Foto Mateo Levak
U Hrvatskoj 2020. godine na daljinu je redovito radilo oko 3,1 posto zaposlenih, a u Europskoj uniji više od 12 posto. Broj radnika na daljinu u svijetu sve je veći i uskoro će premašiti brojku od sto milijuna
povezane vijesti
Reguliranje zaštite na radu, trajanje radnog vremena, naknade koje je poslodavac dužan isplatiti za troškove režija i pitanje opremanja lokacija s kojih radnik može obavljati posao na daljinu samo su neke od tema o kojima se raspravljalo na okruglom stolu o radu na daljinu, sve aktualnijoj temi u domaćem i svjetskom gospodarstvu, održanom u riječkom Grand hotelu Bonavia.
Okrugli stol je održan u sklopu projekta DEVOTE (Razvoj budućeg rada na daljinu), što ga provodi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), zajedno s Norveškom udrugom poslodavaca (NHO) i Sindikatom naftnog gospodarstva (SING), a u panel raspravi sudjelovali su i Dražen Opalić, pomoćnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te predstavnici nacionalne naftne kompanije Ine.
Uskladiti zakonodavstvo
Na skupu je istaknuto da Republika Hrvatska, u svrhu reguliranja rada na daljinu, takozvanog rada od kuće, ima obavezu uskladiti svoje zakonodavstvo, u prvom redu Zakon o radu, s direktivama Europske unije, najkasnije do kolovoza iduće godine.
Broj radnika koji rade od kuće sve je veći, istaknuo je u uvodnom obraćanju Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, te će uskoro premašiti brojku od sto milijuna ljudi, što iziskuje bolje reguliranje odnosa između zaposlenika i poslodavca.
– Tehnologija prvenstveno, ali i fleksibilniji oblici rada omogućuju većem broju zaposlenika da rade na daljinu, izvan radnog prostora poslodavca.
Potrebno je regulirati odnos poslodavac-zaposlenik i to ni u kom slučaju ne može i ne smije biti jednostrana volja zaposlenika nego treba biti dogovor između dviju strana, rekao je Zorić, dodavši da je, prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj 2020. godine na daljinu redovito radilo oko 3,1 posto zaposlenih, dok je na razini Europske unije rad na daljinu premašivao udio od 12 posto.
Daliborka Štulić, koordinatorica u Ininom odjelu ljudskih resursa iznijela je konkretne primjere postojeće dobre prakse u Republici Hrvatskoj.
– Flexitime i Flexiplace oblici fleksibilnog rada unutar Ine razvijeni su na temelju serije internih istraživanja, a pokazali su visoki postotak zadovoljstva radnika navedenim inovacijama, povećana je produktivnost rada te je smanjena potreba za prekovremenim radom, rekla je Štulić.
Bojazan sindikata
Predsjednica najvećeg sindikata u Ini, Jasna Pipunić, izrazila je, pak, bojazan hrvatskih sindikata od daljnjih smanjivanja radničkih prava donošenjem novog Zakona o radu.
– Svaki put dosad izmjene Zakona o radu rezultirale su smanjenim pravima radnika. Kad govorimo o radu na daljinu, potrebno je zakonom definirati jasne granice radnog vremena, njegov početak i završetak, bez štetnih posljedica po radnika ukoliko se isključi nakon isteka radnog vremena.
Treba regulirati i pitanja zdravlja, sigurnosti i privatnosti radnika, kroz pravo na isključenje, ograničenje nadzora i ograničenje prikupljanja podataka o radniku, rekla je Pipunić.
Pomoćnik ministra Opalić je naglasio da novi prijedlog Zakona o radu ide na ruku radnicima i da je pitanje rada na daljinu tim zakonskim prijedlogom dobro regulirano.
– Ministarstvo je partnerima poslalo kvalitetnu zakonsku podlogu koja, između ostalog, uređuje i rad na izdvojenom mjestu rada. Trenutno smo otvoreni za raspravu, prijedloge i poboljšanja. Smatramo da su dosadašnja zakonska rješenja bila dostatna vezano uz rad od kuće, ali otvoreni smo za raspravu vezano uz rad na daljinu i zaštitu na radu, rekao je Opalić.
Jedna od glavnih zamjerki Hrvatske udruge poslodavaca na predloženi Zakon je to što rad od kuće nije posebno reguliran u više oblika, od povremenog, koji je svojevrstan benefit za radnike, do stalnog, kao i da se definiraju obaveze poslodavca.
– Potrebno je pojednostaviti sve zakonske odredbe o radu na daljinu jer to trenutno ne vidimo u novom prijedlogu Zakona o radu. Ovo je ključan trenutak koji ne smijemo propustiti, jer zakon moramo učiniti jednostavnim, fleksibilnim i sažetim, vodeći računa da se on odnosi na sve kompanije, velike, ali i mikro i male poduzetnike.
Poslodavci i radnici moraju imati jasno definirana prava, obveze i odgovornosti, rekao je Nenad Seifert, direktor Regionalnog ureda HUP-a u Rijeci i voditelj radne skupine za izmjene Zakona o radu.
I Norvežani spremaju novu regulaciju rada na daljinu
Henrik Munthe, pravnik u udruzi poslodavaca iz Norveške (NHO) i član projektnog tima projekta DEVOTE prezentirao je ključne elemente nadolazećih izmjena regulacije rada na daljinu u Norveškoj.
– To su obveza savjetovanja s radnicima, osiguravanje pisane informacije radniku o reguliranju rada te mogućnost inspekcije rada da provjeri uvjete za taj oblik rada, rekao je Munthe.