ZAGREB – U Saboru se još početkom 2017., dok je predsjednik bio Božo Petrov, radilo na Etičkom kodeksu zastupnika, napravljen je i njegov nacrt, ali se na kraju odustalo od tog dokumenta. Bilo je, primjerice, tada predviđeno i da saborsko Predsjedništvo pokreće postupak protiv zastupnika koji bi širili »laži, neutemeljene i zlonamjerne optužbe, vrijeđali i omalovažavali«. S vremenom je taj kodeks pao u zaborav, više od četiri godine nije bio tema, a onda je jučer Klub zastupnika HDZ-a zaključio da je on ipak potreban Saboru.

– Unatoč postojećim propisima koji reguliraju ponašanje zastupnika, dodatno bi se izoštrilo odredbe kojima bi se propisalo njihovo postupanje. Očekujem da ćemo Etički kodeks donijeti do kraja godine i time podignuti demokratsku razinu rasprava i odnosa zastupnika prema kolegama, objasnio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić što se želi Etičkim kodeksom. HDZ je zadužio svog Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora za Ustav, da u idućih petnaestak dana predloži u okviru tog tijela Etički kodeks. Bošnjaković je i 2017. vodio radnu skupinu koja se bavila ovim kodeksom.

Stalne primjedbe

– GRECO nam stalno stavlja primjedbe jer naš parlament nema Etički kodeks. To što drugi parlamenti imaju u ovakvom propisu, u Hrvatskoj je regulirano Zakonom o sprečavanju sukoba interesa i mi smo onda smatrali da nam nije potreban još i kodeks. No, s obzirom na to inzistiranje GRECO-a, sada ćemo ipak ponovo inicirati donošenje Etičkog kodeksa, rekao nam je Bošnjaković.

Zastupnici su, inače, jučer prvi put glasovali nakon ljetne stanke, a najzanimjiviji zakonski prijedlog o kojem se raspravljalo tijekom prethodna dva tjedna, onaj kojim se uređuje referendum, prošao je u drugo čitanje s 88 glasova. Podržao ga je, dakle, i dio oporbe, uglavnom lijevo-liberalne orijentacije. Desna opozicija bila je protiv, a zastupnici Mosta prednjačili su u tome.

Predsjedniku SDSS-a Miloradu Pupovcu nisu se svidjeli njihovi istupi u formi zahtjeva za stanku i reklamacija povrede Poslovnika, pa je osobno zatražio predah od deset sati, kako bi se »oporavio od maltretiranja kolega i kolegica«. Oni na koje se to odnosilo burno su reagirali, Miro Bulj iz Mosta tako je upozorio Pupovca da je »prošlo vrijeme diktature«. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin još je jednom apelirao da se promijeni Ustav.

Prava manjina

– Najveći problemi koje imamo s referendumom ne mogu se riješiti zakonom, koliko god on predstavlja poboljšanje u odnosu na stanje kakvo je danas. Napravimo posao kako treba, činjenica je da o tome konsenzus postoji i zato pristupimo izmjeni Ustava. Osigurajmo da se referendumom ne mogu umanjivati prava manjina, ali i da je za referendum potreban manji broj potpisa birača, kao i kvorum za odlučivanje, rekao je Grbin.

Dan ranije je on govorio o promjeni Ustava isključivo kako bi se u njemu definiralo teme o kojima se ne smije raspisati referendum. Tome je jučer, znači, dodao smanjenje broja potpisa, kojih inicijator referenduma, sukladno Ustavu, mora prikupiti minimalno deset posto od ukupnog biračkog tijela. Nadalje, SDP predlaže i da se u Ustavu odredi koliko birača mora sudjelovati na referendumu da bi on bio važeći. Zbog bojazni da bi, uslijed slabog odaziva, mogao propasti referendum o priključenju Europskoj uniji, vodeće stranke su prije 11 godina u Ustavu ukinule prag od 50 posto birača. Danas je svejedno koliko birača pristupi referendumu, dovoljan je i samo jedan, pa bi to SDP popravio. HDZ je još suzdržan, njima je prioritet izglasavanje zakona o referendumu.

– Otvoreni smo i za razgovor o promjeni Ustava. Ali, sa zakonom o referendumu ne možemo čekati dok se ne postigne konsenzus najmanje 101 zastupnika o izmjenama Ustava, ustvrdio je Bačić.