Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak u uvodu vladine sjednice da proračun za 2021. godinu tranzicijska faza prema povratku na putanju gospodarske i fiskalne politike otprije korona krize, kad ju je obilježavalo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i proračunski višak.

U osvrtu na prijedlog proračuna za 2021. godinu, najavio je nastavak potpora zdravstvu, gospodarstvu i poljoprivredi te za socijalnu skrb. Izdvojio je pritom financiranje mjera skraćenog radnog vremena, očuvanje radnih mjesta i obnove od potresa te za realizaciju projekta LNG terminala na Krku i potporu lokalnim razvojnim projektima.

Proračun za iduću godinu po njegovim riječima povratak je početak povratka na putanju javnih financija prije korona krize koju je obilježilo smanjenja udjela javnog duga u BDP-u i proračunski suficit.

Za iduću godinu, podsjetio je, vlada predviđa oporavak BDP-a po realnoj stopi od pet posto, godinu kasnije 3,4, a 2023. godine 3,1 posto.

Vlada, kako je rekao, snažno računa i na sredstva iz EU-ovih fondova iz kojih je Hrvatskoj na raspolaganju u idućih sedam do deset godina više od 24 milijarde eura.

Govoreći o rebalansu proračuna za 2020. godinu, rekao je da ćemo prema ESA 2010 metodologiji imati 29,5 milijardi kuna proračunskog manjka, ili osam posto BDP-a.

Dodao je da podaci za treće tromjesečje ukazuju na polagani gospodarski oporavak te da se u 2020. godini očekuje realni pad BDP-a od osam posto.

Istaknuo je uspješnu turističku sezonu, znatno bolju od očekivanja, čemu su, kako je rekao, pridonijele kvalitetna i pravodobna epidemiološka reakcija i priprema sezone, kao i pojačan priljev sredstava iz EU-ovih fondova.

Koronakriza

Osvrnuo se na trenutnu epidemiološku situaciju: “Broj zaraženih se ubrzava, danas imamo rekordan broj zaraženih. Broj preminulih također raste i svaki dan je sad dvoznamenkast. Druge zemlje uvode strože restriktivne mjere. Kako bismo ograničili javna okupljanja i smanjili širenje zaraze, i mi smo donijeli mjere”, javlja N1

“Puno je nepoznanica i teško je davati pouzdane procjene, ali imamo razloga vjerovati u učinkovitost mjera. Za dva do tri tjedna možemo očekivati vrhunac epidemije. Osigurali smo dovoljan broj kreveta za hospitalizirane bolesnike. Važno je držati se propisanih mjera jer u protivnom neće doći do usporavanja i epidemija će se nastaviti širiti, a to nitko ne želi.

Od svakog od nas ovisi hoćemo li biti uspješni kao u prvom valu. Dodatno pooštravanje mjera možemo izbjeći ako svi budemo odgovorni. O svakom od nas ovisi hoćemo li spasiti stotine života, stotine tisuća radnih mjesta, hoćemo li zadržati gospodarsku aktivnost. Zajedno odlučujemo hoćemo li uspjeti ili nećemo”, rekao je Plenković i pozvao na odgovornost:

“Pokažimo da smo solidarni, da mislimo jedni na druge. To svakodnevno pokazuju naši liječnici i medicinske sestre koji rade u teškim uvjetima i daju svoj maksimum izlažući vlastiti život. Zato je najmanje što možemo učiniti da kao društvo budemo odgovorni. Smanjimo druženja, štitimo jedni druge, držimo distancu, nosimo maske, prozračujmo redovito, vodimo računa o higijeni… Nisu to velike žrtve, a time štitimo živote i radna mjesta. Imam povjerenja u odgovornost hrvatskih ljudi, pokažimo da smo snažni kad je najpotrebnije. Uime cijele Vlade uvjeren sam da Hrvatska to može.”

Minimalna plaća

Najavio je i uredbu o minimalnoj plaći – 4.250 kuna bruto, 3.400 kuna neto. To je 150 kuna više neto u odnosu na minimalnu plaću ove godine. Ukupno povećanje plaće će u odnosu na 2016. bit će 904 kuna neto”, naglasio je predsjednik Vlade dodajući da je ovo najveće povećanje minimalne plaće za vrijeme neke Vlade.

U rebalansu će predvidjeti 1,3 milijardi kuna za HZZO za plaćanje ljekarnama. Time bi se rokovi plaćanja sveli na 180 dana, naglasio je Plenković.