Zahvaljujući oporavku koji je tijekom ove godine brži od očekivanja, Hrvatska ima sjajne izglede da potkraj ove godine napravi gospodarski iskorak u odnosu na zemlje s kojima se obično uspoređuje te da idućih godina ubrza svoj razvoj, poručio je jučer Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

– Okolnosti nam idu na ruku i imamo šansu za ubrzanje razvoja kakvu nismo imali u posljednjih 30 godina, istaknuo je Ćorić na poslovnoj konferenciji »Dan velikih planova« održanoj u organizaciji tjednika Lider, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike.

Zoran Milanović je na konferenciji pohvalio vladu Andreja Plenkovića zbog načina kako se dosad nosila sa zdravstvenom i ekonomskom krizom.

Provođenje reformi

– Hrvatska se iz krize uzrokovane pandemijom izvlači vrlo dobro, bolje od očekivanja i dajem priznanje Vladi za sve što je napravila. Napravili su sve što su mogli, više nisu mogli, jer ovo nije klasična kriza.

Ovo nije kriza potražnje, već kriza ponude, upozorio je predsjednik Republike, misleći na sve raširenije nestašice energenata, sirovina i robe na svjetskom tržištu.

Da bi Hrvatska iskoristila šansu za brži razvoj, potrebna je promjena strukture njezine ekonomije koja će se odvijati uz pomoć golemih europskih sredstava i uz provođenje reformi, istaknuo je ministar Ćorić.

Prerađivačka industrija, kazao je, mora postati ključni oslonac hrvatskoga gospodarstva. Naša je ekonomija tijekom pandemije pokazala iznimnu žilavost, primijetio je Ćorić, koji je na tome čestitao svim gospodarstvenicima.

– Treći kvartal pokazao je da je hrvatska ekonomija danas otpornija nego na početku krize iz 2008. godine, tvrdi ministar. Veliki optimizam ulijeva to što su neki indikatori, poput prometa u industriji, rasli znatno više od očekivanog.

Gospodarski rast, kaže, idućih godina će se ubrzavati usporedno s povlačenjem većih europskih sredstava u sklopu Nacionalnog programa oporavka.

No, pred Vladom istodobno stoje zadaće smanjenja administrativnog opterećenja gospodarstva te reforma zdravstva i javne uprave. »Trebamo napraviti korake u tim segmentima i za to trebamo podršku cijele hrvatske javnosti«, naglasio je Ćorić.

Ministar gospodarstva naglasio je da do kraja godine neće biti poskupljenja energije za kućanstva, unatoč tome što cijene struje, plina i ostalih energenata u svijetu divljaju.

Odgovorna politika

– Dobra je vijest da kućanstva kao najosjetljiviji dio ekonomije ta povećanja neće osjetiti, barem u idućih nekoliko mjeseci, ali to neće ići dovijeka, primijetio je Ćorić.

Govoreći o ekonomskoj politici za sljedeću godinu, Ćorić je kratko rekao da će ona biti odgovorna, kako bi Hrvatska ostvarila strateški cilj ulaska u eurozonu, u taj »gornji dom« Europske unije, uz smanjenje tečajnog rizika, smanjivanje kamata i stvaranje uvjeta za stabilan razvoj gospodarstva.

Prema mišljenju Milanovića, najvažnija zadaća današnje generacije jest povući što više novca iz fondova Europske unije. Važna su ljudska prava i vrijednosti. To ne osporavam, ali svi imaju svoju lisnicu, novčanik, primijetio je.

– Dosad smo iz europskih fondova povlačili novac sporo, realizirali smo tek oko 30 posto ponuđenih sredstava. To može i mora bolje. Treba uzeti sve, naglasio je predsjednik Republike. Hrvatska, dodao je, na međunarodnom polju ne mora svima biti simpatična, ali može biti uspješnija i za sve njezine građane sigurnija zemlja, sigurnija u svakom pogledu.

Vujčić: Državni paket pomoći jedan od najizdašnijih u EU-u

Guverner HNB-a Boris Vujčić smatra da se Hrvatska dobro nosi s posljedicama pandemije, pri čemu je istaknuo da je Vlada osigurala poduzećima paket pomoći koji je jedan od najizdašnijih u EU-u. Gospodarstvu je, kaže, pomogla i Hrvatska narodna banka svojom monetarnim i supervizorskim mjerama, uz osiguranje moratorija na kredite i izdavanje posebnih COVID-kredita poduzećima.

– Sve je to pridonijelo da gospodarski rezultati ove godine, osobito u trećem kvartalu, budu daleko bolji od očekivanja i da se oporavak ekonomije ubrzava, naglasio je Vujčić. Za razliku od krize iz 2008. godine, danas nije 200 tisuća ljudi ostalo nezaposleno. Prošle je godine posao izgubilo oko 50 tisuća ljudi, ali se zaposlenost ove godine vraća na razinu prije pandemije, zaključio je Vujčić.