Hrvatska je od Slovenije, kako se navodi u priopćenju slovenske Vlade, tražila posudbu 40.000 doza Pfizera, doznaje N1.

Proteklih je tjedana, naime, došlo do povećane potražnje za cjepivom Comirnaty proizvođača Pfizer/BioNtech, objavio je u nedjelju HZJZ.

“Obzirom se ovaj i sljedeći tjedan očekuje malo kašnjenje isporuke Pfizerova cjepiva od svega nekoliko dana te da će već u prvom tjednu prosinca ponovno početi dolaziti velike količine tog cjepiva protiv COVID-19, cjepiva će biti više nego dovoljno za sve, a cijepljenje se može odvijati bez zastoja. Valja napomenuti da su Pfizerovo i Modernino cjepivo oboje po vrsti mRNA cjepiva te da su podjednako učinkovita u pružanju zaštite od teških oblika bolesti COVID-19 i smrtnih ishoda te bolesti kod osoba koje su razvile zadovoljavajući imunološki odgovor nakon cijepljenja. Svih cjepiva ima dovoljno za nastavak provedbe cijepljenja protiv COVID-19”, kažu u HZJZ-u.

Istodobno donacija AstraZenece

Hrvatska je donirala 490.000 doza cjepiva AstraZeneca koje je poslano u Butan, Vijetnam, Ruandu, Kosovo, piše u ponedjeljak Jutarnji list.

Hrvatska je naručila dovoljno cjepiva, tako da je čak mogla preko programa Covax Svjetske zdravstvene organizacije donirati 490.000 doza cjepiva siromašnijim zemljama u kojima je zbog manje dostupnosti ili pak zbog njegove visoke cijene cijepljenje manje dostupno.

Donacije su se organizirale uglavnom u trenucima kad je u Hrvatskoj cijepljenje bilo u zastoju pa se manje trošilo, a da se ne bi dogodilo da cjepivu prođe rok trajanja, što bi značilo njegovo uništenje, proizvođači su cjepiva slali direktno u druge zemlje umjesto u Hrvatsku.

Donirali smo do polovice ovog mjeseca 420.000 doza AstraZenece u osam zemalja, primjerice u Crnu Goru, Kosovo i Butan po 10.000, a u BiH 170.000 te u Sjevernu Makedoniju 30.000. Vijetnam je dobio 60.000, Ruanda 100.000, a u Albaniju je donirano 30.000 doza. Zadnja pošiljka išla je u BiH prošlog mjeseca i to 70.000 doza Moderne.

“Na razini Europske komisije dogovorene su donacije preko programa Covax, tako da se točno zna gdje je i kome otišla određena pošiljka cjepiva. Naime, za dio cjepiva u trenutku kad se u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji troši manje od onog što je trebalo biti isporučeno, ne čeka se da se približi istek roka trajanja, već se na vrijeme, direktno iz tvornice u kojoj se cjepivo proizvodi, donirano šalje u te druge zemlje”, objašnjava način doniranja cjepiva dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.

Dodaje da to donirano cjepivo nije na lageru u Hrvatskoj, kako se to nerijetko misli, već kod proizvođača koji umjesto u Hrvatsku određene doze po specificiranim serijama isporučuje na drugo mjesto, donosi Jutarnji list.