ZAGREB – Darko Horvat podnio je ostavku na ministarsku dužnost i on više nije politička tema. Međutim, situacija nastala u vladajućoj koaliciji njegovim uhićenjem i istragom USKOK-a o navodno nezakonitom isplaćivanju potpora za područja na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina 2018., daleko je još od rješenja.

Problem je premijera Andreja Plenkovića što je, po svemu sudeći, u tom postupku osumnjičen i potpredsjednik Vlade Boris Milošević (SDSS). U priopćenju USKOK-a njega se, kao ni nikoga drugog, ne imenuje, ali svi mediji barataju informacijom da je i Milošević obuhvaćen ovom istragom zato što je kao saborski zastupnik radio pritisak na Horvata da novac dobiju i njemu neke bitne firme, iako nisu ispunjavale kriterije javnog natječaja. Nikada još član Vlade nije bila osoba za koju se znalo da se nalazi pod istragom.

Tišina u SDSS-u

Teško je zamisliti da bi Milošević bio prvi koji bi nastavio obnašati svoju dužnost neovisno o tome što je predmet ozbiljne istrage. Od Plenkovića, kojem je u subotu navečer umro otac, očekuje se, dakle, da nešto učini s tim u vezi. Jučer, iz navedenog razloga, to je premijeru bilo u drugom planu, ali, kažu u Vladi, danas bi se već moglo nešto više znati o Miloševićevom statusu. Bitno je i što će reći Milorad Pupovac i SDSS, glavni koalicijski partner HDZ-a.

Za premijera bi sigurno najelegantnije bilo kada bi u SDSS-u odlučili da Miloševića naprosto zamijene u Vladi. On bi se potom mogao vratiti u Sabor i s pozicije zastupnika voditi svoju pravnu bitku. Ni Milošević ni Pupovac jučer se nisu javljali na mobitel, pa nije poznato što u SDSS-u planiraju napraviti u ovoj za Vladu vrlo neugodnoj situaciji. Pogotovo stoga što se u javnosti nagađa da ima još ministara, poput Josipa Aladrovića, kojima se bave pravosudne institucije. Što ako za koji tjedan ili mjesec i on bude osumnjičen, pitanje je koje si postavlja više članova vladajuće koalicije s kojima smo jučer razgovarali. Ili možda Tomislav Ćorić.

U tim je okolnostima unutar parlamentarne većine sve više onih koji smatraju da je došao trenutak za veliku rekonstrukciju Vlade, u kojoj bi smijenjeni bili svi ministri za koje se spekulira da ih se istražuje zbog zloupotrebe položaja, pa i, primjerice, Mario Banožić, koji je već dugo u sukobu s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

No, za Plenkovića, koji nije niti na polovici drugog premijerskog mandata, iznimno je osjetljivo krenuti u tako nešto. Naročito nakon što je oporbi poručio da do kraja mandata neće maknuti niti jednog ministra koji njima ne odgovara. Možda je onda realnije da ode još samo Milošević i da zatim u Vladi čekaju što će donijeti vrijeme. Da SDSS-ovac nema budućnost u Banskim dvorima, uvjeren je i predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Vladajuća većina sigurna

– Važno je da se, prije svega, utvrdi vodi li se protiv njega formalna istraga USKOK-a. Ako je to točno, onda Milošević ne bi trebao ostati u Vladi, kazao nam je Grbin.

Predsjednik SDP-a, inače, zagovara opciju raspuštanja Sabora i prijevremene izbore.

– Kada se privodi ministar, nužno je mandat vratiti građanima. Može to inicirati bilo koja stranka, a drago mi je da nas Most podržava u tome, ističe Grbin.

Iz Mosta su najavili da će idućih dana prikupljati potpise zastupnika za odluku o raspuštanju Sabora.

– Znam da oporba nema 76 ruku, ali ako krenemo prikupljati potpise pokazat će se je li doista svima iz parlamentarne većine prihvatljivo da se na sadašnji način vlada Hrvatskom. Ako nas kolege iz oporbe odbiju, onda je besmisleno da skupimo samo potpise Mostovih zastupnika, rekao nam je potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja.

U prošlom sazivu Sabora, SDP je u svibnju 2018. uputio u proceduru prijedlog za njegovo raspuštanje, ali o njemu nije otvorena rasprava. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković takve stvari ne stavlja na raspravu sam od sebe. Oporba ga mora prisiliti na to s 31 potpisom, 60 dana po uvrštenju točke u dnevni red, a SDP u prošlom sazivu nije posegnuo za ovim instrumentom iz Poslovnika. Kad bi ovaj put bilo drukčije, svejedno je konačna odluka o raspuštanju Sabora na HDZ-u i njihovim koalicijskim partnerima. Trenutačno nema nikakvih naznaka da bi Plenković politički izlaz potražio u prijevremenim izborima, a upitno je jesu li i svi zastupnici opozicije za to.

– Većina je tu bez problema. S nama i bez nas, nemojmo biti naivni, kazao nam je predsjednik reformista Radimir Čačić.

– Ako Vlada ne padne, preostaje nam da tražimo opoziv jednog po jednog problematičnog ministra. Već u četvrtak imamo sastanak oporbe o Ćoriću, zaključuje Grmoja.

Osim o odlascima iz Vlade, Plenković, naravno, mora voditi brigu i o tome tko će doći. Ako bi otpao i Milošević, to bi značilo da su nepopunjena dva mjesta visoko u hijerarhiji kad je u pitanju obnovu nakon potresa. Horvat je bio na čelu resornog ministarstva, Milošević je zamjenik predsjednika Stožera za obnovu Banije, a nitko u Hrvatskoj ni dosad nije bio zadovoljan brzinom obnove.