Nova hrvatska Vlada tek je postavljena i njezin predsjednik Zoran Milanović još nije iznio njezin pravi program, ali jedno je već sada jasno: iduća godina bit će teža od ove. Novi predsjednik Sabora Boris Šprem već je najavio bolne rezove, napominjući da se Hrvatska nalazi u unutarnjoj ekonomskoj krizi, u situaciji najtežoj poslije Domovinskog rata.

Sljedeća će godina biti teža i zbog pogoršavanja stanja u Europi u kojoj se pomalja nova kriza. Recesija je već zahvatila većinu zemalja, a samo Njemačka i Švedska u ovom trenutku predviđaju održavanje blagog gospodarskog rasta. Većina zemalja eurozone predviđa novi ekonomski pad, pri čemu krešu proračunske izdatke kako bi ublažile svoje dužničke krize. Smanjivanje proračuna najavila je i Kukuriku koalicija.

Sve to znači da će hrvatsko gospodarstvo iduće godine zasigurno ući u novi krug recesije, jer će manje novca imati kupci u Europi, a i hrvatski, osobito oni koji se financiraju iz proračuna. Manje kuna u optjecaju najavio je i guverner Željko Rohatinski, upozorivši da je zbog obrane tečaja domaće valute spreman voditi još restriktivniju monetarnu politiku.

Drugim riječima, potražnja za proizvodima hrvatskih poduzeća iduće će godine doživjeti novi udarac sa svih strana – iz Europe, od hrvatske središnje banke, a vjerojatno i od nove Vlade. Najradikalniji u zahtjevima upravo je Rohatinski koji traži kresanje proračuna za devet milijarda kuna, što je nemoguće izvesti bez zadiranja u plaće, mirovine, ili socijalna davanja, iako to guverner ne želi javno reći.

Upravo rezanje proračuna i rasterećivanje gospodarstva tražili su sami poslodavci. Oni se tim najavama zasigurno raduju, jer im to smanjuje troškove proizvodnje i čini ih konkurentnijima. No, nova će vlada zasigurno neće biti radikalna u kresanju troškova. Vjerojatno će djelomice smanjiti proračun, ali tako da očuva socijalni mir i ne izvede ljude na ulice.

Čini se, zapravo, da nova Vlada još traži rješenje kako da sačuva ovce i novce. Ako želi poduzetnicima i radnicima smanjiti poreze i doprinose na plaće, imat će gubitak u proračunu. Kako bi manjak nadoknadila, Vlada ispituje teren za povećanje PDV-a na 25 posto – što se vidi po balonima koje novi ministri puštaju u javnost. Povećanje PDV-a znači da bi porezni teret trebalo s proizvođača prebaciti na potrošače. To gospodarstvu može pomoći, ali na dulje staze. Kratkoročno može pomoći samo izvoznicima, kojima se PDV ne obračunava.

No, izvoznika u Hrvatskoj jako je malo. Naša poduzeća najveći dio prihoda ostvare na domaćem tržištu, a tek svaku petu ili šestu kunu zarade u inozemstvu. S druge strane, smanjenje poreza proizvođačima ne znači i smanjenje cijena u Hrvatskoj, osobito ako se povećava PDV.

Poduzeća će imati manje troškove, ali i manje kupaca, tako da ulazimo u začarani krug. Poduzetnicima prijeti novi pad prodaje, a restriktivna politika HNB-a smanjit će im i mogućnost financiranja proizvodnje, jer će krediti poduzećima biti još skuplji. U takvim uvjetima, iduće godine gospodarstvo u Hrvatskoj će se usporiti, a BDP će pasti – kako je to ovih dana zaključio i predsjednik HGK Nadan Vidošević.

Nijedna zemlja u svijetu nije uspjela izaći iz krize samo štednjom, kresanjima i restrikcijama. Istina, takve su mjere neizbježne kod prezaduženih zemalja, u koje spada i Hrvatska. Nema sumnje da je nužno i rasterećenje poduzetnika od dijela poreza i doprinosa i da će to dugoročno pomoći jačanju gospodarstva. No, to su jednostrane mjere. On njih se pomaci ne mogu očekivati u jednoj godini, pogotovo ako Vlada i HNB neće naći dodatni novac za veće poticaje gospodarstvu, za veće investicije i za povećanje potražnje. Prije možemo očekivati ulazak u začarani krug recesije.