Tonino Picula, hrvatski eurozastupnik, te koordinator i glasnogovornik za vanjske poslove političke grupacije europske ljevice i lijevog centra u Europskom parlamentu, kao dio izaslanstva Odbora za vanjske poslove EP boravio je tri dana u Ukrajini. Ondje se susreo s cijelim vrhom ukrajinskih vlasti, kao i predstavnicima ukrajinskog parlamenta Vrhovne Rade te predstavnicima nevladinih organizacija. Jučer, dok smo vodili ovaj razgovor, Picula je još bio u Ukrajini, kojoj prijeti vojni napad Rusije.
– Ovim posjetom dobili smo ono što smo i htjeli, dakle dali smo aktivnu podršku Ukrajini od strane Europskog parlamenta, to je kontinuirana podrška ukrajinskoj strateškoj proeuropskoj orijentaciji. Radi se o našoj podršci njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, a imali smo prilike za konkretan uvid ne samo u Kijevu, nego i u drugim mjestima, primjerice bili smo u gradu Mariupolju itd. Željeli smo pokazati da diplomatski angažman još itekako ima smisla. Bitno je Ukrajini, koja je i sama iznutra politički razjedinjena, prenijeti da postoji zajednički stav svih u EP-u, dakle i nas socijaldemokrata i pučana, i grupacije Renew i drugih, oko te podrške, i da se ne mogu i neće prihvatiti jednostrani zahtjevi za potkopavanjem suvereniteta te države, odnosno bilo koje druge države čiji bi suverenitet bio ugrožen. Ovaj koncept koji gledamo ne pripada 21. stoljeću.

Ekonomska situacija

Kakva je ekonomska situacija u Ukrajini?

– Dakle, došli smo vidjeti koliko je situacija komplicirana u svakom smislu, pa i ekonomskom, ali i vojnom naravno, odnosno kakvi su vojni kapaciteti Ukrajine da se obrani od ovih najava o vojnim napadima. Došli smo do ozbiljnih podataka o eskalaciji, koja još nije rat. Što se ekonomske situacije tiče, reći ću samo da su strani investitori iznijeli oko 12 milijardi dolara iz zemlje otkako je eskalacija počela, a ako znamo da je Ukrajinski BDP 155 milijardi dolara, onda vidimo koliko je kriza kod njih ozbiljna. Ukrajina izdvaja 6 posto proračuna za vojsku, ali inflacija je već preko 10 posto – dakle, plešu na rubu. Zato je svaka podrška EU-a dobrodošla, a prijedlog s kojim je Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za trgovinu, došao ovih dana u Ukrajinu, i koji će sigurno dobiti podršku svih nas, jest financijski paket od 1,2 milijardi eura za Ukrajinu, plus 120 milijuna eura grantova. To će ojačati ekonomsku otpornost Ukrajine u ovom trenutcima.

Posjetili ste i vojnu bazu u Mariupolju.

– Da, dobili smo tamo podatke o tome kakvu vrstu vojne pomoći očekuju ili dobivaju. Tu postoji određena podvojenost unutar EU-a, jer nisu svi za izravnu isporuku oružja Ukrajini.

Susreli ste se i s običnim građanima tijekom obilaska Ukrajine, kakva je atmosfera među ljudima?

– Da, posjetili smo i Kijev, i Zaporožje i Mariupolj – ljudi su svjesni ove krize, svjesni su drame, ali ne žele dramatizirati. Ta kriza ondje već dugo traje, praktički osam godina, Ukrajinci već trpe ekonomske posljedice ove ruske politike i ako se ovako nastavi, Rusi bi zapravo mogli ostvariti svoje ciljeve bez da ispale ijedan metak.

Dojam je, unatoč zadnjih izjavama ruskog predsjednika Vladimira Putina, da se s druge strane, od Ukrajine preko EU-a i SAD-a situacija svakako želi deeskalirati. Svi pozivaju na diplomatski rasplet, i na ovoj strani nitko ne spominje vojsku, ipak.

– Volio bih da je vaš dojam točan, ali možda još uvijek nismo dosegli vrhunac eskalacije. Kremlj sada procjenjuje koliko mu se isplati ići u maksimalističko ostvarivanje ciljeva, s obzirom na sve evidentniji otpor koji tome može pružiti Zapad. Čak i ako se ova kriza sada deeskalira, ja ipak mislim da Putin neće odustati od ambicije da obnovi utjecaj Rusije, kakav je postojao za vrijeme SSSR-a. Ukrajina je samo dio te slagalice. Vidjeli smo kako su prošli Kazahstan i Bjelorusija, koje je podčinio do kraja – uostalom, ruski vojnici su tamo, integrirani u te države. Putin možda može odložiti svoju ambiciju, ako vidi da je cijena, posebno ekonomska, sada za njega previsoka, ali njegovi apetiti su jasni.

Vojna sila

Kako vidite izjave britanskog premijera Borisa Johnsona, koji isto nastupa vrlo oštro?

– Rekao bih da je njegova vanjska politika trenutno odraz unutarpolitičkih, čak i unutarstranačkih problema. Uz to, u postbrexitovskom razdoblju želi se etablirati kao globalni politički faktor. No, Ukrajina se raduje svakoj podršci, pa naravno i njegovoj.

Kako se po vama EU sada treba postaviti?

– Očekujem bezrezervnu podršku EU-a Ukrajini, čak i po cijenu energetskog rata s Rusijom. Sazrelo je vrijeme da se prestane komunicirati putem diplomatskih priopćenja. Nakon svega što smo vidjeli, vrijeme je da se podvuče crta, Ukrajina je ta nakon koje se određene politike više neće šutke prihvaćati. Ovime se ugrožava sigurnosna arhitektura Europe, a ako se ne odgovori, apetiti Rusije će samo još dalje rasti.

Očekujete li da će NATO slati vojnike u istočne zemlje koje graniče s Ukrajinom, kad već ona sama nije članica NATO-a?

– Ovisi o njihovoj procjeni, u potrazi za vlastitom vjerodostojnošću. S druge strane, treba imati na umu da se ni Rusiji ne treba davati alibi da i sama nastavi demonstrirati svoju vojnu silu. Naravno, ako Rusija krene vojno na Ukrajinu, ni Zapad neće imati drugog manevarskog prostora nego da i sam sudjeluje. No, tome će prethoditi još dosta vanjskopolitičkih konzultacija. A i Hrvatsku tek čeka rasprava na tu temu, ako do toga dođe.

Zasad Hrvatsku vojsku nitko ne spominje, zar ne?

– Naravno. Ovo su preozbiljne teme da bi se špekuliralo sukladno medijskim napisima u bilo kojoj zemlji ili klicale nekakve parole.

Nakon ovog izravnog uvida u stanje u Ukrajini, kako vidite tajming – hoće li brzo doći do eskalacije i vojnog napada, ili do onoga što neki nazivaju dedramatizacijom?

– Nakon razgovora s političarima, ekonomskim analitičarima, ali i vojnicima, procjena je da će se situacija vrlo brzo politički razriješiti, ili pak vrlo brzo ozbiljno angažirati oružane snage. Po meni, u sljedećih mjesec dana, do početka ožujka. Još je zima, tlo je zaleđeno i tvrdo, što pogoduje Rusiji i angažmanu tenkova, zato će se akcija dogoditi do početka ožujka, ili uopće ne. Dotad bi mogli znati kako će ova zimska kriza završiti.