u Ukrajinu ide preko Mađarske.
NOVO! 14:37 – Prema novim podacima najmanje su četiri osobe poginule u utorak u zračnim napadima i bombardiranju ruskih snaga koje stežu obruč oko ukrajinske prijestolnice, a gradonačelnik je proglasio 35-satni policijski sat koji počinje u 20 sati navečer po mjesnom vremenu.
Dvije velike eksplozije odjeknule su u središtu grada u utorak neposredno prije zore. Kasno u ponedjeljak, svjetleći meci bljesnuli su noćnim nebom dok su ukrajinske snage očito ciljale neprijateljsku bespilotnu letjelicu.
“Danas je težak i opasan trenutak”, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.
“Glavni grad je srce Ukrajine i bit će obranjen. Nećemo odustati od Kijeva, koji je trenutno simbol i isturena operativna baza europske slobode i sigurnosti.”
Pozvao je muškarce koji su odveli žene i djecu na relativno sigurnija mjesta u Ukrajini da se vrate u prijestolnicu i bore. Neki su to već učinili, rekli su Vitalij i njegov brat Vladimir u nedavnom intervjuu za Reuters.
Agencija se poziva na svoje očevice koji su vidjeli visoku stambenu zgradu u plamenu nakon što je pogođena topništvom. Vatrogasci su pokušavali ugasiti vatru, a spasioci su pomagali evakuirati mobilnim ljestvama građane zarobljene unutra. Tijelo je ležalo na tlu u vreći.
Tvornica oružja Artem u središnjem Kijevu također je pogođena, prema snimci koju je napravio lokalni stanovnik na kojoj se vidi dim te stanovnici kako raščišćavaju ruševine.
Rusija je rekla u ponedjeljak da planira napasti ukrajinske tvornice oružja za odmazdu zbog ukrajinskog napada na Doneck koji kontroliraju proruski separatisti i pozvala je radnike i stanovnike da se evakuiraju.
Ukrajina je opovrgnula optužbe da je napala Doneck.
Tisuće ljudi ubijene su u sukobima od 24. veljače kada je Rusija počela invaziju na Ukrajinu, a prema UN-ovim podacima izbjeglo je tri milijuna ljudi, a još su milijuni raseljeni unutar same Ukrajine.
Rusija, koja negira da cilja civile, svoje postupke naziva “specijalnom vojnom operacijom” za “denacifikaciju” zemlje, tvrdnju koju Ukrajina i njezini saveznici odbacuju kao izgovor za neopravdan i nezakonit napad.
NOVO! 14:25 – Gospodarski život opet na udaru.
Velika Britanija najavila dodatnih 350 sankcija Rusiji, na udaru je niz ruskih bogataša
NOVO! 13.53 Vladimir Putin planira narediti masovnu sječu ukrajinskih šuma, kako bi drvo bilo prodano u Rusiju. Tako se tvrdi u dokumentu koji je objavila ukrajinska vojna obavještajna služba. Danas objavljeni dokument okument odnosi se na pismo ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua upućeno ruskom predsjedniku. U pismu se govori o “mogućnosti sječe na obrambenim zemljištima”, tvrde ukrajinski obavještajci, a novcem od prodaje drveta financirala bi se ruska vojna operacija.
NOVO! 13.31 Ukrajinska i ruska delegacija nastavile su pregovore, izvijestila je ukrajinska Pravda, navodeći kao izvor člana ukrajinskog izaslanstva Davida Arakamija. – Pregovori su u tijeku, citirala je Pravda Arkamija.
NOVO 13.23 Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski upozorio je jutros da “ruski ratni stroj” neće stati na Ukrajini, da će njegova meta biti i druge europske zemlje. U obraćanju javnosti Zelenski je pozvao na zaustavljanje “ruskog ratnog stroja”.
– Možemo zaustaviti Rusiju, možemo zaustaviti ubijanje ljudi. Bit će nam lakše ako to učinimo zajedno, ako zajedno, u našoj zemlji, zaustavimo pokušaj uništenja demokracije, rekao je Zelenski.
NOVO! 12.23 Službeni Kremlj komentirao je odvažan čin jedne od zaposlenica ruske državne televizije TV Channel One, koja je uživo u programu izrazila svoj protest protiv rata u Ukrajini. Ona je, podsjetimo, za vrijeme emitiranja uživo kročila u kadar s antiratnim transparentom u rukama.
– Glede slučaja te žene, to je bio akt huliganizma, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov, hvaleći spomenuti televizijski kanal zbog njegove “objektivnosti”, “kvalitete” i “pravovremenog izvještavanja”.
-Ured za ljudska prava Ujedinjenih naroda, pak, pozvao ruske vlasti da se pobrinu da prosvjednica koja se umiješala u televizijski programa prvog kanala neće biti kažnjena zato što je iskoristila svoje pravo na slobodu govora.
NOVO! 11.52 Napadi na Kijev se intenziviraju. Dvije velike eksplozije odjeknule su u središtu grada u utorak neposredno prije zore. Kasno sinoć svjetleći meci bljesnuli su noćnim nebom dok su ukrajinske snage očito ciljale neprijateljsku bespilotnu letjelicu. “Danas je težak i opasan trenutak”, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko, dodajući da će “grad biti obranjen”.
Rusi granatiraju Kijev! Vitalij Kličko: “Danas je težak i opasan trenutak, ali grad ćemo obraniti!”
NOVO! 10:37 Ruska vojska rekla je da je preuzela kontrolu u cijeloj regiji Herson u južnoj Ukrajini.
U toj crnomorskoj regiji živi oko milijun ljudi. Tvrdnju nije potvrdila ukrajinska strana. Rusija je već preuzela kontrolu u regionalnom glavnom gradu Hersonu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prije toga je upozorio da Rusija želi formirati “Narodnu republiku Herson”, slično “narodnim republikama” Doneck i Luhansk na istoku Ukrajine, koje je Moskva priznala kao neovisne kratko prije nego što je rat počeo.
NOVO! 10:32 Ukrajina se nada da će u utorak otvoriti devet humanitarnih koridora za evakuaciju zarobljenih civila i pokušat će isporučiti humanitarne zalihe u opkoljenu luku Mariupolj, rekla je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk.
Stotine tisuća stanovnika Mariupolja, grada pod stalnim bombardiranjem, proveli su više od tjedan dana u podrumima i ruševinama zgrada bez vode i struje. Moskva je u ponedjeljak dopustila prvom konvoju da pobjegne.
“U prva dva sata otišlo je 160 automobila”, rekao je Reutersu Andrei Rempel, predstavnik gradskog vijeća Mariupolja.
Lokalne vlasti navode da je ubijeno između 2.300 i 20.000 civila od ruskog granatiranja grada, ali taj podatak se nije mogao neovisno provjeriti.
NOVO! 10:28 Premijeri Češke, Poljske i Slovenije otputovali su u utorak vlakom u Kijev kako bi se sastali s predsjednikom Volodimirom Zelenskijem kao predstavnici čelnika Europske unije i dali potporu Ukrajini.
Premijeri Janša, Fiala i Morawiecki putuju vlakom u Kijev na sastanak sa Zelenskijem!
NOVO! 9:38 Ravnateljstvo civilne zaštite RH pozvalo je tvrtke i građane na doniranje informatičke opreme kao pomoć ratom stradaloj Ukrajini, prikupljanje počinje u srijedu, a prikupljena i popisana IT oprema će se u organizaciji Ravnateljstva transportirati u Ukrajinu.
IT oprema se prikuplja temeljem zahtjeva Ukrajine putem Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu za pružanjem pomoći u vidu IT opreme, objavio je MUP RH na internetskim stranicama.
Tvrtke i građani pozivaju se na doniranje sljedeće opreme: Video oprema (IP kamere, video kamere); izvori napajanja (generatori); komunikacijska oprema (modemi, ruteri; IP telefoni, sigurni IP telefoni); osobna računala; komponente za računala (kablovi, slušalice, miševi…); mrežna oprema – (wi-fi ruteri, preklopnici, kablovi); mobilni uređaji – telefoni, laptopi; uredska oprema – printeri, skeneri, TV; software (windows serveri i Office); serveri i klima uređaju za serverski prostor.
NOVO! 8:55 – Požar u stambenoj zgradi u Kijevu je ugašen, objavila je ukrajinska državna služba za hitne slučajeve (SES) u objavi na Facebooku. Požar je izbio na prvih pet katova desetokatnice. Dvije su osobe poginule, a ranjenih je preko 35.
Jedna od jutrošnjih eksplozija oštetila je i stanicu kijevskog metroa.
Увага!
Вибуховою хвилею пошкоджено фасад будівлі станції “Лукянівська”, та службові приміщення.
Під час руху поїзди не зупинятимуться на станції. pic.twitter.com/BIrSQvII0c— Kyiv Metro (@kyivmetroalerts) March 15, 2022
NOVO! 6:35 – Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič izjavio je kako kako očekuje da će rat biti gotov najkasnije početkom svibnja, kada Rusiji ponestane resursa za napad na svog susjeda.
“Mislim da bismo najkasnije u svibnju, početkom svibnja, trebali imati mirovni sporazum”, rekao je Arestovič.
Naveo je dva moguća ishoda u mjesecima koji su pred nama.
“Ili će doći do mirovnog sporazuma vrlo brzo, u roku od tjedan-dva, s povlačenjem trupa i svime. Ili će Rusi pokušati uvući u rat Sirijce. Ako to i učine, samljet ćemo i njih i imati dogovor krajem travnja”, rekao je.
NOVO! 6:36 – Lokalni kanal Ukraine 24 izvijestio je o novim velikim eksplozijama u Kijevu, najviše u četvrti Borshchagovka. Po njihovim informacijama koje nisu potvrđene, rakete su lansirane s bjeloruske strane.
U glavnom gradu Ukrajine u plamenu je još jedna stambena zgrada, javlja novinska agencija Ukrinform. Nije poznato ima li žrtava.
Zračna uzbuna jutros je oglašena u Kijevu, Odesi, Umanu i regiji Hmjelnicki.
У Києві – повітряна тривога, пролунали декілька вибухівhttps://t.co/bHi4gyer98 pic.twitter.com/UWnOEdP70E
— Ukrinform (@UKRINFORM) March 15, 2022
NOVO! 6:24 – Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi poručio je da njegova zemlja nije strana uključena u rat u Ukrajini te istaknuo da njegova vlada “ne želi da sankcije utječu na Kinu”.
Wang Yi je to izjavio u telefonskom razgovoru sa španjolskim kolegom Joséom Manuelom Albaresom, priopćilo je u utorak kinesko ministarstvo vanjskih poslova.
NOVO! 4:20 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u noćnom je obraćanju putem videa potvrdio da će se razgovori ukrajinskog i ruskog izaslanstva nastaviti u utorak. Zelenskij je rekao da je ukrajinsko izaslanstvo dobro “obavilo posao” tijekom razgovora u ponedjeljak, ne iznoseći detalje, objavio je Sky News.
“Prilično dobro, kao što su mi rekli. Nastavit će sutra”, rekao je ukrajinski predsjednik. Ponovno se obratio ruskim vojnicima, pozvavši ih da prestanu s borbom i poručio da im “nudi priliku da prežive”.
NOVO! 2:57 – Američki predsjednik Joe Biden trebao bi sljedećeg tjedna otputovati u Bruxelles na sastanak s čelnicima NATO-a kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, objavio je u utorak Reuters pozivajući se na američke izvore. Biden bi se s drugim čelnicima NATO saveza trebao sastati u Bruxellesu 23. ožujka, rekla su tri izvora.
Biden idući tjedan stiže u Europu na sastanak s čelnicima NATO-a
NOVO! 2:33 – Izbjeglice iz Ukrajine na poljsku granicu stižu pothlađene, gladne i žedne, a o covidu ne govori nitko iako ga ima, rekao je Hini liječnik koji volontira na graničnom prijelazu Medyka.
„Ugrijati ih, to je glavni način liječenja”, rekao je dr. Wjahat Waraich, ginekolog i opstetričar iz Hannovera.
NOVO! 0:44 – Savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izrazio je ozbiljnu zabrinutost Washingtona zbog približavanja Kine Moskvi, rekao je visoki predstavnik američke vlade u telefonskom brifingu s novinarima u ponedjeljak.
Sullivan je u ponedjeljak održao sedmosatni sastanak s kineskim diplomatom Yangom Jiechijem, a nakon završetka razgovora, Bijela kuća objavila je kratku izjavu u kojoj se navodi da je Sullivan pokrenuo “niz pitanja u odnosima SAD-a i Kine, uz značajnu raspravu o ratu Rusije protiv Ukrajine”.
“U ovom smo trenutku duboko zabrinuti zbog približavanja Kine Rusiji, a savjetnik za nacionalnu sigurnost bio je izravan u vezi s tim zabrinutostima i mogućim posljedicama određenih akcija”, rekao je novinarima visoki dužnosnik američke administracije.
Predstavnik američke vlade nije želio komentirati napise američkih medija da je Rusija od Kine zatražila vojnu i gospodarsku pomoć. Kina je u ponedjeljak demantirala takve izvještaje.
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki nije ulazila u detalje sastanka, ali je spomenula “značajne posljedice ako [Peking] pruži vojnu ili drugu pomoć, što naravno, krši sankcije ili pomaže ratnim naporima”.
Kina je najvažniji saveznik Rusije, ali pokušava zadržati neutralan stav u ukrajinskom sukobu.
Dužnosnik američke administracije rekao je da je sastanka u Rimu planiran nakon što je Biden sredinom studenog održao virtualni sastanak s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
“Bila je to intenzivna, sedmosatna sesija, koja je odražavala ozbiljnost trenutka, kao i našu predanost održavanju otvorenih linija komunikacije”, dodao je.
Sastanak je dugo bio planiran i nije bio tempiran na događaje u Ukrajini te je pokrivao i druga pitanja, uključujući Sjevernu Koreju, Tajvan i napete bilateralne odnose.
Dužnosnik je rekao da je to bila iskrena razmjena stajališta, ali bez konkretnih ishoda.
