ZAGREB – Vlada će i po treći put pokušati donijeti zakon kojim će se zabraniti, odnosno ograničiti, rad trgovina nedjeljom, iako Hrvatska u posljednjih 17 godina ima loša iskustva na tom polju, jer su oba prethodna zakona pala na Ustavnom sudu.

Vlada Andreja Plenkovića cijeli je svoj prvi mandat najavljivala donošenje Zakona o trgovini kojim bi se zabranio rad trgovinama nedjeljom, ali taj je mandat uglavnom prošao u sastancima radnih skupina. Sada su čini se spremni izraditi zakon i pustiti ga u javnu raspravu, a za njegovo donošenje imaju po svemu sudeći i podršku koalicijskih partnera. Tako bi ubuduće trgovine mogle raditi samo 16 nedjelja u godini, otkrio je nakon sastanka koalicijskih partnera premijer Andrej Plenković. O detaljima zakonskog rješenja nije govorio, tek je najavio da će se se o prijedlogu Zakona o trgovini odraditi konzultacije, te kad bude usuglašen unutar Vladinih resora da će ići i u javnu raspravu.

– Zakon o trgovini podrazumijeva pitanje rada nedjeljom. Ideja je da se rad nedjeljom zabrani osim 16 nedjelja u godini, uzeli bi u obzir turističku sezonu i vrijeme blagdana i vodilo bi se računa o načelu razmjernosti, jedino je što je Plenković otkrio o novom pokušaju zabrane rada trgovinama za više od dvije trećine nedjelja u godini.

Crkva i sindikati

Njegov koalicijski partner i predsjednik reformista Radimir Čačić kaže da im je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić jučer predstavio dobru analizu oko toga kako će zabrana rada nedjeljom utjecati na trgovinu, ali i na državni proračun kroz porezne prihode, ali o tome što se može zaključiti iz te analize nije govorio. Čačić je tek kazao da Reformisti već sada imaju prijedlog da se zabrana rada ne odnosi na trgovačke obrte, primjerice male kvartovske dućane u kojima su vlasnici ujedno i oni koji rade.

– Mislim da se njima treba dopustiti rad nedjeljom, ako netko, tko je vlasnik obrta želi nedjeljom raditi u malom kvartovskom dućanu neka radi. Pa on ne ugrožava radnika, niti njegovo pravo na slobodan dan. Taj čovjek ima puno pravo reći pusti me da radim, nema mi što država soliti pamet, bi li ja trebao raditi nedjeljom ili ne, ili bi trebao ići na misu, ili ne, kazao je Čačić.

Dugo godina upravo je Katolička crkva najviše inzistirala na zabrani rada nedjeljom, te neke katoličke udruge, ali njihov se zahtjev poklapao i sa zahtjevom sindikata koji su također inzistirali na tome da zaposleni u trgovini moraju imati pravo na neradnu nedjelju. Poslodavci su se pak sve ove godine protivili zabrani rada nedjeljom, ističući da će to smanjiti broj zaposlenih, promet u trgovini, a samim time i prihode državnog proračuna. No, posljednjih godina dio njih je sam odlučio da će svoje dućane zatvoriti nedjeljom, pa je među prvima to učinio Ivica Katavić u svom maloprodajnom lancu KTC.

Tako ni trgovci više nisu imali jedinstven stav oko zabrane rada nedjeljom, a predsjednik HUP-ove udruge trgovine Martin Evačić kaže da su skloniji zabrani bili domaći trgovci, te da je to dijelom bila i posljedica nedostataka radne snage.

– Danas nam je pak zajednički stav da sada nije vrijeme za zabranu rada nedjeljom, jer se trgovina još nije oporavila od posljedice zatvaranja i pada prodaje zbog pandemije. Ako će Vlada i ići s tim prijedlogom mislimo da on u primjenu treba tek kad se djelatnost oporavi od velikih gubitaka u koronakrizi. Sada nije najbolji trenutak za to, kazao nam je Evačić, dodajući da zakon, kad se donese, ne smije imati izuzetke pa da se mlijeko nesmetano prodaje na benzinskoj crpki, a u pekarnici, primjerice, deterdžent.

Neustavne odluke

Zabrana rada nedjeljom bila je prije godinu dana i epidemiološka mjera ali je trajala manje od mjesec dana i ukinuta je krajem svibnja. Četiri mjeseca kasnije Ustavni je sud potvrdio sve epidemiološke mjere Stožera, ali je zabranu rada nedjeljom proglasio neustavnom.
Isticali su naravno i da su dva pokušaja zabrane rada nedjeljom pala na Ustavnom sudu. Prvo je zakon donijela Vlada Ivice Račana, on je u primjeni bio i nekoliko mjeseci, ali je ukinut zbog narušavanja jednakosti poduzetnika, a ostao je zapamćen po tome da je kvadratura trgovine odlučivala o tome može li neka trgovina raditi nedjeljom ili ne.

Pokušaj Vlade Ive Sanadera iz 2008. godine da zabrani rad nedjeljom, uz argument da štiti prava radnika također je pao na Ustavnom sudu, odnosno ukinuta su četiri njegova članaka, a obrazloženje je bilo da zabrana rada nedjeljom nije mjera koja bi pridonijela ostvarenju cilja, zaštiti radnika, da je donijela prekomjeran teret trgovcima i da ne odgovara načelu razmjernosti, te da analiza pokazuje da se narušava jednakost među poduzetnicima bez objektivnog i razumnog opravdanja. S obzirom na to nije ni čudo da je premijer najavljujući donošenje novog zakona o trgovini, isticao da će on poštovati načelo razmjernosti.

Ukida se većina članarina za HGK

Kad je u pitanju novi koncept Hrvatske gospodarske komore, što je bio jedan od zahtjeva koalicijskih partnera iz HSLS-a, premijer je otkrio da tvrtke koje su dosad plaćale članarinu 42 kune ubuduće neće plaćati ništa, ali će ostati članice HGK-a. Smanjit će se razmjerno i članarina većim kompanijama, ali koliko i po kojem modelu jučer nisu govorili ni Plenković ni Čačić.

Čačić je tek kazao da je koncept koji je iznesen na sastanku dobar i da on znači da tvrtke koje imaju prihod do milijun eura neće plaćati članarinu, što je 96 posto poduzeća u Hrvatskoj. Premijer je kazao i da to znači da će HGK imati 60 milijuna kuna manje prihode i da će morati provesti racionalizaciju, ali se nije želio upuštati u procjenu za koliko će ta komora morati smanjiti broj zaposlenih. Rekao je tek da racionalizacija prihoda znači manje zaposlenih, ali i da se HGK treba potruditi nadoknaditi gubitak prihoda od članarina jačim angažmanom na tržištu.