Pregled tjedna

Predstavi je kraj

Zlatko Crnčec

Foto Reuters

Foto Reuters

Donosimo pregled tjedna Zlatka Crnčeca

SUBOTA 22. SIJEČNJA 2022.


Predstavi je kraj




Umro je Aki Rahimovski. Nema više čovjeka čiji nas je glas pratio praktički otkad znamo za sebe. Aki i Parni valjak bili su grupa koja zaista jest obilježila četiri desetljeća hrvatske popularne i rock glazbe. Mogao je netko slušati razne druge stvari, punk, hardcoere punk, alternativu, gothic i što god drugo, ali svatko je mogao iz glave odmah nabrojiti barem desetak pjesama Parnog valjka. A da možda nikada nije kupio neki njihov album. U jednom od davnih intervjua Hus je rekao da je njegova osnovna namjera kao autora stvarati glazbu uz koju će se na nekom tulumu u nekom kutu navlačiti dvoje tinejdžera. Nekome tko je tada slušao Gang of Four ili Ekatarinu Veliku to se moglo činiti banalnim. Međutim, i Hus koji je te pjesme pisao, i Aki im udahnjivao život, bili su potpuno u pravu. Rock je baš to, slavljenje života i ljubavi, a ne svjetske boli. Nažalost sve ima svoj završetak. Ili kao što kaže naslov jedne njihove jako rane pjesme – predstavi je kraj.


NEDJELJA 23. SIJEČNJA 2022.


Korona možda ipak ide prema kraju


Korona i dalje maltretira cijeli svijet. Ljudi su na kraju snaga. Čak i u sjedištu Europske unije, Bruxellesu, ljudima je prekipjelo. Prosvjedi su eksplodirali u toj mjeri da je policija bila prinuđena posegnuti za vodenim topovima i suzavcem. Nekoliko tisuća građana prilično je nasilno marširalo ulicama Bruxellesa, a pridružili su im se i građani iz nekih drugih članica EU-a. Nosili su se transparenti protiv belgijskog premijera i protiv COVID-potvrda. U Belgiji su ti dokumenti potrebni za ulazak na kulturna događanja i u restorane. I zbog toga se prosvjedi u belgijskom glavnom gradu održavaju gotovo svakodnevno, a najjači su tijekom vikenda. S druge pak strane u Belgiji se dnevno zaražava više od 60.000 ljudi pa vlasti s pravom govore o cunamiju zaraženih. Ali i tu postoji svijetlo na kraju tunela. Puno je više zaraženih nego prije godinu dana, a istovremeno je manje hospitaliziranih. Omikron je blaža varijanta od delte. Ako bi kojim slučajem sljedeći soj bio još blaži, mogao bi se proglasiti kraj epidemije.


PONEDJELJAK 24. SIJEČNJA 2022.


MOST predao potpise


MOST je nakon tjedana prebrojavanja na Markov trg dostavio kutije s potpisima građana. U MOST-u tvrde da su prikupili više od 400.000 potpisa. A predali su ih nakon što je prošlo više od mjesec dana nakon završetka prikupljanja potpisa za oba prijedloga. Njima žele ukinuti, kako to oni kažu, stožerokraciju, a s njom i COVID-potvrde. Očekuju da će Ustavni sud, ako mu se Sabor obrati, oba ova pitanja proglasiti ustavnim i tako širom otvoriti vrata za održavanje referenduma. Mada u MOST-u smatraju da postoji i mogućnost da Vlada sam ukine COVID-potvrde prije nego se referendum održi. To je naravno moguće. Ali ne toliko zbog toga što je omikron najavio kraj epidemije, već zbog toga što ne postoje nikakvi rokovi koji bi bilo koga obvezivali na bilo što. Kao što je MOST tjednima potpise brojio tako ih Vlada sada može tjednima provjeravati. Šuplji i nepotpuni Zakon dozvoljava da se cijeli proces može rastezati unedogled. To je još jedna ogromna rupetina u hrvatskom ustavnopravnom sustavu. Tako da je zaista moguće da korona prestane prije nego što se donese nekakva odluka o referendumu. Ali bez obzira na to MOST je, barem kratkotrajno, iz svega ovoga izvukao političke bodove.


UTORAK 25. SIJEČNJA 2022.


Milanović kao ruski dužnosnik




Zoran Milanović otišao je u Kraš i izvrijeđao Ukrajinu. Tom je prilikom predsjednik Republike ustvrdio da se radi o krajnje korumpiranoj zemlji. Hm, netko bi pomislio da je on neki visoki dužnosnik Norveške ili neke druge skandinavske zemlje gdje gotovo da nema korupcije. A građani shvaćaju da žive u državi koju nije lijepo potkradati ni nasitno ni u krupno. A ne predsjednik zemlje premrežene korupcijom, što sitnom, a što krupnom. To bi još i moglo proći, budući da Ukrajina jest korumpirana zemlja, ali Milanović nije stao na tome. On je tom prilikom ustvrdio da Ukrajina ne bi smjela ući u NATO, kao da je neki visoki Putinov savjetnik. Usto je govorio o događanjima iz 2014. kada je dio Ukrajinaca nasilno s vlasti zbacio tadašnjeg proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Tu sada dolazimo do onoga ciničnog trenutka u politici kada je netko predsjednik zemlje s manje od četiri milijuna stanovnika. Najbolji savjet koji mu se može dati jest – ne pričaj o geopolitici. Što god kažeš netko puno veći od tebe će te poklopiti.


SRIJEDA 26. SIJEČNJA 2022.


Svijet se smije Hrvatskoj


Kao što se mogli i očekivati Milanovićeve su izjave odjeknule u svijetu, a Hrvatska se našla pred još jednim gotovo pa nerješivim problemom. A to je što će se dogoditi ako NATO savez zatraži od Hrvatske da pošalje postrojbe u neku od zemalja članica koje graniče s Ukrajinom. Cijelu srijedu trajale su analize što će se tada dogoditi. Naime, Hrvatska je jedinstvena zemlja po tome da se ne zna tko zapovijeda njenom vojskom. Po Ustavu to je predsjednik, a po Zakonu koji spominje i sam Ustav u miru je to Vlada. Nema naravno šanse da bi se hrvatski vojnici mogli naći u situaciji da se bore protiv ruske vojske u ukrajinskoj ravnici. Ali bi mogli biti pozvani da se pojave u nekoj od baltičkih zemlja ili u Poljskoj. Vlada predlaže takvu akciju, predsjednik daje suglasnost, a krajnja je odluka na Saboru. Samo problem je u tome što po ako predsjednik uskrati suglasnost. Tada Sabor može dvotrećinskom većinom i bez njegove suglasnosti poslati Hrvatsku vojsku izvan granica. Ali kako doći do dvotrećinske većine. Hrvatskoj se već smiju zbog proturječnih izjava o Ukrajini koje daju Vlada i predsjednik Republike. Ako dođe do zahtjeva NATO-a taj će se smijeh pretvoriti u grohot.


ČETVRTAK 27. SIJEČNJA 2022.


HNB nitko ne može kontrolirati


Saborski odbor za financije raspravljao je o Hrvatskoj narodnoj banci. Riječ je o slučaju da su zaposlenici središnje banke trgovali vrijednosnicama banaka koje po svojoj funkciji moraju kontrolirati. A kada se nekoga kontrolira, posebno kada su u pitanju banke, onda onaj tko to radi zna sve o njemu. Pa postoji mogućnost da tu povlaštenu informaciju koriste ulažući u tržište vrijednosnica. Da koriste povlaštene informacije. A kako stvari sada stoje to nikada nećemo saznati je li se to dogodilo i u ovom slučaju. HANFA je potvrdila da su zaposlenici trgovali vrijednosnicama komercijalnih banaka, te utvrdila da je broj takvih veći od onog koji su objavili mediji. Međutim, malo je vjerojatno da ćemo ikada doznati punu istinu. HNB je, kao i središnje banke u ostalim članicama EU-a, država u državi. Monetarnu politiku vodi na stručnoj i znanstvenoj osnovi, gotovo bez ikakve parlamentarne kontrole. Pa nije ni čudno da nećemo nikada doznati ni tako banalnu činjenicu jesu li njeni čelnici smjeli trgovati obveznicama i drugim vrijednosnicama banaka koje kontroliraju. I o kojima znaju sve.


PETAK 28. SIJEČNJA 2022.


Horvat ostaje ministar


Oporba je u saborsku proceduru uputila zahtjev za izglasavanje nepovjerenja ministru graditeljstva Darku Horvatu. Razlog je naravno svima poznat. Krajnje spora obnova Zagreba i Banovine od potresa. Od podrhtavanja tla u glavnom gradu prošlo je još malo pa dvije godine. Od potresa na sirotinjskoj Banovini nešto više od godinu dana. A napravilo se malo ili ništa. Kao što to obično biva ovakve prirodne katastrofe, kao i one gospodarske, do kraja razgolićuju sve slabe strane države koju pogode. A Hrvatska slabih strana ima više nego dovoljno. Za ovu situaciju oko potresa ključna je slabost to što postoji kaos u zemljišnim knjigama za koji su odgovorni i sami građani, ali i država. Usto, dio oštećenih objekata, posebno kada je u pitanju Banovina, ima velikih problema s njihovim građevinskim dozvolama. Tako da je papirologija jako težak segment cijele priče. Tu je i činjenica da je hrvatski građevinski sektor u velikim problemima, posebno zbog toga što je veliki broj građevinskih radnika otišao raditi u inozemstvo. Ali bez obzira na sve te objektivne teškoće, situacija oko obnove trebala je biti puno bolja. I naravno svi upiru prstom u ministra graditeljstva. Koji će ostati na funkciji jer si ni jedan premijer ne može dopustiti da mu oporba određuje ministre.