Od iduće godine Hrvatska ulazi u elitni klub eurozone. Moguće je da će to izazvati određene nuspojave za građane, jer se cijene obično zaokružuju naviše kod promjene iskazivanja cijena, a hrvatski trgovci u tome su majstori. No, ipak, od tog trenutka Hrvatska dobiva jedan zaštitni mehanizam više na karti svijeta. U klubu smo najbogatijih zajednica država, i to je štit koji ćemo kao nacija nositi sa sobom dok je Europske unije kakvu danas poznajemo.

Od početka rujna cijene će se početi iskazivati dualno, uz kune i u eurima, i to će biti razdoblje prilagodbe. Ali to će biti i mehanizam putem kojeg će Vlada pratiti kako trgovci sudjeluju u tom procesu, odnosno varaju li građane na decimalama. Uz oznaku cijene, nalazit će se fiksni tečaj konverzije kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate u novu valutu, i dualno iskazivanje ostat će na snazi cijelu 2023. godinu. Osnovat će se povjerenstvo koje će pratiti formiranje cijena u eurima, posebno u velikim trgovačkim lancima, pa je vjerojatno baš to razlog što i ministar financija i guverner HNB-a ponavljaju da se skupoća može izbjeći kupovanjem kod konkurencije. Dakle, pratit će se kako velike trgovačke kuće formuliraju dualno iskazane cijene, što je bar mala garancija da neće baš sve biti prepušteno lovu u mutnom.

Jučer smo vidjeli i kako će izgledati novi euro s hrvatskim obilježjima. Lijepo je vidjeti da je nagrađena hrvatska pamet i kreacija baš kroz izgled kovanica koje su redom osmislili mladi ljudi koji su se javili na natječaj HNB-a za vizualni identitet novih kovanica. Jedan od motiva je i lik Nikole Tesle – nakon svih polemika koje su godinama vođene o tome kome pripada Tesla, Hrvatima gdje je rođen, Srbima čijeg je porijekla, ili Amerikancima s obzirom na to da je tamo većim dijelom karijere djelovao i radio, napokon smo prevladali i te umjetno stvorene dileme. Tesla je rođen u Smiljanu u Hrvatskoj, a upravo su građani sami u anketi s najviše glasova podržali ideju da baš njegov lik bude na jednoj od kovanica eura. To je bio svojevrsni referendum o Tesli, i napokon je poglavlje u kojem su oko toga vladali javni prijepori, zatvoreno.

Inače, euro upravo slavi 20 godina – 1. siječnja 2002. u optjecaj su službeno puštene novčanice i kovanice eura, a u bankama je ta valuta službeno bila u upotrebi i tri godine prije toga. Bila je to tada najveća operacija zamjene novčanica u 12 država članica EU-a. Novac koji su klijenti imali na računima u bankama automatski se iz nacionalnih valuta pretvarao u euro. O našoj konverziji i sami već znamo puno, jer je to tema koja mora zanimati svakog od nas, i već znamo da će središnji tečaj kune za euro biti 7,53450 kuna prvoga dana 2023.

Ključni razlog zbog kojeg se zemlje odlučuju na uvođenje eura, odnosno pristupanje mehanizmu EMR 2, podizanje je šanse za privlačenje investicija, kao i povoljnija cijena zaduživanja. Razlike u cijeni zaduživanja za članice eurozone u odnosu na one članice EU-a koje nisu uvele euro, vrlo su značajne. Euro je danas valuta u 19 država članica EU-a, a još dvije države koje nisu ni članice EU-a, Crna Gora i Kosovo, kao svoju valutu koriste euro, ali to je njihova jednostrana politička odluka. Kad se euro tek uvodio kao zajednička valuta većine država članica EU-a, zaokruživanje cijena mjerilo se u istraživanjima u restoranima. Tako iskustvo Nizozemske pokazuje da su cijene u restoranima nakon uvođenja eura porasle za 3,5 posto, u Njemačkoj je taj rast iznosio 2,2, u Finskoj dva posto, dok su Austrija i Grčka zabilježile nešto manja povećanja, od 0,2 do 0,5 posto. Stručnjaci kažu kako se »rizik povećanja cijena smanjuje u zemljama s prigušenim rastom potrošnje, a rast cijena obično bude prigušen i na onim tržištima na kojima je veći stupanj konkurencije«.

Ne treba naravno zanemariti da su Hrvati stručnjaci u tome da koriste svaku rupu u zakonu i svaku priliku da nešto za sebe uberu, pa će sigurno i uvođenje eura biti pokušaj mnogih da na tome zarade. Ipak, euro je danas druga najviše korištena valuta na svijetu, nakon američkog dolara. Prema tome, ne gine nam da mu se pridružimo.

Kuna je, iako smo se dosad s njom već srodili, ipak nešto što pripada ropotarnici povijesti.