ZAGREB – Prošla je godina bila prekretnička ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europskoj uniji.

Članice EU-a u tišini su prestale stezati remen svojim građanima. Iako Europska komisija nije odustala od politike stroge proračunske štednje i snižavanja troškova rada, vladama članica Unije popustile su uzde.

Omogućile su zaposlenima povećanje plaća tempom neviđenim još od razdoblja prije krize iz 2008. godine.

Plaće u prošlih godinu dana, u gotovo svim članicama EU-a, napredovale su dva do tri puta brže od rasta gospodarstva i produktivnosti.

To znači da se novostvoreni ekonomski kolač počeo preraspodjeljivati u korist zaposlenih, na štetu vlasnika kompanija. Primjerice, u članicama eurozone rast BDP-a lani je iznosio oko 1,2 posto, dok su plaće rasle po stopi od 2,4 do 2,9 posto, kako u kojoj zemlji.

U Njemačkoj je procijenjeni rast BDP-a lani iznosio samo 0,5 posto, ali plaće su podignute 3 posto. Istodobno, eksplozija rasta plaća zahvatila je nove članice EU-a iz srednje i jugoistočne Europe.

Dok su u Hrvatskoj plaće lani nominalno povećane 3,6 posto, u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj one rastu po stopi od 10 do 15 posto, a u Češkoj, Poljskoj i ostalim usporedivim zemljama (osim Slovenije) po stopi od 6 do 8 posto.

Nužan zaokret

Na taj zaokret države su prisiljene zbog straha od izbijanja ekonomske recesije.

Preciznije, recesija je već zahvatila industriju Njemačke, Italije, Španjolske i brojnih drugih zemalja, zbog pada inozemne potražnje i međunarodne trgovine.

Vodeća europska gospodarstva, koja su orijentirana na izvoz, masovno gube kupce u Kini i ostalim dijelovima svijeta, pa spas traže u domaćim kupcima, kojima se povećavaju primanja.

Ukratko, unatoč padu industrije, ukupno gospodarstvo u članicama EU-a lani je održalo glavu iznad vode i napredovalo po stopi od oko 1,4 posto – zahvaljujući rastu snažnog sektora usluga, koji se temelji na potrošnji sve bolje plaćenih radnika i umirovljenika.

Slično je i u Hrvatskoj. Usprkos stagnaciji industrije, ukupno gospodarstvo je zbog rasta plaća, dolazaka turista i doznaka iz inozemstva zabilježilo prošle godine rast od gotovo tri posto, prema procjenama.

Primjerice, potrošnja građana u maloprodaji u Hrvatskoj u prosincu je skočila na rekordnih 15,8 milijardi kuna, ili 6,4 posto više nego u istom mjesecu lani.

Silazna putanja u europskoj industriji, koja je temelj cijeloga gospodarstva, zaustavila se prošle jeseni, počevši od Njemačke.

Međutim, optimizam nije dugo trajao. N

ajnovija istraživanja koja je početkom godine objavila londonska kuća IHS Markit, pokazuju da je u prosincu industrija nastavila tonuti i da opasnost od izbijanja recesije u ovoj godini nije nestala.

Strašan kraj 2019.

Naime, Markitov PMI indeks prerađivačke industrije u prosincu u eurozoni pao je na 46,3 boda, dok je u studenome iznosio 46,9 bodova.

Svaka vrijednost indeksa iznad 50 bodova označava ubrzanje gospodarske aktivnosti, a pad ispod te crte ukazuje na klizanje u recesiju.

Međutim, zlokobno je to što industrija najbrže klizi nizbrdo u Njemačkoj, europskoj gospodarskoj lokomotivi, u kojoj je u prosincu zabilježen pad indeksa na samo 43,7 bodova.

Zaraza se širi na Italiju, Španjolsku, Austriju, gdje su se indeksi spustili na 46 do 48 bodova.

– Proizvođači u eurozoni izvijestili su o strašnom kraju 2019. godine, s padom proizvodnje po stopi nezabilježenoj od 2012. godine, upozorio je Chris Williamson, glavni ekonomist IHS Markita.

Podsjećamo, EU i Hrvatska bile su 2012. u recesiji. Williamson smatra da će malaksavanje industrije biti uteg za cijelo gospodarstvo te da njezin oporavak nije na vidiku.

Naime, narudžbe proizvođačima »nastavile su padati jednom od najbržih stopa u posljednjih sedam godina«, kaže ekonomist Markita, ističući da Europu od krize trenutačno spašavaju domaći kupci.

– Jedino su kućanstva osigurala neki izvor povećane potražnje u prosincu, što potvrđuje da je potrošački sektor posljednjih mjeseci pomogao da gospodarstvo ne uđe u recesiju, kaže Williamson.

Zahvaljujući domaćim kupcima koji su dublje posegnuli u džepove, PMI indeks uslužnog sektora u prosincu u eurozoni porastao je na 52,8 bodova.

Stoga je, unatoč padu industrije, aktivnost ukupnoga gospodarstva eurozone ostala pozitivna, u plusu, na 50,9 bodova.