ZAGREB – Od siječnja do kraja listopada Hrvatska je u inozemstvo izvezla robe u vrijednosti od gotovo 91 milijardu kuna, što znači da je u odnosu na isto razdoblje prošle godine robni izvoz pao 3,4 posto. Istovremeno je uvoz pao za 9,6 posto i iznosio je 141,5 milijardi kuna, pa je Hrvatska zbog toga što joj je uvoz pao po većoj stopi od izvoza, uspjela podići pokrivenost uvoza izvozom na 64,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Da se to dogodilo u neka bolja vremena kad izvoz bilježi rast, odnosno kad većina djelatnosti ne bilježi pad izvoza, povećanje pokrivenosti uvoza izvozom bilo bi odlična vijest.

Iako većina proizvodnje bilježi pad izvoza, a u prerađivačkoj industriji koja čini 76 posto robnog izvoza u devet je mjeseci taj pad bio 8,2 posto, zanimljivo je da se poljoprivreda i prehrambena industrija drži dobro i da čak bilježi rast. Prema podacima DZS-a, u devet mjeseci ove godine poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo imali su rast od čak 18,9 posto. Riječ je o grani koja je povećala svoj izvoz za čak 900 milijuna kuna, odnosno s 3,7 milijardi na 4,4 milijarde kuna.

Uz to je prehrambeno-prerađivačka industrija rasla sa 6,65 milijardi na 6,81 milijardu kuna, što je povećanje od 2,4 posto. Uvoz u prehrambenoj industriji pao je za čak osam posto, ali ostaje činjenica da je Hrvatska i u devet mjeseci uvezla 12 milijardi kuna robe u prehrambenoj proizvodnji, što je gotovo dvostruko više od onoga što je izvezla.

No, devetomjesečni podaci ipak sugeriraju da je poljoprivreda i prehrambena proizvodnja najbolje odoljela koronakrizi i da i u takvim uvjetima bilježe rast, koji je značajan još jedino u izvozu sirove nafte koju Ina prodaje Mađarskoj gdje se onda prerađuje.

Zanimljivo je da je hrvatski izvoz u zemlje koje su članice Europske unije pao u deset mjeseci za 2,6 posto, dok je vrijednost uvoza iz tih zemalja pao za čak 11,4 posto. No, hrvatski je izvoz pretrpio puno veće štete na tržištima izvan EU-a gdje je pad 9,2 posto.

Nedavno je i agencija Fitch u svome izvješću kojim je opravdala zadržavanje kreditnog rejtinga za Hrvatsku istaknula da je Hrvatsku, čije je gospodarstvo ovisno o turizmu, od većeg pada spasilo baš to što joj izvoz roba nije doživio veći pad.

Koliko je za prevladavanje krize važna proizvodnja, pa i izvoz, često upozorava i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, pa je i nakon objave Fitcha naglasio da je u sljedećem razdoblju pred Hrvatskom možda najvažniji zadatak promjene strukture gospodarstva, odnosno uspostavljanje bolje ravnoteže između izvoza i uvoza, kroz što bi domaće gospodarstvo moralo prestati biti toliko uvozno orijentirano.