Putovima Frankopana

Demetra osmislila kruh Frangipane, ove sastojke su koristili sami Frankopani

Bruna Matičić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Istražujući izvorne zapise Ranko Lipovšćak rekreirao je recepture kruha sa sastojcima koje su koristili sami Frankopani



Projekt Primorsko-goranske županije Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana dobiva i svoju gastro priču, a jedan dio te priče, frankopanski kruh Frangipane, predstavljen je u bivšem klubu Python Pormorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.



Frankopanski kruh Frangipane izrađen je u suradnji s pekarskim obrtom Demetra iz Škalnice, a osmislio ga je njezin vlasnik Ranko Lipovšćak koji je istražujući izvorne zapise rekreirao recepture sa sastojcima koje su koristili sami Frankopani.




Naime, projekt Putovima Frankopana, kulturno turistička ruta PGŽ na inovativan način interpretira i promovira bogato povijesno naslijeđe i kulturnu baštinu ove velikaške obitelji, a gastronomija temeljena na receptima i oživljavanju jela iz vremena Zrinskih i Frankopana jedan je od načina promocije te baštine.



– Nakon obnove kaštela i utvrda, priča o gastronomiji i kulturi ove velikaške obitelji zaokružuje projekt KTR Putovima Frankopana u jedinstvenu turističku priču, navela je zamjenica župana Marina Medarić, kazavši pritom da su, uz ratovanje, upravo hrana i blagovanje, bili najvažniji dio njihove svakodnevnice.


– Cijenili su vrhunske kuhare, imali kušače hrane i uživali su u njoj. Ipak, jedna od najvažnijih namirnica, za koju su se recepti zapisivali i prenosili iz pokoljenja u pokoljenje upravo je kruh.


Uz kruh su se događale bitne stvari. To je namirnica od velike važnosti za naše Frankopane, lomljenjem kruha dobili su nasljedstvo, a taj simbol imaju i na svom grbu, navela je Medarić.



Ranko Lipovšćak izrazio je zadovoljstvo što je postao dio priče o Frankopanima te je objasnio da, iako točna receptura ne postoji, istražujući zapise došao je do sastojaka i rekonstruirao je recept.


– Heljda, kruhnik, zob, raž i ječam osnovne su žitarice ovog kruha. Budući da točna receptura ne postoji, na temelju zapisa i istraživanja sastojaka koji su se vrijeme Frankopana koristili, došao sam do receptura koje nisu egzaktne, ali su vjerojatne i zaista sam zadovoljan dobivenim, rekao je Lipovšćak.



Njemu je resorna pročelnica Sonja Šišić zahvalila na velikom trudu unesenom u kreaciju ovog proizvoda.


Istaknula je kako je jedna od najvažnijih misija po provedbi projekta i ono čime se trenutno aktivno bave, ta da se u priču o Frankopanima uključi lokalna zajednica, udruge, gospodarstvenici i obrtnici.



– Ideja je da se prepozna značaj frankopanske baštine i počne koristiti frankopanski brend u osmišljavanju novih proizvoda, navela je Šišić i dodala da su u ovaj oblik promocije Frankopana i njihove baštine prethodno uključili restorane, proizvodnju vina, raznih slastica, a sada i kruha koji će u sustav komercijalne prodaje ući pod prepoznatljivim vizualnim identitetom županijskog projekta Frankopana.