Britanski veleposlanik Simon Thomas u Hrvatsku je stigao krajem srpnja 2021. godine. Predstavio se nastupnim videom na hrvatskom, a o svojim aktivnostima u Zagrebu i drugim gradovina i regijama Hrvatske, redovito komunicira na Twitteru.

Pri posjetu Rijeci dao je intervju našem listu o primarnim ciljevima britanskog veleposlanstva u Hrvatskoj, trenutnoj situaciji u Ukrajini, Brexitu, a rekao nam je i što ga se najviše dojmilo u Rijeci.

Koje biste oblike suradnje između Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva izdvojili?

– Britansko veleposlanstvo u Hrvatskoj zanimaju tehnologija, inovacija i znanost. Partnerstvo u obrazovanju, razmišljanje o održivoj budućnosti, o održivim izvorima energije. Naravno, imamo i jake veze u turizmu, britanski turisti vole doći u Hrvatsku i na Kvarner.

Već u ova dva dana boravka u Rijeci vidio sam zašto. Nije to samo lijepo vrijeme i more, već i povijest, glazbena scena, dobra hrana i puno drugih dobrih stvari. S Hrvatskom također želimo raditi na rješavanju globalnih izazova.

Lani je Konferencija o klimatskim promjenama održana u Glasgowu bila jedna od bitnih točaka, a trenutno se jedna od najvećih stvari na kojima radimo s Hrvatskom odnosi na situaciju na granici Ukrajine i Rusije. Jer, sigurnost je uvijek bila jedan od glavnih točaka suradnje Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Prostor inicijative

Premijer Boris Johnson rekao je da Velika Britanija neće ustuknuti pred Rusijom, ali da se nada da će se situacija smiriti posredstvom diplomacije.

– Upravo smo o tome razgovarali prošloga tjedna s hrvatskim premijerom i ministrom obrane, pri posjetu britanskog ministra obrane Bena Wallacea Zagrebu. Situacija na granici Ukrajine i Rusije je vrlo ozbiljna i želimo učiniti sve da se smiri i da se ne pretvori u pravu krizu.

Tu je jako bitna diplomacija. Boris Johnson bio je u Kijevu, a britanska ministrica vanjskih poslova i ministar obrane bili su u Moskvi. Radi se na tome da se razgovara s Rusijom, da se nađu načini da se izađe iz trenutne situacije.

Važno je da situacija deeskalira mirnim putem. No, istovremeno se članice NATO-a moraju držati skupa i pokazati Rusiji da će postojati značajne posljedice ako odluče ući u Ukrajinu. Rusija mora znati da su sve članice NATO-a jedinstvene u podršci suverenitetu Ukrajine.

Ističete da vam je cilj biti britanski veleposlanik u cijeloj Hrvatskoj, ne samo u Zagrebu?

– Zagreb je važan, ondje imam puno kontakata s političarima i poslovnim ljudima. No, bitno je izgraditi suradnju diljem cijele Hrvatske. Već sam bio u Vukovaru, Varaždinu, Puli i Dubrovniku. Radim na uspostavljanju kontakata i veza, a posebno su mi važne veze među ljudima.

Naravno, i institucije su bitne, ali kontakti »jedan na jedan« su posebno vrijedni. Također, vidim da postoji prostor sinergije između Hrvatske i Velike Britanije, i u institucijama, ali i privatnim inicijativama. Hrvatske tvrtke poput Infobipa i Rimca s razlogom imaju urede u Ujedinjenom Kraljevstvu i ta je suradnja vrlo jaka.

Iskoristiti tehnologije

Prošle su dvije godine od Brexita. Što biste izdvojili kao pozitivne, a što negativne posljedice?

– Brexit kao proces je neizbježno bio vrlo kompleksan. I Hrvatska zna, proces primanja u EU zamišljen je da bude jednosmjeran, tako da je raskidanje pravnih veza neizbježno bilo zahtjevno. No, dojam koji sam stekao razgovarajući s ljudima, koji na primjer trguju između Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva, jest da su dobro plovili kroz te izazove.

Nismo više dio jedinstvenog tržišta, ali još uvijek imamo najjaču trgovinsku suradnju s partnerima iz Europske unije. Također, i dalje je važno da nastavimo raditi na ključnim izazovima našega vremena, sigurnosti Europe, klimatskim promjenama i migraciji.

Postoji cijeli niz suradnji koje neće prestati zbog Brexita. No, ako pogled više svrnemo na britansku perspektivu, nama se otvaraju nove mogućnosti s novim trgovinskim partnerima.

Možemo se okrenuti pacifičkom tržištu, što nam omogućuje da drukčije gledamo na prijašnju vezu s Europskom unijom. Otvaraju nam se mogućnosti da ostvarimo nove trgovinske odnose, koje prije nismo imali kao dio EU-a.

Što vas se najviše dojmilo u Rijeci?

– Nekoliko mi se stvari posebno svidjelo. Već u ova dva dana što sam imao prilike popiti kavu na Korzu, razgledati Trsatsku gradinu s koje puca lijep pogled na grad, vidio sam da postoji posebna atmosfera u gradu.

Kroz razgovore s ljudima vidi se da Rijeka ima jasan identitet, da je grad u kojem su obrazovanje i inovacija važni. Razgovarao sam s puno ljudi koji su uključeni u »start upove«, u infrastrukturu oko njih, posjetili smo Razvojnu agenciju Porin, razgovarali i s Regionalnom razvojnom agencijom PGŽ-a o pametnim gradovima.

To su područja vrlo jakog zajedničkog interesa između Rijeke i nekih britanskih gradova. Treba razmišljati kako iskoristiti sve moderne tehnologije da se građanima dostave što bolje i jeftinije usluge. Također, razgovarao sam sa studentima koji su studirali u Velikoj Britaniji te s jednim Britancem koji je u Rijeci pokrenuo svoj »startup« i to su sve bili ugodni razgovori.

Sada se vraćam u Zagreb, ali vrlo sam uživao biti u Rijeci i jedna od stvari s kojima odlazim je svakako popis razloga da se vratim. Želim provesti više vremena u luci i ondje tražiti mogućnosti za suradnju, ali i doći kao turist.

Posjetiti Palaču šećera, o kojoj sam čuo jako puno dobroga, poslušati vašu glazbenu scenu i uživati s obitelji.

Dužnosti na četiri kontinenta

Simon Thomas u britansku diplomaciju ulazi 1997. godine, nakon što je diplomirao ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Birminghamu. Služio je na raznim diplomatskim dužnostima u inozemstvu: Varšavi, Misiji UK-a pri Ujedinjenim narodima u New Yorku te Predstavništvu EU-a u Bruxellesu.

Bio je zamjenik voditelja diplomatske misije u Buenos Airesu od 2009. do 2013., gdje je bio zadužen za Argentinu i Paragvaj. Od 2016. do 2019. bio je zamjenik šefa misije u britanskom veleposlanstvu u Harareu, Zimbabve.

Ekstenzivno je radio na pitanjima nacionalne sigurnosti, uključujući rad u kriznom centru britanske vlade (COBR), na politici borbe protiv terorizma i kao voditelj FCO-ovog odjela za obavještajnu politiku.

Diplomirao je na Royal College of Defense Studies i magistrirao na međunarodnoj sigurnosti i strategiji na King’s College u Londonu.

Bitanska kraljica odlikovala ga je 2018. godine titulom časnika Reda Britanskog carstva (OBE) za zasluge u britanskoj vanjskoj politici. Za britanskog veleposlanika u Hrvatskoj imenovan je u srpnju 2021. godine.