Američki izbori rastegli su se, no do raspleta je konačno došlo, a anticipirala su ga već prošli tjedan tržišta kapitala. Ona su danima bila u porastu bez obzira na to što je demokratski kandidat Joe Biden, sada novi američki predsjednik koji je najavio poreze na bogate, cijelo vrijeme bio u blagoj prednosti. Burze ustvari honoriraju svojevrsni budući status quo jer se očekivalo, a i dalje se očekuje, da će bez obzira na Bidenovu pobjedu republikanci imati premoć u Senatu, što bi novog predsjednika moglo kočiti u provođenju planiranih reformi.

Drugim riječima, tržišta kapitala nadaju se da bi Senat mogao blokirati Bidenove porezne inicijative koje bi išle suprotno interesima krupnog kapitala. No, što će biti, tek će se vidjeti, a sigurno je da će se reflektirati, prvo na unutarnju i vanjsku ekonomsku politiku SAD-a, a onda i na ostatak svijeta. Bidenove najave idu u pravcu vođenja »socijalnije« unutarnje politike, koju misli plaćati upravo ubiranjem poreza od bogatih građana i tvrtki, uvođenjem poreza na kapitalnu dobit i drugih poreza koji plaše vlasnike kapitala. Sve je to uobičajena i »prirodna« demokratska agenda, no vrijeme i kontekst krajnje su neobični – djeluje se u uvjetima epidemije koronavirusa i s njim povezane krize koja uvelike utječe na sve druge politike.

Iako se stoga baš i ne čini da će američka ekonomska politika postati bitno manje protekcionistička, s obzirom na to da koronakriza sama po sebi traži neku vrstu zatvaranja i određeni stupanj ekonomske samodostatnosti koju sada svi promoviraju, od novog se predsjednika očekuje daleko kooperativniji odnos prema zemljama partnerima te svojevrsni povratak međunarodnim ugovorima koje je Trump napustio. I Europa gradi svoje proizvodne lance i najavljuje povratak (zapostavljene) proizvodnje iz Kine na svoj teritorij. Biden je također najavio povratak proizvodnje u Ameriku, njezino favoriziranje i poticanje. Spominje čak i oporezivanje tvrtki koje proizvodnju sele i radnike zapošljavaju u inozemstvu.

Uloga Feda

»Novo normalno« traži, dakle, određeni stupanj samodostatnosti te s tim povezanu revitalizaciju industrije i proizvodnje, čak i neovisno o tome tko je na vlasti. Globalizacijski procesi kao da su na čekanju, a zatvaranje, okretanje samima sebi, neminovnost je, čini se, u bilo kojoj varijanti. No, sve se to može, a da se pod upitnik ne stavlja slobodna međunarodna trgovina; sve se to može s manje antagonizama i napetosti. I tu se očekuje znatan Bidenov doprinos.

S druge strane, u uvjetima iznimno niskih kamatnih stopa kapital se seli na burze, koje su se ponovno strahovito odlijepile od realne ekonomije. Novi porezi stoga bi itekako imali svoju ekonomsku logiku. Pitanje je i kako će se u budućnosti postaviti monetarna politika SAD-a, koja, prema najavama, ostaje naravno ekspanzivna, no stvar je posvećenosti ciljevima. Trump je često kritizirao Fed jer je smatrao da ne vodi dovoljno snažnu ekspanzivnu politiku u odnosu na ECB. No, rakurs tih kritika, činilo se, uvijek je nekako bio bliži interesima kapitala.

Sada se očekuje veća posvećenost radu, radniku, zapošljavanju.
Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da neovisno o političkoj situaciji, s ekonomske strane može reći da SAD-u treba novi »new deal«, novi investicijski ciklus (koji Biden inače najavljuje, op.a.), koji će uposliti stanovništvo, smanjiti velike ekonomske razlike u zemlji te oporaviti srednji sloj, radnike u srednjem dohodovnom razredu kako bi se pokrenula potrošnja i povećao BDP. Posebno se to odnosi na veliki broj ljudi u sektoru usluga, čija su radna mjesta ukinuta ili su jako ugrožena koronakrizom. Povećanje zaposlenosti i smanjivanje siromaštva trebao bi sada biti glavni ekonomski cilj u SAD-u, ističe Ivanov, podsjećajući da je puna zaposlenost i temeljni cilj američkog Feda, što stoga sada može dodatno doprinijeti njegovoj afirmaciji.

Šanse za oporavak

– Za pokretanje ekonomije neće biti dovoljne samo porezne promjene, već treba pokrenuti snažni investicijski ciklus, u čemu može pomoći i monetarna politika, koja u SAD-u ima značajan manevarski prostor, s obzirom na to da dosad nije pribjegla negativnim kamatnim stopama, kao primjerice ECB.

Negativne kamatne stope su zlo jer destimuliraju ekonomsku aktivnost te vrše negativnu selekciju projekata na tržištu. Mislim da je ECB u tome malo pretjerao, a pitanje je učinkovitosti: novca ima, likvidnost je visoka, a opet je premalo završi u gospodarstvu, ističe Ivanov. Smatra da SAD, kao sustav federalnih jedinica, sada ima veću šansu za brži oporavak od Europe.

– Europa je dvolična na neki način: s jedne strane se promovira zajedništvo, a s druge, kada nastupi kriza, dolazi do ekonomskog zatvaranja – ali ne na granicama Unije prema van, nego na granicama nacionalnih država međusobno. Ako se to nastavi, odnosno ako se sada uistinu ne uspije stvoriti zajednički nastup i suradnja, onda je to samo unija na papiru. Jačanje eura u odnosu na dolar ne treba nas u tom smislu veseliti, zaključuje Ivanov.

Analitičari Raiffeisen banke u petak su komentirali burzovna i tečajna kretanja u ozračju američkih izbora. Naveli su da je »uzbudljiva i visoko neizvjesna utrka ipak donijela snažan pozitivan sentiment na globalnim dioničkim tržištima«.

– Odraz je to očekivanja tržišnih dionika o pobjedi Joea Bidena uz istovremeno zadržavanje republikanske većine u američkom Senatu. U takvom ishodu prijedlog Bidena o promjeni trenutačne porezne politike u SAD-u i strožoj regulativi trebao bi naići na otpor od strane republikanaca u Senatu. Istovremeno bi za izglasavanje novog fiskalnog paketa bilo potrebno postići kompromis između dviju vodećih političkih stranaka.

Dodatno, u pogledu međunarodnih odnosa, Bidenova pobjeda potencijalno bi donijela preokret oštre retorike predsjednika Trumpa prema Kini te poboljšanje odnosa SAD-a s vodećim vanjskotrgovinskim partnerima, rezoniraju RBA analitičari. Kažu da će zadržavanje vala optimizma na tržištima do kraja godine ovisiti o razvoju epidemiološke situacije s obiju strana Atlantika te uvođenju novih ili labavljenju postojećih restriktivnih mjera za suzbijanje širenja pandemije.

Slabljenje dolara

– Istovremeno bi odugovlačenje postizanja dogovora o novom fiskalnom paketu u SAD-u moglo unijeti volatilnost na financijska tržišta krajem ove i/ili početkom sljedeće godine. Nasuprot tome, pozitivne vijesti u svezi pronalaska učinkovitog cjepiva i/ili efikasne terapije protiv COVID-19 odrazile bi se na zadržavanje optimizma na financijskim tržištima uz povećan apetit investitora za ulaganjima u rizičnije klase imovine, navode RBA analitičari. Ističu da je u sjeni američkih predsjedničkih izbora održano zasjedanje Feda koje je proteklo bez iznenađenja te je ostavljen trenutačni splet iznimno ekspanzivne monetarne politike.

– Tijekom tjedna zabilježen je rast tečaja EUR/USD, a dijelom je to odraz bijega investitora iz sigurnih utočišta i povećanja izloženosti prema rizičnijim klasama imovine. Iako sve ovisi o konkretnim politikama i očekivanjima koja su ispred nas, pobjeda Joea Bidena mogla bi u određenoj mjeri oslabiti američki dolar s obzirom na to da on za dio investitora predstavlja sigurno utočište u nesigurnim vremenima. Prema očekivanjima Raiffeisen Researcha, tečaj EUR/USD do kraja prve polovine 2021. mogao bi dosegnuti 1,19 dolara za euro, dok se do kraja 2021. očekuje daljnji rast na razine od 1,21 dolara za euro.