Željko Mandarić
Vjerujem da se ovdje, s povećanjem kapaciteta završetkom Zagrebačke obale i izgradnjom nizinske pruge, znatno podiže ljestvica kvalitete usluga koje pruža luka Rijeka. Naravno, siguran sam da će ista rezultirati i porastom u vidu volumena tereta preko našeg prometnog pravca jer upravo sa završetkom tih investicija možemo u potpunosti iskoristiti našu geostratešku lokaciju i prometni pravac
Stav građana Rijeke je da je gospodarstvo na koljenima, s nostalgijom se sjećaju plavih tuta i radnika kojih više nema u središtu grada jer su nekadašnji gradski brendovi kao što su Torpedo, Vulkan, Rikard Benčić, Tvornica papira… otišli u gospodarsku ropotarnicu povijesti.
Ipak, ako je podosta toga zamrlo u Rijeci, u Industrijskoj zoni na Kukuljanovu nije tako, a jedna od tvrtki koja sve više postaje zaštitini znak toga područja je Manšped kojoj je na čelu Željko Mandarić.
Tvrtka je po izvrsnim rezultatima i te kako poznata u poslovnom svijetu, i to ne samo riječkom i primorsko-goranskom, već puno šire, a Mandarić je 2018. godine proglašen menadžerom godine u kategoriji velikih poduzeća od strane Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA.
Možete li predstaviti vašu tvrtku i poslovanje vaše tvrtke. Kada ste krenuli u posao 2004. godine, jeste li mogli pretpostaviti da ćete biti tu gdje jeste u poslovnom smislu?
Moram vas malo ispraviti, naime, naše prvo poduzeće Špedtrans World posluje već preko 20 godina i s istim smo započeli kroz djelatnost cestovnog prijevoza. Daljnjim širenjem poslovanja na carinsko posredovanje pojavila se potreba za krovnom logističkom kompanijom u vidu Manšpeda koja će integrirati sve logističke usluge u jedno rješenje za našeg kupca. Danas nudimo one-stop-shop rješenja primjerice iz Kine od proizvođača do krajnjeg potrošača kroz našu agenciju za pomorski prijevoz, carinsko posredovanje, odjel skladišne logistike, vlastite kontejnerske terminale, cestovni prijevoz sa vlastitim voznim parkom od preko 300 teretnih vozila i mikro distribuciju. Danas raspolažemo sa intermodalnim logističkim centrima u Rijeci, Zagrebu a uskoro i u Slavonskom Brodu. Svi naši terminali su u neposrednoj blizini autoceste, imaju vlastite željezničke kolosijeke i carinska skladišta. Logistika nam je uvijek bila glavni pokretač koji nas je usmjeravao u naše daljnje investicije i akvizicije. Shodno tome širili smo i u građevinski sektor, a od prošle godine i u naftni business. Tu bih istaknuo našu posljednju akviziciju Adria Oil d.o.o. Kastav koju smo realizirali 2018. godine. U trenutku preuzimanja Adria Oil je raspolagala sa 16 benzinskih postaja dok u ovom trenutku imamo već 25 benzinskih sa planom proširenja na ukupno 30 benzinskih postaja do kraja 2020.
Kada je riječ o ekonomiji, hrvatsko društvo je prilično pesimistično kada je riječ o mogućnostima poslovnog uspjeha. Koja je vaša poslovna formula u tom kontekstu i na koji način ste vi uspjeli izgraditi respektabilnu kompaniju? – Jednostavno pesimizmu nema mjesta u uspjehu. Možemo jedino s realnog stajališta govoriti o oprezu, ali pesimizam i poduzetništvo ne mogu biti u istoj rečenici. Mi smo imali prednost da smo svoj put započeli u logistici. Logistika sama po sebi daje vam uvid u poslovanje svojih partnera i tržišta i iz njih vrlo brzo možete sagledati uspjehe i pogreške pojedinih kompanija. Isto tako, logistika vam daje jednu širinu poput nijedne druge djelatnosti tako da i tu nam se pružila prilika da sagledamo širu sliku i u pravo vrijeme prepoznamo prilike za investiranje. Možemo reći da smo prvi koji osjete nadolazeću recesiju kroz smanjenje tijeka roba, ali isto tako i prvi osjetimo porast gospodarske aktivnosti kroz pojačani intenzitet trgovanja i potrebu za transportom i logističkim uslugama.
Uspješna formula
Što je ključno kada je riječ o poslovnom uspjehu u poslovima logistike?
Postoji više čimbenika koji nas pokreću i vode prema vodećoj poziciji na kojoj smo danas. Logistika je sama po sebi dosta kompleksna i potrebno je analizirati posao vašeg kupca i prepoznati prilike i izazove u njegovom poslovanju. Upravo tu smo zauzeli stav da sa našim infrastrukturnim ulaganjima kroz naše kontejnerske terminale, skladišta i vozni park, kupcima ponudimo partnerstvo kakvo imaju njihovi konkurenti u zemljama srednje i zapadne Europe. U proteklih 10 godina, pružatelji logističkih usluga u Hrvatskoj u regiji pratili su trendove koji su ih poticali na dezinvestiranje i smanjenje kapitalnih izdataka, ali vjerujem da uspješna formula leži upravo u investicijama u logističku infrastrukturu kako bi se vaš partner mogao kvalitetnije orijentirati svojoj djelatnosti a logistiku prepustiti profesionalcima.
Dobili ste prošle godine i nagradu za menadžera godine u kategoriji velikih poduzeća. Što vam ta nagrada znači?
Sretan sam i ponosan što sam nakon 20 godina rada dobio ovakvo priznanje od strane udruge managera i struke. Ovu nagradu dijelim sa mojom obitelji i svim našim zaposlenicima i drago mi je da se Manšped prepoznaje po nagradama i priznanjima.
U Hrvatskoj je veliki problem pronaći vozače koji odlaze iz zemlje u zemlje zapadne Europe jer su bolje plaćeni. Kako ste vi uspjeli zadržati ljude?
Pa konkretno ovaj problem nije nastao nedavno. Još prije šest godina bili smo prvi u našem sektoru koji su znatno povećali primanja zaposlenih nauštrb profitabilnosti našeg poslovanja. I prije ulaska u EU imali smo pritiske konkurencije iz okruženja za našim radnicima. Isto tako, moram naglasiti i problem sa kojim se sve više susrećemo, a to je nedostatak novog tj. mladog vozačkog osoblja. Nažalost, unatoč znatnom porastu prihoda i uvođenju novih tehnologija u svakodnevnom poslu, smanjuje se motivacija među mladima za zanimanjem vozača u međunarodnom cestovnom prijevozu.
Proširili ste poslovanje i na susjedne zemlje, Sloveniju i Srbiju. Pojasnite nam kako je do toga došlo i kakva su vaša iskustva kada je riječ o poslovanju u Sloveniji i Srbiji? – Svako tržište nosi neke specifičnosti i zato vjerujemo da moramo i fizički biti prisutni na njemu s vlastitim sredstvima i lokalnim zaposlenicima. Moram istaknuti da iz svih zemalja gdje poslujemo imamo pozitivna iskustva i prepoznati smo kao hrvatska i riječka tvrtka. Također mogu vam otkriti da smo trenutačno u finalnoj fazi prikupljanja dokumentacije za izgradnju naših kontejnerskih terminala u Kopru i Beogradu koji će kao nadogradnja na postojeću infrastrukturu u Rijeci, Zagrebu i Slavonskom Brodu svakako pridonijeti konkurentnosti Manšpeda i naših partnera.
Tijekom godina ste širili, ili možda je preciznije reći zaokružili, poslovanje kada je riječ o logističkim uslugama. Možete li pojasniti poslovnu logiku koju ste primijenili?
Za svakog kupca kreirali smo posebno logističko rješenje, tj. analiziramo poslovanje kupca i prema njegovim potrebama ponudimo uslugu koja će uz maksimalan angažman vlastitih sredstava omogućiti maksimalnu kontrolu svih koraka u logističkim procesima našeg partnera. Na taj način garantiramo kupcima transparentnost te kontrolu logističkih, ali i vlastitih procesa. Kreiranjem uspješnog rješenja, ovaj model se može dalje preslikati na druge partnere iz branše našeg kupca ili njegove dobavljače ili kupce.
Rijeka ima izvrsnu geostratešku poziciju kada je riječ o svim vrstama prometa. Jesu li to potencijali dostatno iskorišteni s vaše točke gledišta?
U današnje vrijeme geostrateška pozicija nije niti blizu dovoljna da bi jedna luka ostvarila prednosti naspram drugih. Smatram da danas infrastrukturna ulaganja i tehnologije donose prednost i odnose teret. Moramo sagledati činjenicu da se Rijeka prekasno uključila u utakmicu između sjevernojadranskih luka, što zbog ratnih zbivanja na ovim prostorima, što zbog činjenice da smo sa dosta velikim odmakom posljednji ušli u Europsku uniju. Međutim, vjerujem da posljednja ulaganja u vidu izgradnje Zagrebačke obale i investicije u nizinsku prugu, donose optimizam svima uključenim u transportne procese na ovim prostorima.
U Hrvatskoj je veliki problem pronaći vozače koji odlaze iz zemlje u zemlje zapadne Europe jer su bolje plaćeni. Kako ste vi uspjeli zadržati ljude? – Pa konkretno ovaj problem nije nastao nedavno. Još prije šest godina bili smo prvi u našem sektoru koji su znatno povećali primanja zaposlenih nauštrb profitabilnosti našeg poslovanja. I prije ulaska u EU imali smo pritiske konkurencije iz okruženja za našim radnicima. Isto tako, moram naglasiti i problem s kojim se sve više susrećemo, a to je nedostatak novog, tj. mladog vozačkog osoblja. Nažalost, unatoč znatnom porastu prihoda i uvođenju novih tehnologija u svakodnevnom poslu, smanjuje se motivacija među mladima za zanimanjem vozača u međunarodnom cestovnom prijevozu.
Suradnja s lukom
Proširili ste poslovanje i na susjedne zemlje, Sloveniju i Srbiju. Pojasnite nam kako je do toga došlo i kakva su vaša iskustva kada je riječ o poslovanju u Sloveniji i Srbiji?
Svako tržište nosi neke specifičnosti i zato vjerujemo da moramo i fizički biti prisutni na njemu sa vlastitim sredstvima i lokalnim zaposlenicima. Moram istaknuti da iz svih zemalja gdje poslujemo imamo pozitivna iskustva i prepoznati smo kao hrvatska i riječka tvrtka. Također mogu vam otkriti da smo trenutno u finalnoj fazi prikupljanja dokumentacije za izgradnju naših kontejnerskih terminala u Kopru i Beogradu koji će kao nadogradnja na postojeću infrastrukturu u Rijeci, Zagrebu i Slavonskom Brodu, svakako doprinijeti konkurentnosti Manšpeda i naših partnera.
Kada je riječ o ekonomiji, hrvatsko društvo je prilično pesimistično kada je riječ o mogućnostima poslovnog uspjeha. Koja je vaša poslovna formula u tom kontekstu i na koji način ste vi uspjeli izgraditi respektabilnu kompaniju?
Jednostavno pesimizmu nema mjesta u uspjehu. Možemo jedino sa realnog stajališta govoriti o oprezu, ali pesimizam i poduzetništvo ne mogu biti u istoj rečenici. Mi smo imali prednost da smo svoj put započeli u logistici. Logistika sama po sebi daje vam uvid u poslovanje svojih partnera i tržišta i iz njih vrlo brzo možete sagledati uspjehe i pogreške pojedinih kompanija. Isto tako, logistika vam daje jednu širinu poput nijedne druge djelatnosti tako da i tu nam se pružila prilika da sagledamo širu sliku i u pravo vrijeme prepoznamo prilike za investiranje. Možemo reći da smo prvi koji osjete nadolazeću recesiju kroz smanjenje tijeka roba ali isto tako i prvi osjetimo porast gospodarske aktivnosti kroz pojačani intenzitet trgovanja i potrebu za transportom i logističkim uslugama.
Surađujete i s riječkom lukom. Jesu li potencijali riječke luke dovoljno iskorišteni, koje su dobre stvari napravljene kada je riječ o ulaganjima u riječku luku, a što bi još trebalo napraviti prema vašem mišljenju?
Da, imamo dobru suradnju sa lukom Rijeka. Vjerujem da će i realizacija započetih investicija u luci Rijeka sigurno doprijenjeti razvoju iste i prosperitetu svih logističkih i transportnih poduzeća u Hrvatskoj. Ključan čimbenik razvoja svake luke je naravno prometna infrastruktura i vjerujem da se ovdje sa povećanjem kapaciteta završetkom Zagrebačke obale i izgradnjom nizinske pruge znatno podiže ljestvica kvalitete usluga koje pruža luka Rijeka. Naravno, siguran sam da će ista rezultirati i porastom u vidu volumena tereta preko našeg prometnog pravca jer upravo sa završetkom tih investicija možemo u potpunosti iskoristiti našu geostratešku lokaciju i prometni pravac.
Kada je riječ o logističkim uslugama i prijevozu, kako gledati na budućnost zračne luke Rijeka na Krku?
Za budućnost tereta preko zračne luke Rijeka smatram da još uvijek nemamo dovoljno razvijenu industriju u našoj županiji kako bi se privukli cargo avio prijevoznici u Rijeku. Pored postojećih cargo projekata koji djeluju na bazi chartera po pojedinačnim pošiljkama koji su ipak značajno rasli proteklim periodima i to moramo pohvaliti, ključno za dugoročni razvoj zračne luke i ovog vida transporta u našoj regiji je postojanje fiksnih cargo linija na kojima se može razvijati i rasti volumen tereta. Ali ponovo napominjem, nama u neposrednoj blizini luke Rijeka kritično nedostaje jedna ozbiljan proizvodnja koju bi zračna luka Rijeka mogla pratiti. Svakako moramo pohvaliti investicije i napore koje Zračna Luka Rijeka radi u segmentu prijevoza putnika.
»Pouzdanim i profesionalnim odnosom prema kupcima, visokom razinom kvalitete usluga, stručnim znanjem djelatnika te raznovrsnošću logističkih rješenja svakim smo danom sve bliže našem cilju da postanemo regionalni tržišni lider u logistici i transportu«, navedeno je na internetskim stranicama vaše tvrtke. Je li taj cilj preambiciozan ili je ostvariv i u kojoj ste fazi na putu do tog cilja?
Bez lažne skromnosti, na razini Hrvatske i zemalja u okruženju već smo u vrhu kao pružatelji logističkih usluga. Investirali smo u najveću mrežu intermodalnih logističkih centara u Hrvatskoj, trenutno privodimo kraju pripremne radnje za izgradnju terminala u Kopru i Beogradu, raspolažemo sa najvećim voznim parkom od preko 300 teretnih vozila u domaćem i međunarodnom cestovnom prijevozu te imamo vlastitu pomorsku agenciju s agencijskom mrežom u preko 170 luka svijeta. Isto tako, jedini u našoj regiji raspolažemo s posebno opremljenim voznim parkom za prijevoz visokovrijedne robe za koju smo i certificirani prema TAPA standardima. Istaknuo bih i našoj odjel za cestoni prijevoz naftnih derivata sa kojim pokrivamo sve tipovi naftnih derivata od avio goriva do standardnih, premium i teških goriva i bitumena. Tako da je sada na nama da sa daljnjim investicijama zemljama u okruženju samo povećamo regiju u kojoj poslujemo. Isto tako, vjerujem da sa konceptom pružanja integrirane logističke usluge sa maksimalnim angažmanom vlastitih sredstava osiguravamo jedan jedinstven i transparentan pregled svih procesa u lancu koji nas je pozicionirao na vodeće mjestu na tržištu pružatelja logističkih usluga.
