RIJEKA Norveška se smatra kolijevkom nordijskih sportova, koji uključuju skijaško trčanje i biatlon, sportove u kojima su se natjecali najuspješniji sportaši u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Pogled na vječnu listu osvajača medalja na zimskom OI-u u prvi nam plan stavlja zastavu s plavim križem na crvenom polju i dva imena – Marit Bjorgen i Ole Einar Bjorndalen.

Marit Bjorgen najuspješnija je skijaška trkačica u povijesti sporta i osoba s najviše osvojenih medalja u povijesti zimskih Igara. Norvežanka rođena 1980. ostvarila je 114 individualnih pobjeda na Svjetskom kupu, a na Svjetskim prvenstvima broji 18 zlatnih medalja, od kojih je 12 u pojedinačnoj konkurenciji. Na OI prvi je put nastupila 2002. u Salt Lake Cityju s 21 godinom i nije odigrala značajniju ulogu u pojedinačnoj konkurenciji, no osvojila je svoju prvu medalju kao dio norveške štafete (4×5 km), koja je završila na drugom mjestu iza Njemačke. U Torino 2006. došla je s bronhitisom i pod antibioticima, no svejedno je uspjela osvojiti prvu olimpijsku medalju u pojedinačnoj konkurenciji. Utrku na 10 km slobodno završila je sa srebrom oko vrata, iza estonske predstavnice Kristine Šmigun.

Uspon na vrh

Berbu medalja i uspon na vrh Olimpa Bjorgen započinje 2010. u Vancouveru, gdje je medalje osvajala u svakoj disciplini u kojoj se natjecala. Zlatom je okićena u dohvatnoj utrci na 15 km, štafeti 4×5 i sprintu, srebrom na 30 km klasično, a broncom na 10 km. U Sočiju 2014. morala se zadovoljiti samo jednom vrstom metala. Zlatne medalje osvojila je u dohvatnoj utrci na 15 km, 30 km klasično i u ekipnom sprintu. Otišla je u mirovinu nakon OI u Pjongčangu 2018. gdje je nastavila strašnu dominaciju.

Fantastična Norvežanka Južnu Koreju napustila je s pet medalja oko vrata. Zlato je osvojila u 30 km klasično i u štafeti, srebrom se morala zadovoljiti u dohvatnoj utrci, a broncom je okićena u disciplinama 10 km i ekipni sprint. Ukupno je osvojila impresivnih 15 olimpijskih medalja, osam zlatnih, četiri srebrne i tri brončane.

Ole Einar Bjorndalen, rođen 1974. godine, umirovljeni je norveški biatlonac i sadašnji trener. »Kralj biatlona« osvojio je 13 olimpijskih medalja, što ga čini drugim najuspješnijim zimskim olimpijcem svih vremena iza sunarodnjakinje Marit Bjorgen. Najuspješniji biatlonac u povijesti sporta na svjetskim je prvenstvima osvojio 45 medalja, dvostruko više od bilo kojeg biatlonca osim Martina Fourcadea, koji je osvojio »samo« 28 medalja.

Fenomen

U karijeri dugoj više od 25 godina, Bjorndalen je šest puta odnio titulu ukupnog pobjednika Svjetskog kupa, a posljednji mu je put to pošlo za puškom i skijama u sezoni 2008./2009. Norveški fenomen, usprkos tome što je najbolji biatlonac u povijesti, nikada nije postao dio streljačke biatlonske kreme, održavajući prosječni postotak pogođenih meta na 90 posto, što nikada nije bilo dovoljno da ga se uvrsti u top 20 strijelaca. Vrhunske trkačke sposobnosti zato je iskoristio, postavši prvi biatlonac u povijesti koji je pobijedio na utrci Svjetskog kupa u skijaškom trčanju. Dogodilo se to na utrci Svjetskog kupa u švicarskom Gällivareu 2006. godine.

Bjorndalen je zlatnim slovima u povijest zimskih Igara zapisan 2002. u Salt Lake Cityju. Igre na kojima je naša Janica osvojila tri zlata i srebro, ipak ostaju u znaku norveškog biatlonca, koji je osvojio nadrealna četiri zlata, pobijedivši u sve tri pojedinačne biatlonske discipline (20 km, sprint i dohvatno), čemu je dodao i zlato u štafeti. U Naganu 1998. osvojio je zlato, u Torinu dva srebra i broncu, iz Vancouvera 2010. vratio se sa srebrom i zlatom, a Soči je napustio s dvije zlatne medalje oko vrata. Dvaput je proglašen za norveškog sportaša godine, a u rodnom mjestu Simostrandi 2008. podignut je trometarski brončani kip njemu u čast. Karijeru je zaključio 3. travnja 2018. godine, nakon što nije pozvan u norvešku reprezentaciju za Igre u Pjongčangu.