Foto Davor Kovačević
"Dobili smo potvrdu da će njihova tvornica u Savskom Marofu uključiti se u proizvodnju materijala za cjepivo, odnosno DNK predloška za izradu cjepiva Pfizera. U Hrvatskoj će se raditi sastojci za Pfizerovo cjepivo. Riječ je o investiciji od 10 milijuna dolara, a bit će zaposleno još 30 ljudi”, kazao je Plenković.
povezane vijesti
Oko 12 sati i 45 minuta počela je sjednica hrvatske Vlade. Vlada će raspraviti i prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, a Sabor će poslati i izmjene Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike.
U uvodnom govoru premijer Andrej Plenković govori o koronavirusu.
“Prošlog tjedna smo premašili broj milijun cijepljenih sugrađana prvom dozom cjepivom, a nakon toga ubrzana dinamika se nastavila. S jučerašnjim danom došli smo do ukupnog broja od 1.109.161 cijepljenih jednom dozom. Mislim da ćemo ovom dinamikom sasvim sigurno ostvariti svoj cilj, a to je procjepljivanje oko 50 do 55 posto stanovništva jednom dozom do 30. lipnja. Još jednom bih pozvao sve građane da se cijepe te zahvalio svima koji rade na programu cijepljenja.
Napomenuo je kako je Europska komisija objavila da je sklopljen novi ugovor s Pfizerom za iduću godinu za 900 milijuna doza plus opcionalnih 900 milijuna, što znači 1,8 milijardi doza cjepiva od prosinca 2021. do 2023. godine.
Zainteresirani smo da se u EU što prije postigne dogovor o zelenoj covid putovnici kako bi Hrvatska kao turistička zemlja mogla prihvatiti sve koji žele doći u Hrvatsku. Razgovarao sam s čelnim čovjekom Pfizera o razdoblju koje je pred nama, dobili smo potvrdu da će njihova tvornica u Savskom Marofu uključiti se u proizvodnju materijala za cjepivo, odnosno DNK predloška za izradu cjepiva Pfizera. U Hrvatskoj će se raditi sastojci za Pfizerovo cjepivo. Riječ je o investiciji od 10 milijuna dolara, a bit će zaposleno još 30 ljudi”, kazao je Plenković.
Zeleno svjetlo borbenim avionima
Podsjetio je i na ovotjedni sastanak GSV-a te najavio rast u potporama s 25% na 50% potpora u nekim županijama, a u nekima na 35 ili 40%.
Zatim se osvrnuo i na sastanak Vijeća za obranu koji je održan danas.
– Jutros smo održali Vijeće za obranu o nabavi višenamjenskog borbenog aviona. Vijeće je zahvalilo Povjerenstvu i stručnoj radnoj skupini i dalo potporu Vladi u dovršenju procesa nabave, koja je najveća u povijesti HV-a. Omogućit će vrstu sposobnosti koju nam je korisno imati u budućnosti, čime postajemo važan akter u obrambenom smislu, i kredibilniji saveznik u okviru NATO-a, partner u okviru EU, možemo participirati u različitim međunarodnim misijama, zaključio je Plenković na početku sjednice Vlade.
Ministar obrane Mario Banožić izjavio je u četvrtak, nakon održane sjednice Vijeća za obranu, kako očekuje da će u idućih nekoliko dana, odnosno do datuma 30. obljetnice oružanih snaga, biti donesena konačna odluka o odabiru ponuđača za višenamjenske borbene zrakoplove.
Ministar je izvijestio da se na Vijeću za obranu razgovaralo o zaključcima rada međuresornoga povjerenstva koje je izradilo dokument za validaciju mogućih opcija za nabavu višenamjenskoga borbenog zrakoplova.
“Danas je Vijeće upoznato s tim zaključcima i ide se u daljnju proceduru. Moje je očekivanje da ćemo u idućih nekoliko dana, do datuma 30. godina obilježavanja oružanih snaga, imati konačnu odluku iz koje ćete saznati o kojemu je avionu riječ”, rekao je novinarima Banožić uoči sjednice Vlade.
Na pitanje novinara jesu li odabrali američku ili francusku ponudu, ministar nije odgovorio već je naglasio da je Vijeće o tomu razgovaralo i razmatralo to pitanje, istaknuvši da će odluku donijeti Vlada.
Davor Božinović govorio je o epidemiološkoj situaciji.
“Od zadnje sjednice vlade doneseno je 7 odluka. Produžuju se mjere za Zagreb, ublažavaju se mjere za kazina u Zagrebačkoj te se popuštaju neke mjere vezane uz autoškole u Istarskoj županiji.
Naložili smo demobilizaciju Arene”, rekao je Božinović.
Ministar zdravstva Vili Beroš govorio je o cijepljenju.
“Cijepljena je svaka treća osoba. Potrebno je otvoriti termine za cijepljenje za sve zainteresirane. Uz cijepljenje u ordinacijama, bilježimo sve veći broj cijepljenih i u tvrtkama. Odličan je rad mobilnih timova kao i odaziv za cijepljenje.
Nastavlja se smanjivati broj. U odnosu na prošli tjedan imamo pad novozaraženih od 36 posto, a hospitaliziranih za 18 posto”, izvijestio je Beroš.
Suradnja s Infobipom
Vlada je u četvrtak osnovala radnu skupinu koja treba definirati okvire suradnje s domaćom IT tvrtkom Infobip na području umjetne inteligencije i preduvjeta za pozicioniranje Hrvatske kao središta razvoja umjetne inteligencije u EU.
Predsjedavajući radne skupine je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, dok su članovi ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić te posebna savjetnica predsjednika Vlade i koordinatorica radne skupine Ivana Vukov.
Vlada je u saborsku proceduru poslala prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2020., u kojem je konstatirano da su ukupni prihodi bili 131,6 milijardi kuna, rashodi 153,6 milijardi kuna, a manjak proračuna opće države dosegnuo 25,4 milijarde kuna ili 6,8 posto BDP-a.
“S jedne strane, svi znamo dobro koliko su bile i s kakvim su se sve izazovima suočile javne financije, međutim uspjele su izdržati, a izdržat će i dalje sve ove izazove koje su covid-19 i potres stavili ispred nas”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Praktički u jednoj godini gotovo u potpunosti je neutraliziran efekt svega onoga što je Vlada činila u proteklom mandatu na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, dodao je.
“Međutim, isto tako, da to nismo činili, danas bi hrvatski javni dug bio preko 100 posto BDP-a i sigurno bi bio kudikamo suženiji i manji manevarski prostor kako za reakciju u zdravstvenom dijelu, tako i u gospodarskom dijelu”, naveo je Marić.
Manjak u proračunu
Napomenuo je i da su sve stavke rashoda bile su pod popriličnim pritiskom, no i u 2020. godini, koju su obilježili covid i potresi, rashodi za kamate dodatno su smanjeni za 2,2 milijarde kuna. To, istaknuo je Marić, ide u prilog onoga što Vlada radi, a to su odgovorne i održive javne financije.
U izvješću o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna navodi se da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 131,6 milijardi kuna što je 0,4 posto više od godišnjeg plana, ali i otprilike 6 posto manje nego u 2019. godini.
Ukupni rashodi izvršeni su u visini od 153,6 milijarde kuna, što čini 98,5 posto planiranih rashoda za 2020., dok su u odnosu na 2019. rashodi bili veći za 13,7 milijardi kuna ili 9,8 posto. Marić je podsjetio da se najveći dio tih povećanih rashoda odnosi na zdravstvo i mjere za očuvanje radnih mjesta te neke druge izazove poput potresa.
Račun financiranja, odnosno ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u 2020. ostvareni su u iznosu od 64,7 milijardi kuna, dok su izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova izvršeni u iznosu od 34,9 milijardi kuna.
Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika, odnosno ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika u 2020. ostvareni su u iznosu od 40,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi su iznosili 41 milijardu kuna, stoga je ukupni manjak izvanproračunskih korisnika 179,1 milijun kuna, navodi se u dokumentu.
Tako je ukupni manjak proračuna opće države koji u 2020. iznosio 25,4 milijarde kuna ili 6,8 posto BDP-a. Usporedbe radi, u 2019. proračun opće države bio je u suficitu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, dok je u 2018. suficit iznosio 863 milijuna ili 0,2 posto BDP-a, a u 2017. godini 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a.
Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2020. godine dosegnuo je 329,7 milijardi kuna, što čini 88,7 posto BDP-a, čime je prekinut višegodišnji trend smanjivanja tog udjela. Usporedbe radi, koncem 2019. godini konsolidirani javni dug iznosio je 292,9 milijardi kuna ili 72,8 posto BDP-a, u 2018. godini 286,3 milijarde kuna ili 74,3 posto BDP-a, a u 2017. godini 285,1 milijardu kuna ili 77,6 posto BDP-a.
Zbog posljedica pandemije covida-19, lani su zaustavljena i pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti zabilježena tijekom prethodnih pet godina, a gospodarski pad dosegnuo je 8 posto. Tome je doprinijelo i smanjenje izvoza roba i usluga, smanjenje potrošnje kućanstva i smanjenje bruto investicija u fiksni kapital, a negativan utjecaj epidemije COVID-19 bio je posebno naglašen u sektoru turizma, ističe se.
Ukupni bruto inozemni dug dosegnuo je 40,6 milijardi eura krajem 2020., odnosno 82,4 posto BDP-a, navodi se u izvješću o izvršenju proračuna za 2020.
Agencija za ugljikovodike
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, kojim se taj zakonski tekst usklađuje i s izmjenama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a koji je stupio na snagu u travnju ove godine.
Tako se proširuje djelokrug rada Agencije i na poslove vezano za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda za energetske svrhe i podzemno skladištenje plina te trgovinu na veliko naftnim derivatima. Također, djelatnost se proširuje i na sudjelovanje Agencije u postupku izmjena i dopuna prostornih planova te kao predlagatelja za osnivanje razvojnog društva Vladi.
Izmjenama se predlaže proširiti i sastav Upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike u kojem bi, uz državne dužnosnike tijela državne uprave nadležnih za poslove energetike, financija i prostornog uređenja, bila i dva člana iz reda rukovodećih državnih službenika sa odgovarajućim stručnim znanjima iz područja energetike i gospodarstva ili iz reda znanstvene i stručne javnosti iz područja energetike i gospodarstva
Izmjenama su produženi i rokovi u kojima Agencija treba Vladi podnijeti izvješće o svom radu za prethodnu godinu te izvješće o izvršavanju ugovora vezano za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Ocjenjujući da su dosadašnji rokovi prekratki, Vlada predlaže da se rok za podnošenje izvješća pomakne s 15. veljače na 30. travnja.
