Nastavlja se rat u Ukrajini.

Prema izvještajima s ukrajinske strane, glavni fokus ruskih trupa nastavlja biti okruživanje gradova Kijeva, Harkiva i Mikolajiva.

U nastavku donosimo najvažnije vijesti:

22:23 Ukrajinska vlada u nedjelju je odlučila uvesti izvozne dozvole za glavne poljoprivredne proizvode pšenicu, kukuruz i suncokretovo ulje, prenosi novinska agencije Interfax Ukrajina.

Agencija navodi da u dokumentu stoji da će trgovcima također trebati dozvole za izvoz peradi i jaja.

Ukrajina je jedna od glavnih svjetskih proizvođača i izvoznika žitarica i biljnih ulja.

Najveći svjetski izvoznik suncokretova ulja također je kazao da će u periodu od srpnja 2021. do lipnja 2022. ostvariti izvoz od 60 milijuna tona žitarica, što uključuje 33 milijuna tona kukuruza i 23 milijuna tona pšenice.

Ranije u nedjelju Ukrajina je obustavila izvoz nekoliko različitih poljoprivrednih proizvoda zbog ruske invazije.

Vlada je obustavila izvoz raži, zobi, prosa, heljde, soli, šećera, mesa i stoke.

Državne željeznice Ukrajine kazale su da su spremne hitno organizirati izvoz poljoprivrednih dobara nakon što su zbog invazije zatvorene ukrajinske luke na Crnom moru.

Ukrajina je žito, biljna ulja i druge prehrambene proizvode dosad uglavnom izvozila brodovima.

Ukrajinske željeznice kazale su da žito mogu dostaviti do granica s Rumunjskom, Mađarskom, Slovačkom i Poljskom, odakle se dalje mogu prevoziti do luka i logističkih čvorišta zemalja Europe.

20:36 Ukrajina neće raditi kompromise oko svog teritorijalnog integriteta u pregovorima s Rusijom, no voljna je pregovarati o ‘ne-NATO’ modelu za budućnost, kazao je u nedjelju za Fox News jedan od ukrajinskih pregovarača.

Ukrajina nastoji dobiti članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, čemu se Moskva protivi. Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je da je mogućnost ukrajinskog članstva u NATO-u dokaz da NATO vrši agresiju protiv Rusije.

“Odgovor koji dobivamo od zemalja NATO-a je da nisu spremne ni pregovarati o našemu članstvu, barem ne u idućih 5 do 10 godina”, kazao je pregovarač David Arahamija.

“Spremni smo pregovarati o ‘ne-NATO’ modelu. Na primjer, mogli bismo dobiti direktne garancije od različitih zemalja, poput SAD-a, Kine, Ujedinjenog Kraljevstva te možda Njemačke i Francuske. Spremni smo razgovarati i sa širim krugom zemalja, ne samo bilateralno s Rusijom, već i s drugim partnerima”, rekao je.

Delegacije Ukrajine i Rusije već su odradile dva kruga pregovora otkad je Rusija 24. veljače napala susjednu Ukrajinu.

‘Ne-NATO status’ (MNNA) naziv je koji je SAD dodijelio vladama bliskih savezničkih država koje imaju strateške odnose s oružanim snagama SAD-a, ali nisu članice NATO-a.

Njihov status ne uključuje uzajamni dogovor o obrani sa SAD-om, no ipak donosi različite vojne i financijske prednosti koje inače nisu dostupne zemljama koje nisu u NATO-u.

19:37 Zaposlenici nuklearne elektrane u Zaporižju u Ukrajini i dalje upravljaju radom elektrane, ali ona je pod kontrolom zapovjednika ruske vojske koja ju je prošli tjedan zauzela, objavila je u nedjelju IAEA, citirajući ukrajinskog regulatora.

“Iznimno sam zabrinut”, kazao je u priopćenju čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi, te dodao da su ruske snage prekinule rad pojedinih mobilnih mreža i interneta, zbog čega je komunikacija s elektranom otežana.

Regulator u Ukrajini objavio je da se suočava s velikim problemima kada želi kontaktirati s osobljem u toj nuklearnoj elektrani. No, potvrdio je da su razine radijacije normalne.

“Upravi i osoblju mora biti omogućeno izvršavati prijeko potrebne poslove u stabilnim uvjetima bez nepotrebnih vanjskih smetnji i pritiska”, naglasio je Grossi.

IAEA je dodala da se sada od ukrajinskog osoblja elektrane zahtijeva da za svaku operaciju traže odobrenje od Rusa.

Ruski tenkovi pucali su u petak po toj ukrajinskoj nuklearnoj elektrani, najvećoj u Europi, izazvavši strahove o budućoj nuklearnoj katastrofi.

Napad nije oštetio vitalne instalacije i njezina nuklearna sigurnost nije bila ugrožena, po ukrajinskim vlastima i IAEA.

Rusi su potom preuzeli kontrolu nad tom nuklearnom elektranom koja se nalazi se u južnoj Ukrajini, na rijeci Dnjepru, 525 kilometara od Černobila.

19:13  Svaka zemlja koja odobri korištenje svojih zračnih luka Ukrajini za napade na Rusiju mogla bi se smatrati zemljom koja je ušla u sukob, rekao je u nedjelju glasnogovornik ruskog ministarstva obrane, optužujući Rumunjsku da je dopustila takva slijetanja.

“Praktično čitavo zrakoplovstvo režima u Kijevu koje je sposobno za borbena djelovanja je uništeno. Ali znamo iz sigurnog izvora da su ukrajinski avioni poletjeli prema Rumunjskoj i drugim susjednim zemljama”, istaknuo je.

“Korištenje mreže zračnih luka tih zemalja koje bi služile za ukrajinske vojne avione i potom njihovo korištenje protiv ruskih oružanih snaga moglo bi biti smatrano miješanjem tih zemalja u oružani sukob”, rekao je  Konašenkov.

Ukrajina, na koju je Rusija izvršila invaziju 24. veljače, traži od zapadnih zemalja da uvedu zonu zabrane letenja iznad njezina teritorija. Taj zahtjev NATO je odbacio zbog rizika izravnog sukoba s Moskvom.

U subotu je ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio da će Rusija smatrati svaku zemlju koja uvede zonu neletenja iznad Ukrajine protivnicom u ratu.

Reuters

18:48  Sve više međunarodnih televizijskih kuća i stranih medija prestaje s radom u Rusiji pošto je tamošnji parlament ograničio izvještavanje o invaziji na Ukrajinu.

Njemačke javne televizije ARD i ZDF najavile su da trenutno prestaju s izvještavanjem o situaciji u Rusiji i Ukrajini iz svojih studija u Moskvi, ali će o njoj nastaviti informirati javnost iz svojih studija na drugim lokacijama.

Velik broj zapadnih medija, među kojima su i BBC i Bloomberg, obustavili su rad u Rusiju nakon što je Moskva uvela ograničenja za strane medije.

„CNN će prestati emitirati u Rusiji dok ne procijenimo situaciju i odlučimo o daljnjim koracima“, rekla je ta televizijska kuća za dpa u petak.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je potpisao novi zakon po kojem se za širenje lažnih informacija o vojnim snagama može dobiti visoka novčana kazna i zatvorska kazna u trajanju do 15 godina.

Jedni od posljednjih ruskih neovisnih medija – popularna radio postaja Ekho Moskvy i internetski portal Dozdh – u četvrtak su zbog novog zakona prestali s radom.

Po ovom zakonu posebno se kažnjava širenje navodno lažnih informacija o ruskim vojnicima, diskreditiranje ruskih vojnih snaga, kao i pozivi na sankcioniranje Rusije.

Moskva invaziju na Ukrajinu službeno naziva „vojnom operacijom“, a medijima je već zabranjeno korištenje izraza kao što su „napad“ i „invazija“.

BBC je u petak najavio da prestaje rad njihovih izvjestitelja u Rusiji. U nedjelju je glasnogovornik servisa potvrdio da je međunarodni program BBC World News, koji se emitira u mnogim zemljama diljem svijeta, u Rusiji blokiran od nedjelje.

Iz radija Free Europe/Radio Liberty (RFE/RL) kojeg financira SAD, u subotu su objavili da prestaju s radom u Rusiji.

Kao razloge prestanka rada naveli su stečajni postupak koji su ruske porezne službe pokrenule nad ruskom podružnicom RFE/RL, sve veći pritisak policije nad njihovim novinarima i novi zakon o medijima.

„Ovu odluku RFE/RL nije donio na svoju ruku, ona mu je nametnuta napadom Putinovog režima na istinu.“, kazao je RFE/RL-ov predsjednik Jamie Fly u izjavi za medije.

Nastavljaju s izvještavanjem o „katastrofalnoj invaziji Rusije na susjednu Ukrajinu…ali izvan Rusije.“

RFE/RL u Rusiji je prisutan od 1991.

„Nakon godina prijetnji, zastrašivanja i zlostavljanja, iz Kremlja sada očajnički žele spriječiti da informacije o ilegalnom ratu u Ukrajini dođu do ruskih građana zbog čega su poštene novinare prikazali kao izdajice Rusije“, dodao je Fly.

Drugi europski mediji, među kojima su i španjolska državna novinska agencija EFE, novine El Pais, televizijska kuća RTVE i talijanska televizijska kuća Rai, također su prestali s radom.

18:39 Ukrajinska veleposlanica u SAD-u u nedjelju je pozvala vladu američkog predsjednika Joea Bidena da Moskvi nametne jače sankcije, Ukrajini dostavi više oružja te je nazvala Rusiju “terorističkom državom”.

Ambasadorica Oksana Markarova ponovila je u intervjuu za Fox News Sunday da Rusija čini ratne zločine protiv civilnog stanovništva, uništava bolnice i škole, te je dodala da Ukrajina zajedno sa SAD-om i drugim državama o tome prikuplja dokaze.

“Prema Rusiji treba postupati kao prema terorističkoj državi, jer ona to jest”, kazala je Markarova.

Državni tajnik SAD-a Antony Blinken kazao je u nedjelju da SAD ima “prilično vjerodostojne izvještaje” o namjernim napadima na civile.

Povod istupa ukrajinske veleposlanice je ponovna neuspješna evakuacija civila iz Mariupolja, grada koji se nalazi pod teškim bombardiranjem ruskih snaga.

Za neuspjeh evakuacije Ukrajina i Rusija međusobno se okrivljuju.

Markarova je ponovila molbu da SAD pojača sankcije protiv Rusije, što uključuje nametanje potpunog embarga na uvoz ruske nafte i plina te da poveća pošiljke sustava protuzračne obrane i drugog naoružanja u Ukrajinu.

“Zahvalni smo na sankcijama koje Sjedinjene Američke Države provode”, rekla je. “No budući da Rusija ne mijenja ponašanje, zapravo eskalira, oni nas sve više ubijaju, sankcije se moraju pojačati”, kazala je.

Bijela kuća razmišlja o zabrani uvoza ruske nafte i plina, ali je oprezna oko naglog skoka cijena benzina, koji bi mogao doprinijeti najvećoj inflaciji u proteklih nekoliko desetljeća.

Prema Markarovoj, zaustavljanje ruske invazije od presudne je važnosti jer bi se u suprotnom sukob mogao proširiti van granica Ukrajine.

“Svaki je veliki rat dosad započeo lokalno”, rekla je, te dodala da “poučeni prošlošću, znamo da je svaki od njih mogao biti zaustavljen lokalno.”

Dodala je da je Ukrajina spremna razgovarati o primirju.

18:05 Vladimir Putin rekao je Emmanuelu Macronu da će “svoje ciljeve u Ukrajini postići” bilo pregovorima bilo ratom, objavila je u nedjelju Elizejska palača nakon telefonskog razgovora ruskog i francuskog predsjednika.

Putin je “vrlo odlučan postići svoje ciljeve” koje naziva ‘denacifikacija’ i ‘neutralnost’ Ukrajine te konačno obvezu te Rusiji susjedne zemlje da prizna neovisnost poluotoka Krima koju je Moskva anektirala 2014. i separatisičke regije Donbas, rekao je Macron nakon gotovo dvosatnog razgovora s ruskim kolegom.

Ukrajincima su “neprihvatljivi” takvi zahtjevi koje Putin nastoji ostvariti vojnom invazijom od 24. veljače.

Ruski predsjednik je u razgovoru uvjeravao Macrona da Moskva “ne želi napadati nuklearne elektrane u Ukrajini”.

“Rekao je i da je spreman poštovati propise Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) za zaštitu elektrana”, prenosi Elizejska palača Putinovu izjavu danu pošto su  4. ožujka ruske snage su bombardirale ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću u Europi.

Putin je zanijekao da “ruska vojska gađa civile” pošto je Macron zatražio da se civili ne dovode u opasnost u skladu s međunarodnim pravom, navodi Elizejska palača.

“Odgovornost je Ukrajinaca da puste iz opkoljenih gradova civile”, rekao je Putin  na što mu je Macron odgovorio da vojska koja ih napada nije ukrajinska nego ruska i “zato nema razloga vjerovati da ukrajinski vojnici dovode u opasnost ukrajinske civile”.

Macron je izrazio zabrinutost i zbog mogućeg napada na crnomorsku luku Odesu.

Ranije u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je da ruske snage pripremaju napad na Odesu i da bi to bio “ratni zločin”.

Putin je u nedjelju ponovio da se ruska “posebna vojna operacija” kako on naziva invaziju na Rusiju, odvija prema planu i rasporedu i završit će tek kada se Kijev prestane boriti i ispuni njegove zahtjeve.

16:44 – Policija nema milosti.

Uhićeno oko 3,5 tisuće prosvjednika diljem Rusije: Stotine vikale “Ne ratu!” i “Sramota!”

16:27 – Dramatične poruke ukrajinskog predsjednika:

Zelenskij: “Zarobili smo stotine ruskih vojnika, borimo se za mjesto gdje će biti granica između života i ropstva“ 

16:09 – Stanovnici nekih ukrajinskih gradova i sela koje su okupirali Rusi izašli su na ulice kako bi prosvjedovali protiv invazije, prenosi u nedjelju ukrajinska agencija Interfax.

U južnom gradu Nova Kahovka gotovo 2 tisuće ljudi prosvjedovalo je protiv invazije noseći ukrajinske zastave i pozivajući ruske snage da odu, prenosi agencija, pozivajući se na lokalne svjedoke.

Sličan prosvjed s nekoliko stotina ljudi održao se u nedjelju i u gradu Kalačanki, piše Interfax.

Prosvjedi s nekoliko tisuća ljudi održani su i u gradovima Berdjansku, Hersonu i Melitopolju tijekom prošlog tjedna.

15:55 – Konvoj civila nije mogao napustiti opkoljeni lučki grad Mariupolj u nedjelju jer su ruske snage nastavile granatirati ga unatoč dogovoru o prekidu vatre, objavile su lokalne vlasti.

“Krajnje je opasno izvesti ljude iz grada pod takvim uvjetima”, objavilo je gradsko vijeće na svojoj mrežnoj stranici. Proruski separatisti i Ukrajinska nacionalna garda međusobno su se u nedjelju optuživali za novi neuspjeh u uspostavi humanitarnog koridora za evakuaciju civila, dan nakon propasti prvog pokušaja.

15:37 – Analiza situacije na bojišnici:

Robert Barić u “Nedjeljom u dva” otkrio gdje je Putin pogriješio: “Rusi su u vremenskom tjesnacu, usporo će se otopiti led”

15:22 – Policija je u nedjelju privela više od 2000 ljudi koji su sudjelovali u antiratnim prosvjedima u gradovima diljem Rusije, objavio je OVD-Info, ruska nevladina organizacija koja prati uhićenja tijekom oporbenih prosvjeda u zemlji.

Reuters nije uspio samostalno provjeriti informaciju niti kontaktirati policiju za komentar.

Videozapisi objavljeni na društvenim mrežama, koje su objavili kritičari Kremlja prikazuju stotine ljudi kako marširaju Moskvom izvikujući “Ne ratu!” i “Sramota!”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u nedjelju je izravno pozvao Ruse da iziđu na ulice u znak prosvjeda protiv invazije Kremlja na njegovu zemlju ili riskiraju siromaštvo i represiju u vlastitoj državi.

Od prošlog tjedna u Rusiji su privedene tisuće stanovnika zbog prosvjeda protiv ruske invazije na Ukrajinu ili, kako ruske vlasti vole kazati – “specijalne vojne operacije” koja je započela 24. veljače.

15:07 – Ministarstvo obrane Velike Britanije objavilo je na Twitteru novu mapu napada ruskih snaga na Ukrajinu.

14:44 – Proruski separatisti i Ukrajinska nacionalna garda međusobno su se u nedjelju optuživali za novi neuspjeh u uspostavi humanitarnog koridora za evakuaciju civila iz Mariupolja, dan nakon  što je propao prvi pokušaj.

Televizija Ukraine 24 prikazala je borca Azovske regimente Nacionalne garde koji je rekao da su ruske i proruske snage koje u okruženju drže taj lučki grad od oko 400.000 ljudi, nastavile bombardirati područja za koja je bio dogovoren prekid vatre.

Agencija Interfax citira dužnosnika iz Donecka, proruske separatisičke regije, koji pak optužuje ukrajinske snage ne poštuju prekid vatre.

Samo je 300 ljudi uspjelo napustiti gard, tvrdi taj predstavnik separatista. Tu informaciju se nije moglo provjeriti, a ukrajinski dužnosnici još nisu dali nikakve brojke.

Ukrajinske vlasti ranije su objavile da planiraju evakuirati više od 200.000 ljudi iz Mariupolja.

Na drugom krugu pregovora u četvrtak ukrajinska i ruska vojska pristale su prekinuti neprijateljstva na tom području i otvoriti humanitarni koridor kako bi se stanovnicima omogućila evakuacija posebnim autobusima ili vlastitim vozilima.

Sličan pokušaj u gradu u subotu brzo je propao kada su ruske snage nastavile s granatiranjem, navela je ukrajinska strana.

Mariupolj je strateški grad na Azovskom moru koji danima gađa rusko topništvo i opkoljen je. Volnovaha, s oko 20.000 stanovnika, nalazi se oko 65 kilometara sjeverno od Mariupolja.

Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko rekao je da njegov grad od 440.000 stanovnika više nema vodu, grijanje ili struju i pati od nestašice hrane.

U intervjuu za ukrajinsku televiziju, Bojčenko je govorio o “humanitarnoj blokadi”, jer je grad ostao bez svih komunalnih usluga. Optužio je rusku stranu za vrlo metodično gušenje grada.

14:34 – Hrvatski premijer iz Dubaija:

Plenković: “Hrvatska je primila više od 2000 Ukrajinaca i tu neće stati”

14:22 – Prekid vatre u Mariupolju i uzduž humanitarnog koridora do Zaporižja trebao bi trajati do 20 sati. Zasad je nemoguće neovisno provjeriti je li evakuacija krenula, ističe Reuters.

Jučerašnji plan evakuacije iz Mariupolja, grada s 400 tisuća stanovnika bez struje i vode, nije uspio za što su obje strane okrivljavale jedna drugu. “Uništavaju nas”, rekao je gradonačelnik Vadim Bojčenko. “Ne daju nam ni prigodu da prebrojimo mrtve jer granatiranje ne prestaje”.

14:06 – Oleksandr Tiškivski:

Riječki Ukrajinac aktivno pomaže: “Slaba je nada da će ova teška situacija brzo završiti”

13:49 –  Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju je zatražio “hitan opći prekid vatre” u Ukrajini u razgovoru s ruskim kolegom Vladimirom Putinom koji je na to spreman tek kad se Ukrajina prestane boriti te ispuni ruske zahtjeve, prenose agencije.

Prekid vatre ublažio bi zabrinutost zbog teškog humanitarnog stanja, naglasio je Erdogan u telefonskom razgovoru prema priopćenju iz njegova ureda.

“Predsjednik Erdogan rekao je da bi trenutačni prekid vatre ne samo ublažio zabrinutost zbog humanitarnog stanja u regiji veći i otvorio mogućnost za traženje mirnog rješenja i ponovio svoj poziv ‘da zajednički utremo put miru”, objavio je njegov ured.

“Erdogan je naglasio važnost da se sada hitno poduzmu koraci kako bi se proglasio prekid vatre, otvorili humanitarni koridori i potpisao mirovni sporazum”, citira Reuters ured Turskog predsjednika.

Putin je kazao da operacija teče prema planu i rasporedu te je izrazio nadu da će ukrajinski pregovarači zauzeti konstruktivan pristup na razgovorima i uzeti u obzir stanje na terenu, objavio je Kremlj.

Bilo bi “naivno” očekivati rezultate pregovora Ukrajina-Rusija dok se vode borbe, rekao je Erdogan.

13:35 – Više od 430.000 ljudi koji su ostali zarobljeni u okupiranom Mariupolju se priprema za evakuaciju nakon što je najavljen prekid vatre.

13:07 – Sjedinjene Države razmatraju slanje zrakoplova u Poljsku ako Varšava odluči poslati borbene zrakoplove u Ukrajinu, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken u nedjelju tijekom posjeta Moldaviji.

“Sada aktivno razmatramo pitanje zrakoplova koje bi Poljska mogla isporučiti Ukrajini i gledamo kako bismo ih mogli nadoknaditi ako Poljska odluči isporučiti te zrakoplove”, rekao je Blinken.

“Ne mogu govoriti o rokovima, ali mogu samo reći da to vrlo aktivno razmatramo”, dodao je.

12:45 – Reuters nije mogao neovisno provjeriti tu informaciju, niti dospjeti do glasnogovornika policije u Vladivostoku i Irkutsku. Ni rusko ministarstvo unutarnjih poslova nije bilo dostupno za komentar.

Više od 559 ljudi privedeno u prosvjedima u Rusiji, Putinu svejedno raste popularnost

12:31 – Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u nedjelju je rekao da se ruske snage spremaju bombardirati grad Odesu na ukrajinskoj obali Crnog mora.

“Rakete protiv Odese? To će biti ratni zločin”, rekao je u televizijskom obraćanju.

U videoporuci u subotu Zelenskij je rekao da ruska vojska nije postigla svoje ciljeve, ali da je gotovo 10.000 ruskih vojnika poginulo u borbama.

Taj se broj nije mogao neovisno provjeriti i daleko je veći od 498 smrti koje je Moskva priznala ranije ovog tjedna.

Zelenskij je pozvao svoje sunarodnjake da istjeraju ruske snage iz Ukrajine.

“Moramo izaći! Moramo se boriti! Kad god se ukaže prilika”, rekao je ukrajinski čelnik.

Pozvao je Ukrajince da “istjeraju to zlo iz naših gradova”.

12:14 – Više od 1,5 milijuna izbjeglica iz Ukrajine prešlo je u susjedne države u posljednjih deset dana, objavila je agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR).

Riječ je o „najbrže rastućoj izbjegličkoj krizi u Europi od Drugog svjetskog rata“, napisao je na Twitteru povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi.

Očekuje se da će u nedjelju broj izbjeglica koji je iz Ukrajine prešao u Poljsku prijeći broj od milijun ljudi.

Poljski podaci pokazuju da je dan ranije granicu prešlo 129 tisuća ljudi, što je rekordan dan od početka ruskog napada.

Muškarcima koji su u dobi za mobilizaciju zabranjen je izlazak iz zemlje, pa granicu većinom prelaze žene i djeca.

Rumunjska je primila 227 tisuća Ukrajinaca, a od 24. veljače je njih 163 tisuća ušlo u Mađarsku, a 114 tisuća u Slovačku.

11:53 Proruski separatisti kažu da je prvih 300 ljudi napustilo opkoljeni grad Mariupol na jugoistoku Ukrajine tijekom novog pokušaja prekida vatre u nedjelju.

Informaciju se nije moglo provjeriti, a ukrajinski dužnosnici još nisu dali nikakve brojke.

Ukrajinska i ruska vojska pristale su prekinuti neprijateljstva na tom području i otvoriti humanitarni koridor kako bi se stanovnicima omogućila evakuacija posebnim autobusima ili vlastitim vozilima.

11:16 Sukob u Ukrajini mogao bi trajati mjesecima, ako ne i godinama, rekao je zamjenik britanskog premijera Dominic Raab u nedjelju te dodao da bi međunarodni saveznici trebali pokazati “stratešku izdržljivost” da osiguraju neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Naša misija s našim saveznicima jest osigurati Putinov neuspjeh u Ukrajini, a to će potrajati – govorimo o mjesecima, ako ne i godinama – i stoga moramo pokazati stratešku izdržljivost jer to neće završiti za nekoliko dana”, rekao je Raab za Sky News.

Pozvao je Kinu i Indiju da pomognu pojačati diplomatski pritisak na Rusiju.

“Kina ovdje ima što raditi. I ona mora učiniti više, ona je stalna članica Vijeća sigurnosti, i Indija također”.

“Moramo povećati diplomatski pritisak”, rekao je Raab.

REUTERS

10:18 Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila je “nekoliko” napada na zdravstvene centre u Ukrajini i istražuje druge, rekao je ravnatelj WHO-a u nedjelju.

“Napadi su uzrokovali višestruke smrti i ozljede”, napisao je Tedros Adanom Gebrejesus na Twitteru.

“Napadima na zdravstvene ustanove i zdravstvene radnike krši se medicinska neutralnost i međunarodno humanitarno pravo”, napisao je.

U kratkoj poruci Tedros nije spomenuo Rusiju, koja je napala Ukrajinu 24. veljače.

9:42 Britanska vojna obavještajna služba rekla je u nedjelju da ruske snage ciljaju naseljena područja u Ukrajini, ali da snažan otpor usporava rusko napredovanje.

“Opseg i snaga ukrajinskog otpora nastavlja iznenađivati Rusiju”, rekla je britanska vojna obavještajna služba.

Britanski obavještajci: Rusi ponavljaju taktiku iz Čečenije i Sirije, ukrajinski otpor ih je iznenadio

9:25 Gradske vlasti Mariupolja objavile su da bi evakuacija civila trebala početi u podne po lokalnom vremenu (11 po srednjoeuropskom vremenu), te da je dogovoren privremeni prekid vatre.

Prema gradskim vlastima prekid vatre trajat će od 10 do 21 sat po lokalnom vremenu (9 do 20 po srednjoeuropskom vremenu).

8:43 Ukrajinske oružane snage vode “žestoke borbe” protiv ruskih za kontrolu nad južnim gradom Mikolajivom i sjevernim Černjihivom, objavio je ukrajinski glavni stožer u priopćenju, a vode se i borbe za kontrolu nad Kijevom i Harkivom.

Niz eksplozija u Harkivu, žestoke brobe za kontrolu nad Mikolajivom i Černjihivom

8:15 Vođa ukrajinskog izaslanstva za pregovore s Rusijom nada se da bi humanitarni koridor iz istočnoga grada Harkiva mogao biti otvoren u nedjelju.

“Ako Bog da, u nedjelju će biti koridor”, napisao je na Facebooku pregovarač David Arahamija odgovarajući na komentar jedne žene da je trebao slušati i dogovoriti prekid vatre s Rusijom.

Ta je žena iz Harkiva i pretrpjela je “10 dana pakla”.

Predstavnici Ukrajine i Rusije zadnji put su se sastali u Bjelorusiji u četvrtak i dogovorili su se o uspostavljanju humanitarnih koridora za vrijeme drugog kruga pregovora.

7:56 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zahvalio je tehnološkom milijarderu Elonu Musku što podupire Ukrajinu svojim satelitskim internetskim sustavom Starlink.

“Sljedeći tjedan dobit ćemo još jednu seriju sustava Starlink za uništene gradove”, napisao je u tvitu Zelenskij te zahvalio Musku “jer podržava Ukrajinu riječima i djelima”.

Ukrajinski čelnik rekao je da su razgovarali i o “mogućim svemirskim projektima. No o tome ću razgovarati kad završi rat”, rekao je Zelenskij.

Starlink, sustav Muskove tvrtke SpaceX, pomoći će Ukrajincima da dobiju pristup internetu ako zakaže telekomunikacijska mreža ili bude uništena u borbama.

Talked to @elonmusk. I’m grateful to him for supporting Ukraine with words and deeds. Next week we will receive another batch of Starlink systems for destroyed cities. Discussed possible space projects ?. But I’ll talk about this after the war.

— Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 5, 2022

7:45 Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna snažno porasla, dok je tečaj eura oštro pao jer je rat u Ukrajini usmjerio ulagače prema valutama koje se smatraju sigurnijim utočištima za kapital u nesigurna vremena.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna više od 2 posto, pa je u jednom trenutku dosegnuo 98,80 bodova, najvišu razinu od svibnja 2020. godine.

Euro je, pak, pod pritiskom budući da je rat u Ukrajini smanjio očekivanja u vezi gospodarskog rasta eurozone.

7:35 Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, ponajviše u Europi, jer su napadi ruske vojske na ukrajinske gradove sve razorniji, dok ulagači procjenjuju kako će sankcije Zapada protiv Rusije utjecati na globalni financijski sustav i gospodarstvo.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 1,3 posto, na 33.614 bodova, dok je S&P 500 pao 1,3 posto, na 4.328 bodova, a Nasdaq indeks 2,8 posto, na 13.313 bodova.

Invazija Rusije na Ukrajinu traje već dulje od tjedan dana, štete su goleme, poginulih sve više, a Rusija se zbog sankcija Zapada našla u izolaciji.

„Tržište je pod utjecajem geopolitičkih previranja. Nestabilnost tržišta potrajat će kratkoročno, a možda i u srednjem roku jer jednostavno ne vidim što bi idućih tjedana moglo smiriti tu situaciju”, kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.

Ulagači se, također, plaše poremećaja međunarodnog financijskog sustava nakon što su u sklopu sankcija Zapada protiv Rusije najvećim ruskim bankama onemogućene transakcije putem globalnog platnog sustava SWIFT.

7:25 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij objavio je da je s američkim predsjednikom Joeom Bidenom razgovarao o sigurnosti, financijskoj podršci Ukrajini i nastavku sankcija protiv Rusije.

Zelenskij razgovarao s Bidenom. Bijela kuća planira novu pomoć Ukrajini

7:25 Britanski premijer Boris Johnson pozvao je lidere država da se pridruže planu od šest točaka kako bi odgovorile ruskoj invaziji na Ukrajinu, u kojemu je predviđena humanitarna podrška Ukrajini kao i izazivanje najveće moguće ekonomske štete Moskvi.

Plan od šest točaka: Evo kako bi britanski premijer odgovorio na rusku invaziju

6:54 Gradonačelnik Mariupolja, luke na jugu Ukrajine, izjavio je da se njegov grad u nestašici komunalnih usluga, suočava sa “humanitarnom blokadom”.

U Mariupolju nemaju ni struje, ni vode: “Pucaju po autobusima za evakuciju”

6:37 Divovi globalnog kartičnog poslovanja Visa i Mastercard objavili su u subotu navečer da obustavljaju transakcije u Rusiji, što je posljedica njezine invazije na Ukrajinu.

Još jedan gospodarski udarac: Visa i Mastercad obustavljaju transakcije u Rusiji

6:34 Ukrajinska vojska upozorila je u nedjelju kako ruske snage žele zauzeti branu ključne hidroelektrane južno od glavnog grada Kijeva nakon što je u invaziji do sada zauzela nekoliko energetskih infrastrukturnih objekata.

U izvješću objavljenom rano u nedjelju, vrh ukrajinske vojske ustvrdio je da je Rusija planirala zauzeti branu Kanivske hidroelektrane koja se nalazi 150 kilometara južno od Kijeva na rijeci Dnjipro.

Do sada, ruska vojska je u invaziji na Ukrajinu uništila, napala ili zauzela nekoliko energetskih infrastrukturnih objekata, uključujući i najveću europsku nuklearku u gradu Zaporižja.

Također, u izvješću navode kako su ruske jedinice pokušale sve kako bi ušle u jugozapadne dijelove Kijeva. U subotu navečer, sirene za uzbunu aktivirane su se nekoliko puta. Ruske trupe također su pokušale pristupiti autocesti u blizini kijevske međunarodne zračne luke.

U smjeru Kozeleca, grada koji se nalazi na 70 kilometara sjeveroistočno od Kijeva, primijećeno je kretanje 100 jedinica s oružjem i drugom vojnom opremom, uključujući i bacače raketa.

Glavni fokus ruskih trupa nastavlja biti okruživanje gradova Kijeva, Harkiva i Mikolajiva, dodaju.