ZAGREB – Vlada je odobrila bolnicama dodatnih gotovo pola milijarde kuna za pokrivanje dugova veledrogerijama za lijekove, potrošni i ugradbeni materijal.

Točnije, na jučerašnjoj je sjednici Ministarstvu zdravstva dala zeleno svjetlo da za pokrivanje duga starijeg od 120 dana državnim bolnicama doznači 321 milijun kuna, dok će one bolnice čiji su osnivači županije dobiti gotovo 175 milijuna kuna. Za pokrivanje dugova za lijekove i medicinski materijal tako će u deset državnih i 30 županijskih bolnica otići ukupno blizu 496 milijuna kuna. Rebalansom proračuna država je od travnja do kolovoza za pokrivanje dugova za lijekove isplatila dvije milijarde i 914 milijuna kuna, pa je s novom tranšom za pokrivanje dugova za lijekove u ovoj godini odobreno ukupno tri milijarde i 410 milijuna kuna.

Ministar zdravstva Vili Beroš na Vladi je objasnio da se i ovom odlukom osigurava jednaka razina zdravstvene zaštite na području cijele Hrvatske, ali ni iz njegova izlaganja ni iz Vladine odluke nije jasno otkud novih gotovo pola milijarde kuna za lijekove. Naime, Vlada je potvrdila dvije odluke, po jednu za županijske i za državne bolnice, i u njima stoji da je novac planiran u proračunu Ministarstva zdravstva na stavci administracija i upravljanje i to za ovu i dvije sljedeće godine, te da će biti preraspodijeljen za pokrivanje dugova bolnicama za lijekove.

Znakovita anketa

Dakle, iz Vladine odluke može se zaključiti da će država u ovoj godini potrošiti na pokrivanje dugova u zdravstvu novac koji je namijenjen administrativnim troškovima u sljedećim godinama.
Za ovaj manevar Vladi je vjerojatno dobro opravdanje nastojanje da se ne dovede u pitanju opskrba lijekovima u bolnicama, ali je u svojim obrazloženjima ipak morala biti jasnija, odnosno transparentnija, jer nakon ove odluke potpuno je nejasno koliko država godišnje troši na lijekove, koliki je dio pokriven namjenskim sredstvima, a koliko se dodaje financijskim injekcijama, odnosno izvanrednim odlukama i novcem za koji je Sabor potvrdio potpuno drugu namjenu kad je glasao o proračunu.

Veća transparentnost ono je na što se Vlada poziva i u drugom ništa manje važnom dokumentu koji je jučer usvojila, a to je Strategija za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, u kojoj i sama ističe da je online anketa koja je provedena među više od tri tisuće građana pokazala da su građani priznali kako je baš zdravstvo onaj dio javnih usluga u kojem su u najvećem broju slučajeva bili prisiljeni sudjelovati u korupciji.

U Strategiji je zdravstvu posvećeno posebno poglavlje i u njemu se, među ostalima, ističe da »zbog nedovoljno naprednog sustava kontrole postoji opravdana sumnja da fakturiranje medicinskih postupaka nije uvijek utemeljeno na stvarno provedenim medicinskim postupcima već postoji mogućnost maksimizacije iznosa fakture od strane bolnica prema HZZO-u, što samo dodatno i neopravdano financijski iscrpljuje zdravstveni sustav«.

Kontrola financija

Ako država nije u stanju pratiti troškove u zdravstvu, potpuno je jasno, posebice kad se godišnje i po nekoliko puta intervenira financijskim injekcijama iz proračuna, da to ne mogu ni građani. U strategiji za sprječavanje korupcije navodi se i to da bi se kontrola nad upravljanjem financija u zdravstvu mogla poboljšati »uvođenjem digitalizacije i povezivanja različitih tijela uključenih u proces, odnosno transparentnim uparivanjem računa bolnica s izvršenim terapijskim postupcima«.
Nije to jedina promjena koja bi se prema Vladinoj strategiji trebala dogoditi u zdravstvu, jer bi, objasnio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, jedna od mjera trebala biti sprječavanje sukoba interesa osoba koje rade i u javnom i privatnom zdravstvu.

No, nije se Strategija bavila samo zdravstvom, iako je to trenutno najveći problem javnih financija, nego su predviđeni novi alati za smanjivanje korupcije i na lokalnoj razini, u javnim ali i lokalnim poduzećima, pravosuđu. Tako ministar Malenica ističe da je cilj transparentnije imenovanje u tvrtkama u jedinicama lokalne samouprave. Propisat će se uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati za upravu i obveza načelnika, gradonačelnika ili župana da o tome izboru ili imenovanju obavijesti predstavničko tijelo. Time će se, nadaju se autori Strategije, smanjiti koruptivni rizik i diskrecijsko pravo jedne osobe da imenuje članove uprava. Zakonom će se propisati da su sve jedinice lokalne i regionalne samouprave dužne donijeti etičke kodekse za službenike i lokalne dužnosnike.