Premijer Andrej Plenković ustvrdio je u četvrtak da bi mjere koje je objavio Nacionalni stožer trebale pridonijeti smanjenju zaraze, te je u povodu uskrsnih blagdana apelirao na građane da svojim ponašanjem nastoje spriječiti širenje epidemije.

Plenković je na sjednici Vlade, govoreći o situaciji s koronavirusom, istaknuo kako je bitno da “vidimo rast brojeva kod nas i rast brojeva u drugim zemljama u okruženju”.

Ocijenio je da bi mjere koje je Nacionalni stožer civilne zaštite jučer objavio trebale pridonijeti smanjenju zaraze u ovoj fazi, posebno u kontekstu nadolazećih uskrsnih blagdana, gdje se možda očekuje i više obiteljskih druženja.

“Najvažnije je da svi pokažu visoki stupanj osobne odgovornosti i da svojim ponašanjem nastoje spriječiti širenje epidemije”, poručio je premijer.

Podsjetio je da smo jedna od rijetkih zemalja koja nije imala policijski sat niti strogo zatvaranje.

Nastojimo život učiniti što normalnijim

“Nastojimo život učiniti što normalnijim, kompenzirati posljedice onima kojima su zbog mjera ograničenja poslovne aktivnosti limitirane, no bez odgovornosti svakoga od nas situacija s pandemijom je teža”, poručio je Plenković.

Osvrčući se na situaciju s cijepljenjem rekao je kako postoje određene poteškoće globalno, a posebno prema europskim zemljama u distribuciji cjepiva AstraZenece.

To se, dodao je, nastoji kompenzirati narudžbama drugih cjepiva i riješiti manjak koji je nastao u distribuciji cjepiva, ističući da se o tome vode razgovori.

Plenković je ustvrdio kako je razvidno da je Vlada ostvarila maksimalan stupanj sinergije s gradovima, općinama i županijama, od snaženja njihovog fiskalnog kapaciteta do provedbe projekata i kontinuiranog dijaloga.

“Vidi se da one napreduju u godinama koje su iza nas, a još više u godinama koje su ispred nas”, zaključio je premijer.

Nacionalni plan oporavka

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) od 2021. do 2026. godine čiji sažetak Vlada predstavlja u četvrtak, sadrži prijedlog projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna.

Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti.

To su ujedno šest područja koja su obrađena u dokumentu u kojemu se kao lajtmotiv kroz sva područja provlače digitalizacija i zelena energetska tranzicija.

Premijer Andrej Plenković najavio je preskonferenciju nakon sjednice Vlade, na kojoj će sa suradnicima detaljnije predstaviti plan. Naglasio je da je riječ o dokumentu koji je preduvjet za dobivanje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost.

“Ideja je da plan pomogne Vladinim reformama, javnim i privatnim ulaganjima i rastu BDP-a”, rekao je Plenković.

Za sredinu travnja najavio je saborsku raspravu o NPOO-u.

Reforme i investicije u pet komponenti

Vlada očekuje da će reforme i investicije u okviru prve komponente (gospodarstvo) poboljšati konkurentnost gospodarstva, uz jačanje poljoprivrede, prometnog sektora, energetike i zaštite okoliša te podići razinu održivosti turizma ulaganjem u kontinentalni turizam i produljenje turističke sezone.

U okviru druge komponente planira se rad na poboljšanju učinkovitosti javne uprave, pravosuđa i upravljanja državnom imovinom, kao i na kvaliteti i dostupnosti javnih usluga građanima te učinkovitoj borbi protiv korupcije.

Treća komponenta temelji se na jačanju sustava znanosti i obrazovanja, kao i na cjeloživotnom učenju kao jednom od temelja konkurentnosti, uz poticanje deficitarnih zanimanja i izvrsnosti.

Četvrta komponenta važna je za poticanje zapošljavanja, razvoj vještina za tržište rada, kao i za osnaživanje mirovinskog sustava te sustava socijalne skrbi, uz dodatne napore za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.

Peta komponenta usmjerena je na dostupnost i održivost zdravstvenog sustava, uz njegovu daljnju modernizaciju za prevenciju i rano otkrivanje bolesti te razvoj telemedicine i medicinske robotike.

Inicijativa za obnovu zgrada uključuje dekarbonizaciju zgrada i energetske uštede u zgradarstvu, protupotresnu obnovu Zagreba i okolice, jačanje sposobnosti za djelovanje kod prirodnih katastrofa i obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra.

Sve mora biti dovršeno u 2026.

Investicije predložene u planu moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026. godine.

Izrada i dostava NPOO-a Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Europskog mehanizma za oporavak i otpornost otpornost od 2021. do 2023. godine.

Europska komisija je lani u svibnju predložila plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije COVID-19, te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini EU-a.

Čelnici država članica EU-a su 21. srpnja 2020. postigli dogovor o planu oporavka, odnosno instrumentu pod nazivom „EU sljedeće generacije“, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. (VFO).

U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna.

Sve države EU-a, pa tako i Hrvatska, obvezne su poslati svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti na usvajanje u Europsku komisiju do kraja travnja ove godine.

Prema prijedlogu regulative EU, predviđeno je da se prva sredstva u iznosu od 10 posto financijskog doprinosa za svaku državu EU isplate nakon usvajanja, odnosno odobrenja Plana oporavka i otpornosti. Za Hrvatsku bi to značilo oko 600 milijuna eura u drugoj polovici ove godine.