RIJEKA – Novi soj koronavirusa, koji je izolirao Veliku Britaniju od Europe i niza zemalja svijeta, znanstvenicima je još uvijek u velikoj mjeri nepoznat. Ipak, sve je više dokaza da je novi soj zarazniji, no i dalje se vjeruje da će cjepivo koje je u ponedjeljak odobreno u Europskoj uniji štititi i od novog soja koronavirusa. Prof. dr. Bojan Polić sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, navodi primjer Velike Britanije kao dokaz da se radi o novom soju koji se prilično brzo širi među populacijom, no u kojoj se mjeri proširio ostatkom svijeta, zasad nije poznato. Bez obzira na proširenost novog soja, prof. dr. Polić vjeruje da će odobreno cjepivo biti djelotvorno i u njegovu slučaju.

– Radi se o soju koji je otkriven u Kentu i u Londonu u Velikoj Britaniji između 20. i 21. rujna ove godine. Proširio se vrlo brzo tako da je već do polovice prosinca pronađen u 1.623 uzorka. Došlo je dakle do relativno brzog širenja, a novi soj je pronađen još i u Škotskoj i Walesu te drugim dijelovima Velike Britanije, a čini se da je pronađen još i u Nizozemskoj i Australiji. Upitno je je li se virus proširio i na zemlje na europskom kontinentu i u kojoj mjeri. Trebamo znati da sekvenciranje nije uobičajena metoda testiranja, već je to PCR. U Velikoj Britaniji međutim provode se sustavna sekvenciranja, barem jednog manjeg dijela uzorka. To se provodi dijelom i u drugim zemljama, no stvar je u tome da se ne zahvaća najšira populacija, nego samo jedan dio testiranih, pa mi zasad ne možemo reći koliko se virus proširio u pojedinim zemljama. No zasad znamo da je u Velikoj Britaniji žarište te da se novi soj virusa brzo širi, ako je suditi prema izvješćima agencija koje to širenje prate.

Infektivnost virusa

Što je dosad znanosti poznato o novom soju koronavirusa?

– Što se tiče samog virusa, novi soj ima neuobičajeno puno mutacija, otprilike 17, od kojih tri imaju potencijalne biološke učinke i nalaze se u S-proteinu tzv. spike proteinu ili šiljku proteina kojim se virus veže za receptore na našim stanicama. Jedna od tih mutacija zahvaća jedno vezno mjesto od šest poznatih kontakt-mjesta na kojima se virus veže za receptor.

Prema predikcijama izgleda da mijenjanje tog veznog mjesta doprinosi jačem vezanju virusa, a to drugim riječima znači da se povećava mogućnost infektivnosti virusa. Postoje još neke mutacije koje eventualno mogu doprinijeti nekim drugim biološkim efektima, no zasad nema dokaza za to da novi soj virusa ima jaču patogenezu ili da uzrokuje više komplikacija od drugih sojeva virusa. No samo saznanje da se ovaj soj virusa širi brže zbrinjavajuće je do neke mjere. Naime, što je veći broj inficiranih osoba, to je veći broj hospitaliziranih slučajeva i komplikacija.

No donedavno smo govorili o koronavirusu kao virusu koji sporo mutira, za razliku od virusa gripe, koji mutira sezonski?

– Ove mutacije koje su se pojavile poznate su i u drugim podsojevima ovog virusa. Tako se u južnoj Africi pojavila jedna od ovih mutacija, zatim i u Argentini te u drugim dijelovima Europe i Kine. No kod ovog je soja problem što su se u ovom virusu akumulirale sve te mutacije. A što se tiče mutiranja, da, ovaj koronavirus zaista sporije mutira nego drugi RNK virusi jer ima tzv. proofreading, odnosno provjeru sinteze RNK. Međutim on ipak mutira, a s obzirom na to da se brzo širi, postoji jako puno replikacija ovog virusa, a što je veći broj replikacija virusa, to je veća mogućnost da se ipak dogode njegove mutacije. Zašto ovaj soj ima više mutacija i evoluira brže, to bi trebala razjasniti daljnja istraživanja. Možda mu je provjera sinteze zakazala ili štogod drugo, sve je to vrlo upitno. No u svakom slučaju pojavila se mutacija koja povećava zabrinutost zbog samog širenja virusa.

Pod kontrolom

Ono što nas sve u ovom trenutku najviše zabrinjava jest hoće li upravo odobreno cjepivo biti učinkovito i protiv novog soja virusa ili se opet vraćamo na početak?

– Moje je mišljenje da će nas postojeće cjepivo ipak zaštiti i od ove varijante virusa jer je u cjepivo ugrađen cjeloviti S-protein virusa tako da imunološki sustav stvara imunost na različite odsječke tog proteina, znači više njih odjednom. Imunološki je sustav obično robustan i stvara se na različite determinante ili te male komadiće tog proteina. No uvijek je pitanje, kad se dogodi mutacija ili više njih, koliko će to umanjiti osjetljivost na imunost virusa. Pretpostavljam da ove mutacije neće biti dovoljne da smanje osjetljivost virusa na imunost stečenu cijepljenjem postojećim cjepivima. Međutim u budućnosti nikad ne znamo hoće li se pojaviti neke mutante koje će imati i veće mutacije koje bi onda mogle umanjiti djelovanje cjepiva. Tu jednostavno postoji limit – puno više mutacija može smanjiti učinkovitost cjepiva. No zasad ne treba biti straha, mislim da se treba cijepiti jer na taj način stavljamo epidemiju pod kontrolu: čim imamo manji broj slučajeva, manje je replikacija i manje mutacija. Ipak, moramo reći i to da postoji mogućnost, kad se svi procijepimo, da zbog selekcijskog pritiska neke mutante izbjegnu i pojave se neke nove koje neće biti osjetljive na imunost stječenu cijepljenjem. Međutim današnja je tehnologija toliko uznapredovala da se vrlo brzo može stvoriti novo cjepivo. Uzevši u obzir te mutacije može se kreirati nova vakcina koja će nas zaštiti od novih mutanti. Ne treba paničariti, cijepljenje će evoluirati i vidjet ćemo što će se dalje događati jer kod virusa je teško predvidjeti kako će se razvijati. Moguće je i da ćemo se morati cijepiti svake godine kao protiv gripe, ali zasad je glavna poruka da se trebamo cijepiti jer nema nikakvih dokaza da nas ovo cjepivo ne štiti od novih varijanti.