Ana Hrćak Šojat

"Skrivena ljepota dvorišta": Senjska umjetnica pokazala kako odbačeni predmeti mogu postati umjetnička djela

Dorotea Prpić

Nastojim nešto odbačeno i nevrijedno pojedincu pretvoriti u nešto vizualno zanimljivo i umjetnički unikatno – kaže umjetnica



SENJ – U Gradskoj knjižnici Senj je u okviru mjeseca hrvatske knjige postavljena izložba pod nazivom »Skrivena ljepota dvorišta«, autorice Ane Hrćan Šojat, magistre likovne pedagogije. Autorica je do sada izlagala na pet samostalnih izložbi te na brojnim žiriranim izložbama u zemlji i inozemstvu gdje redovito postiže zapažene uspjehe i dobiva pohvale.


– Ova inovativna i zanimljiva izložba otkriva nam jedan sasvim novi svijet, unutarnju i skrivenu ljepotu dvorišta i to onih reciklažnih. Ta su dvorišta carstvo odbačenih, potrošenih, trivijalnih predmeta koji snagom umjetničkog duha mogu dobiti novi oblik, smisao i život te postati prava umjetnička djela. Izložbu čini 15-ak radova kao i nakit. Autorica se najčešće izražava asamblažima za čiju izradu rabi reciklirane materijale i odbačene predmete iz svakodnevnog života i tu je u višestrukoj ulozi – skupljača, maštovitog konstruktora, znatiželjnog vizualnog umjetnika i inspirativnog pripovjedača, koji spaja pronađeno i stvoreno, osmišljavajući nova vizualno-taktilna zajedništva.


Radovima šalje i poruku o štetnosti hiperkonzumerizma i prekomjerne potrošnje te apelira na veću ekološku svijest – o autorici i izloženim radovima kaže ravnateljica Gradske knjižnice Senj Ana Prpić Rogić.


Odbačeni predmeti




Ana Hrćan Šojat rođena je 1983. godine u Dubrovniku i u rodnom gradu je pohađala Umjetničku školu »Luka Sorkočević«. Godine 2012. diplomirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci i stekla zvanje magistra likovne pedagogije, a članica je i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka. Živi u Senju, a radi u Gornjem Kosinju. Za kreiranje asamblaža koristi se potrošenim i odbačenim predmetima svakodnevne uporabe – čepovi, trake, britvice… U njima je uočila beskrajne oblikovne mogućnosti, bogate teksture i žive boje pa je tako iskorištenim predmetima dala novi život i otkrila, kako naslov izložbe kaže, njihovu skrivenu ljepotu. Ono što je bilo trivijalno i potrošno postalo je unikatno, likovno vrijedno i vizualno atraktivno.


– U kamenom gradu s refulom bure živim sedam godina, sretno sam udana i majka sam dviju djevojčica. Imam najljepši pogled na kulu Nehaj, zavoljela sam buru, uživam u suncu i moru, mirisu kadulje, sviđaju mi se prednosti grada u kojem mogu sve obaviti pješice. Volim maškare i vrijeme karnevala. Radim u Osnovnoj školi »Anž Frankopan« u prekrasnom Gornjem Kosinju koji svi znaju po tome što će postati akumulacijsko jezero, a ne po tome da se tamo nalazila najstarija tiskara na slavenskom jugu. Slobodnog vremena imam malo, ali volim ga iskoristiti tako što ću reciklirati, napraviti nešto novo od otpadnog materijala, udahnuti život nekom zaboravljenom ili odbačenom predmetu.


Izrada asamblaža


Otpadni materijal počela sam skupljati za vrijeme studija, prvo sam ga koristila samo za potrebe izrade nakita, a onda i za druge umjetničke svrhe. Svi koji me poznaju skupljali su mi odbačene čepove, čašice, bočice šampona i slično. Na neki način darivali su mi dio svoje intime, nešto svoje osobno, nešto što im je bilo neophodno, a kasnije postalo neželjeni otpad. Nekako u to vrijeme je započela izrada asamblaža. Svojim radovima nastojim potaknuti promatrača na promišljanje o hiperkonzumerizmu, o pretjeranoj potrošnji, o odbačenim predmetima i o posljedicama navedenog na okoliš i na njegovo očuvanje. Nastojim nešto odbačeno, nezanimljivo i nevrijedno pojedincu pretvoriti u nešto vizualno zanimljivo i umjetnički unikatno.


Radovi se nekome sviđaju, nekome ne sviđaju, ali mogu nas potaknuti na razmišljanje ili bar izazvati smiješak kod promatrača u trenutku kad prepoznaju materijale od kojih su radovi nastali. Meni je trenutno i ta reakcija dovoljna, i motiv da radim dalje, da čuvam prirodu, recikliram i veselim ljude – kaže umjetnica Ana Hrćan Šojat o svojim radovima.


Radi epidemiološke situacije izložba nije imala službeno otvorenje, a može se razgledati do 1. prosinca u radno vrijeme knjižnice, uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. Ovom izložbom u Gradskoj knjižnici Senj zaključene su brojne aktivnosti na obilježavanju ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige.