
Foto: YouTube
Iako je snimio desetine albuma ostat će zauvijek upamćen po remek-djelu „Time Out“ iz 1959. godine koji će po mnogočemu promijeniti lice jazza
povezane vijesti
Na današnji dan prije 100 godina rođen je Dave Brubeck, slavni jazz glazbenik nemjerljivih zasluga za popularizaciju ovog kulturološki važnog žanra koji je rijetko prelazio margine mainstream glazbe.
Iako je snimio desetine albuma ostat će zauvijek upamćen po remek-djelu „Time Out“ koje će po mnogočemu promijeniti lice jazza. Bilo je to 1959., jedne od prijelomnih godina za jazz jer su osim njegova albuma izašli i „Giant Steps“ Johna Coltranea gdje je svijet upoznao sa svojim unikatnim improvizacijskim sviranjem saksofona nazvanim „sheets of sounds“, i „Kind Of Blue“ Milesa Davisa i Gila Evansa s avangardnom modalnom strukturom pjesama.
„Time Out“ je također bio na svoju stranu iznimka u svijetu dotadašnje jazz diskografije, od omota s umjetničkim djelom Neila Fujite umjesto fotografije izvođača, do autorskih pjesama što je tada bio presedan, a posebna priča su bile ritmičke mjere. Gotovo sva jazz glazba svirana je u „običnoj“ mjeri 4/4, odnosno četiri četvrtinke u svakom taktu, dok je „Time Out“ ispunjen svim čudom poliritmičnih pjesama u mjerama 9/8, 5/4, 6/4 i nešto češćoj mjeri tri četvrtinke u taktu koja je karakteristična za valcere. Još je je nešto razlikovalo Brubecka od Coltranea i Davisa tog vremena. Unatoč neobičnoj ritmičnosti ploča je odisala laganim tonom cool jazza i West coast jazza više orijentiranog na strukturu melodije negoli na improvizatorske instrumentalne tehnike. I iz tog razloga „Time out“ je prva jazz ploča koja je prodana u više od milijun primjeraka.
Pjesma koja je obilježila taj znameniti album je „Take Five“, autorska pjesma koja se zna pripisivati Brubecku, iako je autor zapravo njegov dugogodišnji glazbeni kompanjon na saksofonu Paul Desmond. Ova pjesma, skladana u za tadašnje vrijeme neobičnoj ritmičkoj mjeri od 5 četvrtinki u taktu, postala je jazz standard, obilato korišten kao soundtrack u raznim filmovima i televizijskim emisijama, jedna od najpoznatijih i najizvođenijih jazz pjesama uopće. Nosi i titulu najprodavanijeg jazz singla u povijesti.
Zanimljivo, u vrijeme izdavanja diskografska kuća Columbia nije bila presretna putem kojim je već vrlo popularni Dave Bribeck sa svojim kvartetom krenuo. Očekivali su od njega da na klaviru uz pratnju saksofona, basa i bubnja nastavi snimati standarde i brodvejske melodije.
Ni sami članovi kvarteta nisu bili sigurni što su snimili. Glavni autor pjesme „Tike Five“ Paul Desmond, preko čije dvije nevezane melodijske linije je band došao do finalne verzije pjesme, je mislio da bi pjesmu možda trebalo izostaviti s albuma, čak se šalio da od tantijema za pjesmu neće moći kupiti ni električni brijač. I oko imena su se lomili, Desmond nije bio oduševljen da se zove tako apstraktno, no Brubeck je inzistirao da se referira na njenu ritmičku strukturu. Pjesma je postala A-strana singla slučajno, samo zato jer je “Blue Rondo a la Turk” bila preduga. Kao i mnogo puta u glazbi, uboli su igrom slučaja u sve baš kako treba, i ime, i ritmičku strukturu i privlačnu liniju saksofona i nezaboravan bubnjarski solo Joea Morella.
Životi mnogih slavnih jazz glazbenika bili su isprepleteni s devijacijama, alkoholom, drogom, depresijama. Ispalo je tako da jedan od najuspješnijih od njih bude obiteljski tip, tihi kalifornijski gentleman, skroman i otvoren, za kojeg bi pomislili da bi najradije bio rančer svo to vrijeme samo da može živjeti bez magije jazza. Za života Brubeck je doživio mnoga priznanja. Još kao mlad čovjek 1954. u glazbenom usponu pojavio se na naslovnici „Time“ magazina, iako ga je toga bilo sram jer je smatrao da se to dogodilo samo zato što je bio bijelac i bio uvjeren da se na naslovnici prije njega trebao pojaviti Louis Armstrong. Čak je je i jedan asteroid po njemu dobio ime: 5079 Brubeck. I političari su ga voljeli, primali su ga kongresmeni, guverneri i predsjednici i dijelili mu državna odlikovanja. Jedan od njih, Barack Obama jednom je prilikom rekao: „Ne možete razumjeti Ameriku ako ne razumijete jazz i ne možete razumjeti jazz ako ne razumijete Davea Brubecka“.
Brubeck je doživio duboku starost, umro je na putu za redovni pregled kod svog kardiologa dan prije 92. rođendana.