Nakon višegodišnjeg studiranja ulazak na tržište rada više je nego stresan / Snimio Sergej DECHSLER
Magistra socijalne pedagogije iz Rijeke, koja je bila i korisnica stipendije PGŽ-a za deficitarna zanimanja, iznenadila se kada joj je na Zavodu za zapošljavanje izrađen profesionalni plan traženja posla u kojem je navedeno da će je savjetnik kontaktirati kada se na tržištu rada pojave poslovi učitelja djece s teškoćama u razvoju, diplomiranog penologa ili školskog pedagoga – za što se nije školovala
RIJEKA Socijalni pedagozi odavno su više nego traženi na tržištu rada, a kao deficitarni kadar nerijetko se studenti tog studija nalaze na popisu stipendista jedinica lokalne samouprave, no unatoč tome čini se da ih ipak ne prepoznaju svi, a nevjerojatno je da ih ne prepoznaje državna ustanova zadužena za posredovanje pri zapošljavanju, Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Pokazalo je to iskustvo jedne od rijetkih riječkih magistrica socijalne pedagogije koja se po stjecanju diplome uputila put Zavoda i nemalo iznenadila kada joj je izrađen profesionalni plan traženja posla u kojem je navedeno da će je savjetnik za zapošljavanje kontaktirati kada se na tržištu rada pojave poslovi učitelja djece s teškoćama u razvoju, diplomiranog penologa ili školskog pedagoga.
Najpribližnije
Na njezino pitanje zbog čega se u njenom planu traženja posla nigdje ne spominje socijalna pedagogija za koju se pet godina školovala i povrh toga primala stipendiju Primorsko-goranske županije kao nasušno potreban kadar na tržištu rada, ali se spominju poslovi za koje se nije primarno školovala, dobila je odgovor da je se kao socijalnog pedagoga ne može klasificirati jer Nacionalna klasifikacija zanimanja ne zna za socijalne pedagoge pa su nađena zanimanja koja su najpribližnija.
Odgovor državne ustanove za posredovanje u zapošljavanju blago rečeno neobičan je, tim više što u Hrvatskoj studij penologije ne postoji. Nepostojeći studij uvršten je u Nacionalnu klasifikaciju zanimanja, dok s druge strane studij socijalne pedagogije u Hrvatskoj egzistira već godinama, a taj isti dokument ga ne poznaje.
Objašnjene tog paradoksa i još jednog dokaza paralelnog svijeta hrvatske birokracije potražili smo od samog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a u Odsjeku za odnose s javnošću potvrđuju priču riječke socijalne pedagoginje u kojoj ne vide ništa sporno.
– Hrvatski zavod za zapošljavanje u evidenciji nezaposlenih vodi osobe prema zanimanju definiranim Nacionalnom klasifikacijom zanimanja. Kod prve prijave osobe u evidenciju nezaposlenih se prikupljaju podaci o obrazovanju za koji se koristi službeni katalog obrazovnih programa izrađen prema Nacionalnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja. Napominjemo da je potrebno razlikovati zanimanje i zvanje odnosno kvalifikaciju. Zanimanja su nazivi radnih mjesta koja se razvrstavaju prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) i radi se o klasifikacijama koja se definiraju na tržištu rada, dok se klasifikacije zvanja definiraju u obrazovanju. Stoga klasifikacije u okviru obrazovnih programa i klasifikacije na tržištu rada nisu potpuno jednake i ne mogu imati jednaku metodologiju definiranja i grupiranja. Također napominjemo da se na katalogu zanimanja sustavno radi kako bi se nadopunilo sa zanimanjima kojih do sada nema, a sukladno zahtjevima tržišta rada i obrazovnih programa, kao i na definiranju svakog pojedinog standarda zanimanja. Osoba koju navodite završetkom studija stekla je zvanje magistar socijalne pedagogije, a što je najbliže definirano zanimanjem u okviru postojeće Nacionalne klasifikacije zanimanja kao diplomirani penolog ili učitelj osoba s poremećajima u ponašanju, objašnjavaju u Zavodu za zapošljavanje.
Razvrstavanje
Ujedno su nas uputili i da se za više informacija o šifriranju zvanja, odnosno kvalifikacija, obratimo Državnom zavodu za statistiku što smo i učinili. U odgovoru koji smo dobili Državni zavod za statistiku napominje da nema uvid kako izgleda baza Zavoda za zapošljavanje, ali i da nije nadležna ustanova za šifriranje obrazovnih programa. Međutim, iz odgovora se također može zaključiti i da ta ustanova sasvim drugačije klasificira socijalne pedagoge. Istina, ne točno pod nazivom socijalni pedagog, već stručnjak za socijalni rad, no to je ipak bliže stečenoj diplomi sociologa pedagogije od penologa, kako taj studij kvalificira Zavod za zapošljavanje.
Primorsko-goranska županija već godinama stipendira studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, a svake godine na tom se popisu nađe i socijalni pedagog. Pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin kaže kako konkretan slučaj socijalne pedagoginje ne može komentirati, no ujedno napominje da se odluka i popis stipendija deficitarnih zanimanja donosi upravo na preporuku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i Hrvatske gospodarske komore.
– Što se tiče nacionalne klasifikacije zanimanja želimo istaknuti da je u primjeni Nacionalna klasifikacija zanimanja koja je usklađena s Međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja. Važno je napomenuti da NKZ nije popis pojedinačnih zanimanja, već hijerarhijski strukturirana klasifikacija prema kojoj se zanimanja razvrstavaju u jednu od 437 skupina na najnižoj razini klasifikacijske strukture. Svaka skupina temelji se na opisima zanimanja uz navođenje određenih primjera zanimanja razvrstanih u pojedinu skupinu. Razvrstavanje se temelji na opisu poslova koje navedene skupine zanimanja uključuju, te se tako svako zanimanje može razvrstati u određenu skupinu. Socijalni pedagog se prema NKZ-u razvrsta u skupinu 2635 Stručnjaci/stručnjakinje za socijalni rad i savjetovanje, pojašnjavaju u Državnom zavodu za statistiku.
Dakle, dva različita tumačenja Nacionalne klasifikacije zanimanja za koju i dalje ostaje upitno zbog čega se magistra socijalne pedagogije ne može jednostavno prepoznati kao socijalnog pedagoga kojeg pak poslodavci bez problema prepoznaju i zapošljavaju.
U ovom slučaju, to se i dogodilo, poslodavac je prepoznao magistru socijalne pedagogije koja je svega dva mjeseca nakon završetka fakulteta i dobivene diplome dobila radno mjesto i počela raditi posao za koje se i školovala.
