Reuters
U Hrvatskoj imamo zabilježena dva mutirana soja virusa. To je podatak za zabrinutost, jer ti sojevi se brže šire i mogu uzrokovati teže kliničke slike. To su britanski soj, a zabilježen je i manji broj južnoafričkog soja.
Epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tatjana Nemeth Blažić, gostujući na N1 televiziji, odgovorila je na pitanje zašto od COVID-a oboljeva sve veći broj mladih ljudi u Hrvatskoj.
– Velik broj ljudi iz starije populacije, stariji od 80 godina, u značajnom su postotku cijepljeni. Dio ljudi je prebolio COVID-19 i oni su zaštićeni barem jedno vrijeme. Zato je zabilježen veći broj oboljelih među mlađim dobnim skupinama, prvenstveno onih između 40, 50 i 60 godina. Ima među oboljelima i još mlađih, ljudi između 20 i 30 godina. Drugi razlog većeg broja oboljenja među mladima mutirane su varijante koronavirusa, koje su zaraznije, brže se šire, a postoje i naznake da uzrokuju teže kliničke slike, odnosno simptome koji se brže razvijaju, zbog čega je brže potrebna hospitalizacija pacijenata. Zbog toga je aktualna slika epidemije malo drugačija u odnosu na drugi val, rekla je Nemeth Blažić.
Brojevi novooboljelih unutar 24 sata, naglasila je, manji su nego jučer.
– Tijekom zime smo imali oko četiri tisuće novooboljelih na dan, a sad je to bilo preko tri tisuće. Nismo dosegli jako velike brojke preko četiri tisuće oboljelih, rekla je Nemeth Blažić. Epidemiologinja napominje da brojke trenutačno stagniraju, odnosno uočen je čak i blagi pad broja novozaraženih.
U Hrvatskoj je u ovom trenutku, naglasila je, dominantan britanski soj virusa.
– U Hrvatskoj imamo zabilježena dva mutirana soja virusa. To je podatak za zabrinutost, jer ti sojevi se brže šire i mogu uzrokovati teže kliničke slike. To su britanski soj, a zabilježen je i manji broj južnoafričkog soja. U pitanju je petnaestak slučajeva, koji su većinom povezani s putovanjima i njihovim kontaktima. U testiranim uzorcima dominira britanski soj. Njegov udio porastao j od oko 20 posto u početnim fazama testiranja do sada preko 95 posto, rekla je epidemiologinja.
Govoreći o zarazama već cijepljenih ljudi, upozorila je da nti jedno cjepivo ne može pružiti stopostotnu zaštitu.
– Zabilježili smo određeni broj takozvanih neuspjeha cijepljenja. Ljudi nekad obole nakon primljene prve doze cjepiva, jer se protutijela još nisu stigla razviti. Potrebna su oko tri tjedna da se postigne određena razina zaštite. Nakon prve doze je to značajan postotak zaštite, ali ne onako kako bi trebao biti nakon druge doze. Zabilježili smo i pojavu infekcije nakon dvije doze. To je nažalost moguće, očekivano i nadamo se da se neće pojavljivati u većem postotku, rekla je Nemeth Blažić za N1.
