Reuters
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je u subotu da je Mariupolj opkoljen ruskim snagama koje su izvele invaziju na njegov zemlju, no taj lučki grad koji je prije rata imao oko 400.000 stanovnika još je pod ukrajinskim nadzorom.
povezane vijesti
Sedamnaesti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.
NOVO! 22:16 – Satelitske snimke od subote ujutro pokazuju požare, srušene zgrade i goleme štete nanesene civilnoj infrastrukturi i stambenim objektima u Mariupolju na jugu Ukrajine, objavila je privatna američka tvrtka Maxar.
Vatre su vidljive u zapadnom sektoru crnomorskoe luke Mariupolj, a deseci visokih stambenih zgrada teško su oštećeni navodi Maxar TTechnologies.
Reuters nije mogao provjeriti te snimke, dodaje novinska agencija.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je u subotu da je Mariupolj opkoljen ruskim snagama koje su izvele invaziju na njegov zemlju, no taj lučki grad koji je prije rata imao oko 400.000 stanovnika još je pod ukrajinskim nadzorom.
U petak je gradsko vijeće Mariupolja objavilo da su najmanje 1582 civila ubijena su gradu u ruskom granatiranju i dvanaestodnevnoj blokadi.
Stanovništvo je danima pod artiljerijskom paljbom, bez struje, pitke vode, hrane i lijekova. Više su puta propali pokušaji za postizanje dogovora o lokaliziranom prekidu vatre i omogućavanju slobodnog prolaza za civile.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski okrivio je rusko granatiranje za neuspješne pokušaje evakuacije iz Mariupolja.
Kazao je da pokušaji da se u grad pošalju hrana, voda i lijekovi nisu uspjeli kada su ruski tenkovi napali humanitarni koridor, ali i poručio da će konvoje pokušavati slati svaki dan.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je granatirana i džamija u Mariupolju u kojoj se sklonilo više od 80 ljudi, ne navodeći je li netko ubijen ili ranjen.
NOVO! 21:53 – Tisuće ljudi sudjelovale su u subotu u talijanskom gradu Firenci na skupu potpore Ukrajini suočenoj s ruskom invazijom, video vezom obratio im se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a prosvjedi su se održali i diljem Francuske.
Mnogi sudionici skupa nosili su ukrajinske i zastave u duginim bojama ispred Bazilike svetog Križa.
U govoru koji se prenosio u desetcima europskih gradova u znak potpore Ukrajini, Zelenski je rekao da je 79-ero djece poginulo u ruskim napadima od početka invazije, napomenuvši da Europa to ne smije “zaboraviti”.
Zatražio je uvođenje zone zabrane letenja nad Ukrajinom i nove, još oštrije sankcije Rusiji.
U govoru koji se prenosio na golemom zaslonu, Zelenski je rekao okupljenima da je njegova zemlja izložena bombardiranju “24 sata u danu”, a bombe padaju na škole, bolnice, stambene četvrti, “čak i na crkve i trgove kao što je vaš”.
Skup je organizirao gradonačelnik Firence, Dario Nardella, koji je ujedno predsjednik mreže Eurocities koja okuplja više od 200 gradova u 38 zemalja.
U Francuskoj su se stotine ljudi okupile u subotu u Parizu i u drugim većim gradovima, poput Lillea i Rennesa, kako bi pružili potporu Ukrajini i osudili rusku invaziju.
Više od 40.000 ljudi prosvjedovalo je u Francuskoj proteklog vikenda, među njima 16.000 u Parizu.
NOVO! 21:24 – Krvava evakuacija civila.
NOVO! 20:55 – Velik dio sela Makariva, 48 kilometara od Kijeva, pretrpjelo je značajnu štetu nakon ruskih zračnih napada, javlja CNN.
Dodaju kako se vidi šteta na stambenim kompleksima, školama i zdravstvenim ustanovama. Na snimkama iz Makariva vidi se golema rupa na zapadnom zidu stambene zgrade, a mnoge druge zgrade pretrpjele su značajnu štetu na svojim sjevernim stranama.
Nedaleko od pogođene zgrade nalazi se vrtić koji je također stradao u napadima.
Nedaleko od lokalne škole oštećena je još jedna stambena zgrada, krov i nekoliko gornjih katova su uništeni.
Južno od spomenute škole je zdravstveni i dijagnostički centar, vidi se kako gori. Na ulici ispred sve je puno dijelova fasade, a prozori centra su izbijeni.
NOVO! 20:41 – Češka je zatražila od Europske unije 25 modularnih zgrada za smještaj 50.000 ukrajinskih izbjeglica jer su njezini resursi gotovo iscrpljeni, rekao je u subotu češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan.
“Zatražili smo 25 humanitarnih kampova za 2.000 izbjeglica po kampu”, rekao je, a prenosi novinska agencija ČTK.
Glasnogovornica glavne vatrogasne uprave – koja ima veliku ulogu u prijevozu i prihvatu izbjeglica – Pavla Jakubova ocijenila je da je “mogućnost smještaja (izbjeglica) Češke gotovo iscrpljena”.
Više od 102.000 ukrajinskih izbjeglica prijavljeno je u Češkoj nakon ruske invazije 24. veljače, rekla je, ali njihov stvarni broj je “sigurno 200.000”.
Ova zemlja s 10,7 milijuna stanovnika ima ukrajinsku zajednicu s oko 200.000 ljudi koji uglavnom rade u graditeljstvu, kao njegovateljice i kućne pomoćnice.
NOVO! 20:23 – Tisuće ljudi prosvjedovalo je ranije danas u ukrajinskom gradu Melitopolju nako navodnog uhićenja gradonačelnika Ivana Fedorova od strane ruskih snaga.
Ukrajinske vlasti optužile su Rusiju za kršenje međunarodnog prava otmicom gradonačelnika nakon što je lažno optužen za terorizam.
NOVO! 19:59 – Američki predsjednik Joe Biden u subotu je odobrio novu pomoć u oružju Ukrajini u iznosu od 200 milijuna dolara te vojnu obuku, objavila je Bijela kuća u subotu dok s bojišta stižu vijesti o masovnom bombardiranju kojima ruske snage onemogućavaju evakuaciju ukrajinskih civila.
Bidenovom najnovijom odlukom američka sigurnosna pomoć Ukrajini u protekloj godini penje se na 1,2 milijarde eura, rekao je dužnosnik američke administracije.
Novih 200 milijuna dolara namijenjeno je za oružje i druge artikle za obranu iz zaliha Pentagona kao i vojnu obuku kako bi se pomoglo Ukrajini.
Pentagon nije bio dostupan za komentar o kakvom tipu oružja je riječ.
Ukrajina je tražila više protutenkovskih projektila Javelin i Stinger za rušenje neprijateljskih borbenih zrakoplova.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba u subotu je naglasio u intervjuu za neprofitnu inicijativu Renew Democracy da je Ukrajini potrebno dodatno oružje.
Najnovija američka pomoć Ukrajini objavljena je dan pošto je Kongres odobrio 1500 milijarda dolara vrijedan dogovor o financiranju federalne vlade za fiskalnu godinu 2022., a što uključuje 13,6 milijardi dolara sigurnosne i humanitarne pomoći za Ukrajinu.
NOVO 19:29 – Elizejska palača nazala je “lažima” optužbe Vladimira Putina da ukrajinske snage “krše” humanitarno pravo u priopćenju objavljenom nakon novog razgovora ruskog predsjednika s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u subotu.
Razgovor trojice čelnika, drugi u dva dana, nakon onog u četvrtak, trajao je 75 minuta i na zahtjev Pariza i Berlina bio je “usredotočen” na “hitno primirje i početak diplomatskog rješenja”, objavili su odvojeno uredi francuskog predsjednika i njemačkog kancelara.
Prije ovog razgovora Emmanuel Macron i Olaf Scholz odvojeno su razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim koji je od njih zatražio da se zauzmu kod predsjednika Putina kako bi borbe odmah prestale dok ruska vojska steže obruč oko Kijeva i nastavlja bombardirati druge gradove.
Zelenski je od njih zatražio i pomoć u oslobađanju gradonačelnika Melitopolja kojega su Rusi, tvrdi Kijev, oteli dan ranije.
U strateški važnom lučkom gradu Mariupolju, razorenom nakon dvotjedne opsade, “stanje je veoma teško, ljudski gledano nepodnošljivo” i “jedina odluka koju Putin treba donijeti je prekinuti opsadu”, dodala je Elizejska palača.
Pariz ocjenjuje da je kremaljski čelnik “lagao” kada je u razgovoru spomenuo da ukrajijnska vojska “očito krši” humanitarno pravo i da se, tako tvrdi Moskva, civilima koristi kao “živim štitom”.
Emmanuel Macron mu je odgovorio da “zločini ruske vojske moraju prestati” i da se “najteže povrede” mogu “na temelju međunarodnog prava i istrage koja je u tijeku” nazvati “ratnim zločinom”.
Nakon razgovora koji je ocijenjen “iskrenim i teškim” u “dramatičnom trenutku”, Emmanuel Macron je “odlučio upotrijebiti sve diplomatske mogućnosti, napose zahtjevan dijalog” s Vladimirom Putinom, ali i sankcije “povijesne važnosti” uz “izolaciju” Rusije, navodi se u priopćenju ureda francuskog predsjednika.
“Pojačat ćemo pritisak i nećemo popustiti”, istaknula je Elizejska palača.
Glede prijetnje mogućeg ruskog korištenja kemijskog oružja u Ukrajini, ured francuskog predsjednika ističe da Emmanuel Macron “odlučno zahtijeva da sukob čim prije prestane kako bi se spriječilo najgore, napose uporaba zabranjenog oružja i razaranje gradova”.
Pariz je opetovao da će se nove sankcije proučiti “bez tabua”, kao što je u petak rekao Macron na zatvaranju europskog sastanka na vrhu u Versaillesu, gdje se 27 zemalja članica dogovorilo o dvostrukom povećanju financiranja za oružje Ukrajini.
Nakon njihova sastanka 7. veljače u Kremlju, Emmanuel Macron je devet puta razgovarao telefonom s Vladimirom Putinom, uključujući razgovor u četvrtak prošlog tjedna, objavila je Elizejska palača.
NOVO 18:55 – Nastavak pregovora.
Prva nada za kraj rata? “Počeli smo razgovarati, Moskva više ne postavlja samo ultimatume”
–
NOVO! 17:44 – Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. ožujka poginulo je oko 1300 ukrajinskih vojnika, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
“Dosad je ubijeno oko 1300 naših vojnika i više od 12.000 vojnika iz Rusije”, rekao je Zelenskij stranim novinarima.
Ukrajina dosad nije objavila podatke o vlastitim žrtvama, no objavila je broj mrtvih na neprijateljskoj strani.
SAD je u četvrrtak procijenio da je između 5 i 6 tisuća ruskih vojnika poginulo u invaziji na Ukrajinu, a Rusija priznaje gubitak od tek 500 vojnika.
NOVO! 17:25 – Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij kazao je u svom posljednjem govoru da bi se budući mirovni pregovori s Rusijom mogli održati u Jeruzalemu.
Dodao je da Rusija može zauzeti Kijev samo ako ga “sravni sa zemljom”, piše Sky News.
Zelenskij je naveo da su ruski i ukrajinski pregovarački timovi počeli razgovarati o konkretnim temama umjesto razmjenjivati ultimatume. Međutim, kazao je kako Zapad do sada nije bio dovoljno uključen u pregovore.
NOVO! 16:05 Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u subotu su u 75-minutnome telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom pozvali na hitan prekid vatre u Ukrajini, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.
“Razgovor je dio aktualnih međunarodnih napora čiji je cilj okončati rat u Ukrajini”, rekao je glasnogovornik u priopćenju, dodavši da su se svi sudionici razgovora složili da ne otkrivaju ništa više o sadržaju telefonskog poziva.
Glasnogovornik je kazao i da je Scholz ranije razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijim o situaciji u Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je optužio ukrajinske snage za “grubo kršenje” humanitarnih prava, pozvavši svojega francuskog kolegu Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza da izvrše pritisak na Kijev da se prekinu s takvom praksom.
Putin je u telefonskom razgovoru spomenuo “atentate na protivnike”, “uzimanje talaca” i njihovo “korištenje kao živog štita”, kao i “raspoređivanje teškog oružja u stambenim dijelovima gradova, blizu bolnica, škola i vrtića”, stoji u priopćenju Kremlja.
Također je optužio ukrajinske “nacionalne bataljune” za “sustavno ometanje operacija spašavanja i zastrašivanje civila koji se pokušavaju evakuirati” iz borbenih zona.
“Vladimir Putin je pozvao Emmanuela Macrona i Olafa Scholza da utječu na vlasti u Kijevu da se stane na kraj ovim kriminalnim radnjama”, kaže se u priopćenju Kremlja.
Reuters
NOVO! 15:30 Završio je telefonski sastanak između Macrona, Scholza i Putina, a Kremlj je izvijestio o čemu su razgovarali, javlja Telegram. Navode da je Putin “upozorio” da Ukrajina zanemaruje norme međunarodnog prava, prenose Ria Novosti. “Konkretno, navedene su brojne činjenice o najgrubljem kršenju normi međunarodnog humanitarnog prava od strane ukrajinskih snaga sigurnosti: izvansudska pogubljenja neistomišljenika, uzimanje talaca i korištenje civila kao živog štita, postavljanje teškog oružja u stambena naselja, u blizini bolnica, škola, vrtića”, stoji u priopćenju Kremlja.
Nadalje se navodi da borci “nacionalističkih bataljuna sustavno remete operacije spašavanja stanovništva, zastrašuju civile prilikom pokušaja evakuacije”. Putin je pozvao sugovornike da utječu na Kijev da prekine takve akcije. Kremlj je dodao da su se sudionici razgovora složili ostati u kontaktu o situaciji u Ukrajini.
NOVO! 15:24 Po informacijama koje stižu s ukrajinske strane, ruske zračne snage napale su ciljeve u zapadnoj Ukrajini raketama zrak-zemlja.
Najmanje šest dalekometnih bombardera Tupoljev Tu-95 upotrijebilo je rakete zrak-zemlja protiv ciljeva u Lucku i Ivano-Frankivsku, objavila je Ukrajina.
U Lucku je, kako u subotu izvješćuju mediji, pogođena tvornica u kojoj se popravljaju motori borbenih zrakoplova, a napadnut je i središnji ukrajinski grad Dnipro.
Ukrajinske zračne snage objavile su da su izvele oko 10 misija s borbenim zrakoplovima MiG-29 i Su-27, uključujući i napad na neprijateljske zrakoplove.
Nijednu informaciju zasad nije moguće provjeriti iz neovisnih izvora.
Ukrajinske vlasti tvrde da su, u ruskome napadu na vojni aerodrom u Vasilkivu, južno od Kijeva, tijekom noći pogođeni skladište streljiva i skladište goriva. Zračna luka u potpunosti je uništena.
Prema ukrajinskim vlastima, sjeverni grad Černihiv, koji Rusi danima napadaju, uglavnom je bez struje, vode, grijanja i plina.
NOVO! 15:10 Ruske snage navodno planiraju provesti neku vrstu referenduma u Hersonu, ukrajinskom gradu pod ruskom okupacijom, piše Guardian. Zamjenik predsjednika lokalnog vijeća u Hersonu rekao je da “žele stvoriti novu odcijepljenu republiku”. Svoj apel je objavio na Facebooku, javlja Telegram.
“U regiji Herson priprema se referendum o osnivanju HPR-a. Okupatori zovu zastupnike regionalnog vijeća i pitaju nas jesmo li spremni na suradnju. Obraćam se svim zamjenicima regionalnog vijeća: Poštovani kolege, siguran sam da shvaćate posljedice svoje odluke. Stvaranje Narodne Republike pretvorit će našu regiju u beznadnu rupu bez života i budućnosti. Ne dajte im glas! Ne dajte im nikakvu priliku da legitimiraju Narodnu Republiku! Gledat će vas cijela država i ne može biti izgovora za suradnju s okupatorima! U povijest Ukrajine ne ulaze izdajice koje nikome ne trebaju…”, napisao je Serhij Khlan.
NOVO! 14:35 Ukrajinska vojska kaže da su ruske snage zauzele istočno predgrađe Mariupolja. Vojska je na Facebooku objavila da je Rusima zauzimanje Mariupolja i Severodonjecka na istoku prioritet. Mariupolj je pod opsadom više od tjedan dana, bez struje, plina i vode. Višekratni napori da se ljudi evakuiraju iz grada od 430.000 ljudi su propali jer Rusi stalno granatiraju humanitarne konvoje.
NOVO! 14:10 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u subotu je pozvao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza da pomognu u oslobađanju gradonačelnika ukrajinskog grada Melitopolja, kojega su, kako tvrdi Kijev, dan ranije oteli Rusi.
“Noćas i danas razgovaramo sa svojim partnerima o situaciji u kojoj je naš gradonačelnik. Naš je zahtjev jasan: on mora biti odmah pušten. Već sam telefonirao kancelaru Olafu Scholzu, a razgovarao sam i s predsjednikom Emmanuelom Macronom. Razgovarat ću sa svima s kojima je potrebno razgovarati da bi naši ljudi bili oslobođeni”, rekao je Zelenskij u videozapisu koji je objavilo ukrajinsko predsjedništvo.
“Od svjetskih lidera očekujemo da nam pokažu na koji način mogu utjecati na situaciju.”
Ukrajinski predsjednik i parlament kazali su da su gradonačelnika Ivana Fedorova u petak oteli ruski vojnici koji su okupirali Melitopolj, južni ukrajinski grad, koji se nalazi na pola puta između Mariupolja i Hersona, jer je “odbio suradnju s ‘neprijateljem”.
Prema informacijama ukrajinskog parlamenta gradonačelnik je uhićen u trenutku kad se nalazio u gradskome kriznom centru gdje je rješavao probleme s opskrbom.
Predsjednik Zelenskij je kazao da je u subotu u Melitopolju protiv ruske invazije prosvjedovalo 2000 Ukrajinaca, zahtijevajući oslobađanje svoga gradonačelnika.
“Čuješ li, Moskvo? Ako 2000 ljudi prosvjeduje protiv okupacije u Melitopolju, koliko bi vas u Moskvi trebalo biti protiv rata?” upitao je u videozapisu Zelenskij.
Prije početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, u Melitopolju je živjelo nešto više od 150.000 stanovnika.
Zelenskij je u subotu u televizijskom obraćanju rekao da Rusija šalje nove snage u Ukrajinu nakon što je pretrpjela, kako je ustvrdio, najveće gubitke u posljednjih nekoliko desetljeća.
“Nikad nisu toliko izgubili u nekoliko dana”, rekao je. “Većina vojski u svijetu nema količinu opreme koju je Rusija izgubila od invazije Ukrajine.”
Rusija nije dostavila nikakvo izvješće o svojim gubicima od 2. ožujka, kada je priznala da ima oko 500 poginulih i 1600 ranjenih vojnika.
Zelenskij je pozvao Rusiju da podrži dogovoreni prekid vatre kako bi se omogućila evakuacija iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja, nakon što je okrivio Moskvu za neuspjeh prethodnih pokušaja.
NOVO! 13:45 Nastavljaju se evakuacije civila iz gradova u okolici Kijeva, rekao je regionalni guverner Oleksij Kuleba, a prenosi Reuters. Kaže da su u planu i za sutra. “Pokušat ćemo izvlačiti ljude svaki dan, dok god je na snazi prekid vatre”, rekao je Kuleba. Nešto ranije je objavio kako je u Kijev stigla humanitarna pomoć, pretežno hrana, javlja Telegram.
NOVO! 13:30 Čelnici Francuske i Njemačke započeli su još jedan krug telefonskih razgovora s Vladimirom Putinom. Francusko predsjedništvo priopćilo je da su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz započeli razgovor s Putinom zbog rata u Ukrajini. Nove razgovore Macron je najavio jučer na summitu Europske unije.
NOVO! 13:20 Rusija je upozorila SAD i Zapad na posljedice slanja oružja Ukrajini. “Odgovarajući konvoji postat će legitimne mete za ruske oružane snage”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, javlja N1.
NOVO! 12:50 Ponovno se oglasio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Rekao je da je ruska vojska pretrpjela najveće gubitke u posljednjih nekoliko desetljeća. Traži oslobađanje gradonačelnika Melitopolja, kojeg su otele ruske snage.
“Ruske snage trpe velike gubitke. Već sada možemo govoriti o najvećem udaru na ruske trupe u posljednjih nekoliko desetljeća”, poručio je Zelenski.
NOVO! 12:39 Bjelorusija se ne planira priključiti ruskoj invaziji na Ukrajinu, nego šalje pet bataljunskih taktičkih skupina (BTG) na svoju granicu na rotaciju kako bi zamijenila snage koje su ondje već stacionirane, rekao je u subotu načelnik glavnog stožera bjeloruske vojske Viktor Gulevič.
Visoki ukrajinski sigurnosni dužnosnik u petak je upozorio Bjelorusiju da ne šalje vojnike u Ukrajinu, rekavši da Ukrajina pokazuje suzdržanost prema Bjelorusiji unatoč tome što se zemlja koristi kao lansirna platforma za ruske zrakoplove.
“Želim naglasiti da premještanje vojnika nije ni na koji način povezano s (ikakvim) pripremama, a posebno ne sa sudjelovanjem bjeloruskih vojnika u specijalnoj vojnoj operaciji na teritoriju Ukrajine”, rekao je Gulevič.
NOVO! 11:38 – Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je granatirana i džamija u Mariupolju u kojoj se sklonilo više od 80 ljudi, ne navodeći je li netko ubijen ili ranjen.
Moskva je zanijekala da je ciljala civile.
Ukrajina je priopćila kako očekuje novi val napada na regije oko glavnog grada Kijeva, drugog grada u zemlji Harkiva i Donbasa na istoku, gdje su separatisti koje podržava Rusija proširili svoju kontrolu. Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u petak da bi ruske snage mogle za nekoliko dana pokrenuti veliki napad na glavni grad Kijev. U subotu je navelo da su borbe sjeverozapadno od glavnog grada nastavljene, s najvećim dijelom ruskih kopnenih snaga 25 km od središta glavnog grada.
NOVO! 11:13 – Ukrajinski vojni aerodrom južno od Kijeva pogođen je ruskim projektilima, javlja BBC. Gradonačelnik Vasylkiva rekao je da je napad uništio pistu i skladište goriva, kao i da je izazvao eksplozije u trgovini streljivom.
Video objavljen na društvenim mrežama pokazao je gusti crni dim koji suklja sa aerodroma.
Reuters
NOVO! 10:47 – Ruska vojska nastavlja s napadima na “širokom frontu” u Ukrajini, uključujući napade kod Kijeva i na istoku zemlje gdje su njezine snage napredovale, priopćilo je u subotu ministarstvo obrane u Moskvi.
U blizini glavnog grada Kijeva, zračna baza u Vasilkivu i ukrajinsko vojno-obavještajno izviđačko središte u Brovaryma uništeni su, rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov.
Prema Rusiji, njezine vlastite trupe i snage separatista iz Luhanska i Donecka ponovno su zauzele brojna naselja u istočnoj Ukrajini. Postrojbe donecke “narodne milicije” napredovale su daljnjih devet kilometara, ruske oružane snage ukupno 21 kilometar, a skupine “Narodne republike Luhansk” šest kilometara. Nijedna od ovih brojki se ne može neovisno potvrditi. Na početku rata 24. veljače separatisti su imali oko 30 posto regija Luhansk i Doneck pod svojom kontrolom. Sada je, prema ukrajinskim podacima, 70 posto regije Luhansk pod kontrolom separatista.
NOVO! 10:46 – Građani Ukrajine su na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe u petak pozvali na zatvaranje neba nad Ukrajinom.
„Europska vrijednost je boriti se za ljudske živote. Pozivamo Europsku uniju da učini život prioritetom, želimo sigurno nebo nad našim glavama i djecom, želimo nebo kakvo imate vi. Želimo nebo pod kojim se djeca neće morati skrivati u skloništima“, kazao je Dmitro Šerembej, koji je na konferenciji sudjelovao putem videoprijenosa iz Kijeva. „Koliko ljudi moramo žrtvovati prije nego se donese ova odluka?“, pitao je prisutne.
Apele za zatvaranje neba nad Ukrajinom ranije je slao i predsjednik Ukrajine, ali Europa i NATO na taj potez nisu spremni jer bi mogao biti okidač za izravni sukob s Rusijom.
Zastupnica u Ukrajinskom parlamentu Menetseva u svom govoru na sjednici rekla je da razumije zašto Europa oklijeva u donošenju ovakve odluke, no pozvala je na suosjećanje s Ukrajincima koji su svakodnevno žrtve bombardiranja i podsjetila na posljedice s kojima bi se mogli suočiti ako meta postane neka od 15 nuklearnih elektrana na teritoriju Ukrajine.
NOVO! 10:25 – Stotine ukrajinskih izbjeglica svakodnevno stižu na željeznički kolodvor u Košicama. Sjede na torbama, leže na stolicama u čekaonici, umornih i očajnih očiju. Mnogi među njima ne znaju kamo će dalje.
„Jako je kaotično i sve leži na volonterima”, ocjena je onih koji im svakodnevno pomažu.
Stotine ukrajinskih izbjeglica nemaju pojma kamo će dalje: ‘Sve ovo je jako kaotično’
NOVO! 9:43 – Čelnik gradske regionalne zdravstvene uprave Mikolajeva Maksym Beznosenko kaže da su Rusi granatirali onkološku bolnicu u tom gradu.
“Samo kreten može napasti slabe. Upravo su ta čudovišta granatirala onkološku bolnicu. Bolnicu koja pruža njegu oboljelima od raka iz cijele regije Mikolajev. Ako mržnja prema neprijatelju ujedinjuje – mi smo već najujedinjeniji narod na svijetu. Ako Rusija vidi oboljele od raka kao ravnopravnog protivnika, onda su već u agoniji”, dodao je.
Prema Beznosenku, granatiranje nije izazvalo značajnu štetu. “Nastavljamo s radom”, rekao je.
NOVO! 9:40 – “Bitka za glavni grad Ukrajine Kijev mogao bi biti novi ruski Staljingrad”, kaže ukrajinski zastupnik Sviatoslav Yurah.
Rusima poručuje da se spreme na velike gubitke ako napadnu grad.
“To je ogroman milijunski grad i ako Rusi pokušaju ući, ovo će biti njihov Staljingrad”, kaže, aludirajući na krvavu bitku u kojoj je poginulo oko 1,1 milijun sovjetskih vojnika i 800.000 nacističkih njemačkih i rumunjskih vojnika.
NOVO! 9:17 – Čini se da se ruske snage pregrupiraju, vjerojatno za novu ofenzivu kojoj bi cilj mogao biti glavni grad Kijev, priopćili su ukrajinska vojska i britansko ministarstvo obrane. Ruske snage nastavile su s bombardiranjem gradova širom zemlje u petak u najvećem napadu na jednu europsku zemlju od Drugoga svjetskog rata. Satelitske snimke pokazuju kako pucaju iz topništva dok napreduju prema Kijevu.
NOVO! 9:11 – Zbog borbi već je više od 2 milijuna izbjeglica, a tisuće Ukrajinaca zarobljene su u opkoljenim gradovima.
Stotine ljudi sklonile su se u postajama podzemne željeznice u Harkivu. Nastja, mlada djevojka koja leži na improviziranom krevetu na podu vagona rekla je da je tu više od tjedan dana, da se ne može puno kretati. “Bojim se za svoj dom, za domove svojih prijatelja, jako se bojim za cijelu zemlju i naravno za sebe”, rekla je.
NOVO! 6:45 – Sirene za uzbunu u većini ukrajinskih gradova u subotu rano ujutro nagnale su ljude da potraže sklonište, objavili su lokalni mediji.
Sirene su se čule u Kijevu, u Lavovu na zapadu zemlje, u Odesi na Crnom moru, u Harkivu i Čerkasiju, kao i u regiji Sumi na sjeveroistoku zemlje, izvijestili su brojni ukrajinski mediji. Čini se da su se ruske snage pregrupirale u petak za mogući napad na Kijev, a satelitske snimke pokazuju koriste artiljeriju dok se približavaju gradu.
CNN izvješćuje da se borbe nastavljaju na rubovima Kijeva, a gradske vlasti navode da je i dalje najopasnije na sjevernim dijelovima, uključujući predgrađa Buču, Irpin i Hostomel, kao i područje Višorod nešto dalje na sjeveru od Kijeva. Borbe su eskalirale i u Brovariju, istočno od grada.
Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko kazao je za CNN da glavni grad resura, uključujući hranu i medicinske potrepštine, dovoljno za jedan do dva tjedna.
NOVO! 5:01 – Najveća njemačka banka, Deutsche Bank priključila se egzodusu zapadnih kompanija iz Rusije, objavivši u petak na svojem web-siteu da je u procesu gašenja svog poslovanja u Rusiji te da tamo više neće poslovati.
NOVO! 4:50 – SAD i NATO ubrzano isporučuju oružje u Ukrajinu, uključujući i vrlo senzitivnu opremu poput prijenosne protuzračne obrane, tzv. MANPADS, koja se koristi za rušenje zrakoplova, procijenivši da iako postoji rizik da bi nešto od toga moglo pasti u ‘krive ruke’, on je sada vrijedan preuzimanja.
SAD i NATO ubrzano isporučuju oružje u Ukrajinu. Može li dio toga završiti u krivim rukama?
2:01 – Iz ukrajinskih gradova u petak je ukupno evakuirano svega 7.144 ljudi, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski u najnovijem televizijskom obraćanju, što je znatno manje nego u prethodna dva dana.
Zelenski je optužio Rusiju da onemogućava ljudima da napuste opkoljeni grad Mariupol te je rekao da će Ukrajina pokušati u subotu tamo isporučiti hranu i lijekove.
1:30 – Mrtav muškarac leži sklopljenih ruku, kao da se moli. Bacao je molotovljeve koktele na Ruse kad su ga uhvatili, kaže radnik u mrtvačnici. Vezali su mu ruke i pogubili ga.
Jezivi su to prizori iz mrtvačnice u Mikolajivu, gradu na obali Crnog mora koji je danima meta ruskih napada.
1:10 – SAD je u petak uveo sankcije ruskom milijarderu Viktoru Vekselbergu, članovima obitelji Dmitrija Peskova, glasnogovornika ruskog predsjednika Vladimira Putina, 10-oro ljudi koji upravljaju VTB-om, 12-orici ruskih parlamentaraca, u najnovijem krugu sankcija kojima se Rusija kažnjava zbog invazije na Ukrajinu.
Odjel za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom ministarstvu financija u petak je izdao nove smjernice, pojasnivši da se od američkih građana i kompanija koje upravljaju digitalnom imovinom zahtijeva da se pridržavaju sankcija prema Rusiji čak i kad se transakcije obavljaju u kriptovaluti.
NOVO! 0:01 – Sjedinjene Države rekle su u petak da nemaju nikakve dokaze o prisutnosti bilo kakvih snaga iz Bjelorusije, saveznice Rusije, na teritoriju Ukrajine, prenosi BBC.
Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je: “Nemamo nikakve indicije da su bjeloruski vojnici ili snage ušle u Ukrajinu”.
“Ne uočavamo nikakvu neposrednu umiješanost bjeloruskih snaga. To ne znači da se to nije moglo dogoditi ili da se neće dogoditi”, dodao je.
Ukrajinski Centar za strateške komunikacije upozorio je ranije u petak da ne može isključiti da će Bjelorusija u petak pokrenuti invaziju na Ukrajinu, nakon sastanka u Moskvi između ruskog i bjeloruskog predsjednika Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka.
“Po preliminarnim podacima, bjeloruske snage mogle bi pokrenuti invaziju 11. ožujka u 21,00 sat”, objavio je Centar, što je 20 sati po srednjoeuropskom vremenu.
