Otad je – pod još nerješivim teretom vanjskih dugova i fiskalnih manjkova u Grčkoj, Irskoj, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj i Cipru, kao i u Velikoj Britaniji – gotovo cijela EU, u kojoj je 27 članica, a osobito njezina eurozona, u kojoj ih je 17 (Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Malta, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska) u novoj recesiji. Istodobno je ostatak Europe, koji je izvan EU, ne samo pod teretom te recesije što se na njega prelijeva iz Unije, nego i pod novim udarima kroničnih vlastitih, političkih i ekonomskih promašaja, pa od Hrvatske do Makedonije propada u krajnju neizvjesnost. 

    Prema najnovijim prognozama MMF-ovih analitičara i njihovih konkurenata pri Europskoj komisiji u Bruxellesu, godišnji proizvod svih 27 članica EU u 2011. u najmanje lošem slučaju bit će samo 0,5 posto veći od lanjskog, s tim što bi dogodine mogao ostati na istom, uz nulti rast. Novo veliko kočenje nastupilo je već od početka listopada, pa je Europa presudno utjecala i na usporavanje rasta svjetskog proizvoda. Prema zadnjim procjenama MMF-a, svjetski se proizvod u trećem kvartalu povećao 3,6 posto prema istom tromjesečju lani, dok se u drugom kvartalu bio povećao 5,1 posto prema istom tromjesečju lani. 

    Lokomotive tog poleta u svjetskoj ekonomiji su novoindustrijalizirane zemlje nekadašnjeg Trećeg svijeta, čiji će se ukupni proizvod u 2011. povećati čak sedam posto. Iako i dalje dvije trećine svjetskog proizvoda nastaju u Americi, Europi i u Japanu, njihov se udjel u svjetskom proizvodu smanjuje po nekoliko postotaka godišnje, pa Zapad svoje liderstvo održava ponajviše na račun prevlasti u visokim tehnologijama i u svim vrstama bitaka za preostale prirodne izvore širom globusa. Rekorderi u stopama rasta nacionalnih bruto-proizvoda ove će godine biti Katar, čiji će se BDP povećati čak za 19 posto, i Gana, čiji će se BDP povećati za 14 posto! Lideri u suprotnom, depresijskom smjeru, ove su godine bankrotirana Grčka i ratom razorena Libija, čiji će se BDP-ovi smanjiti za 5-6 posto. 

    Najsnažniji utjecaj na nastavak stabilno visokog, višegodišnjeg uspona proizvodnje u novoindustrijaliziranim zemljama nekadašnjeg Trećeg svijeta i u 2011. daju Kina, uz rast BDP-a za 8,5 posto, te Indija, uz rast po stopi od oko osam posto. Zahvaljujući njihovom snažnom rastu, svjetski će se proizvod u apsolutnoj vrijednosti, prema procjeni londonskog Economista, ove godine povećati sa lanjskih 63.000 na 70.000 milijardi dolara, pa će se unatoč novom rastu svjetskog stanovništva za 1,7 posto, povećati i svjetski proizvod po stanovniku, kao glavni pokazatelj nastavka globalnog napretka u naizgled sve kaotičnijim okolnostima. 

    Kad je prva velika svjetska recesija u 21. stoljeću, tijekom 2009. godine, doticala prvo recesijsko dno, u Americi je bruto-proizvod smanjen 3,5 posto, a u Europskoj uniji oko četiri posto, dok je u Hrvatskoj od početka 2009. do kraja 2011. smanjen čak 7,3 posto. Dogodine bi BDP, prema MMF-ovim prognozama, u Americi mogao porasti samo 0,7 posto, dok bi se u Hrvatskoj mogao dodatno smanjiti, još za jedan postotak. Hrvatskoj – uz eksploziju posljedica višegodišnje prekomjerne potrošnje i enormne zaduženosti – izlazak iz depresije onemogućavaju i očekivani pad uvoza u Njemačkoj i u Italiji, kao glavnim hrvatskim izvoznim tržištima, ali i svim zemljama u susjedstvu, od krizne Slovenije i Mađarske, do kronično depresijske i rastrojene BiH, te daleko zaostale Srbije i Crne Gore. Zato je u Hrvatskoj izlazak iz gospodarske depresije, uz nužne višegodišnje visoke stope rasta BDP-a od najmanje 5-6 posto godišnje, nezamisliv prije 2015.