Zbogom Mercatoru

Zlu ne trebalo Denisa Romca

Denis Romac

REUTERS

REUTERS

Slovenija još nije raskrstila s politikom nacionalnog interesa u gospodarstvu. Jankovićeva pobjeda jedna je od zadnjih uzdanica te propale politike, koja je Sloveniju pretvorila u vjerojatno najzatvorenije tržište među državama koje sebe smatraju slobodnim tržišnim gospodarstvima



Dan poslije spektakularne pobjede ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića na izvanrednim parlamentarnim izborima u Sloveniji burza je reagirala nepogrešivo. Indeks Ljubljanske burze izgubio je 1,11 posto, a najviše je potonula dionica Mercatora, koja je Jankovićevim dolaskom na vlast izgubila čak 5,20 posto svoje vrijednosti, a jučer je sunovrat nastavljen s novim minusom od 4,85 posto za Mercatorovu dionicu.


Iako će burzovni analitičari obrazlagati da takav razvoj događaja samo odražava nesigurno ozračje koje traje već mjesecima, nije li dramatičan pad Mercatorovih dionica znak da se agonija najvećeg slovenskog trgovačkog lanca nastavlja?


Kako će, dakle, pobjeda »slovenskog Berlusconija« utjecati na hrvatsko-slovenski posao stoljeća? Hoće li Jankovićev dolazak na čelo slovenske vlade pomoći ili odmoći Ivici Todoriću, prvom čovjeku Agrokora, koji vodi ekskluzivne pregovore o kupnji 52 posto Mercatora?




Janković je višestruko povezan s Mercatorom – i kao nekadašnji karizmatični direktor i tvorac Mercatorovog regionalnog čuda, koji Mercator još uvijek paternalistički naziva »svojim djetetom« – ali i kao jedan od najvećih pojedinačnih dioničara Mercatora. Po dolasku u Mercator Janković je kupio paket od 40 tisuća dionica te tvrtke, za koju danas hrvatski Agrokor nudi 221 euro po dionici, dok je vrijednost Mercatorove dionice na burzi jučer pala ispod 160 eura.


Nije naodmet spomenuti i da je Janković pobijedio na izborima upravo zahvaljujući svom uspješnom vođenju Mercatora. Uspio je, naime, uvjeriti Slovence da je uspio u Mercatoru, potom i u Ljubljani, pa zašto onda ne bi i u Sloveniji? Dok su prije izbora njegove izjave uglavnom bile neutralne – tvrdio je, naime, da o prodaji Mercatora trebaju odlučivati njihovi vlasnici, te da se država u to ne bi trebala petljati – nakon pobjede naglo je okrenuo ploču. Sada ponovno misli da Mercator treba ostati slovenski, iako o tome još uvijek trebaju odlučivati njegovi vlasnici.


Premda su protekli slovenski izbori prvi koji su nakon dugo vremena prošli bez već tradicionalnog teritorijalnog populizma, slovenski političari ni ovoga puta nisu mogli bez fokusiranja na Hrvatsku. Upravo je prodaja Mercatora hrvatskoj kompaniji slovenskim političarima u kampanji poslužila za jačanje nacionalnih mišića. Premijerski kandidati su se opredjeljivali jesu li za prodaju Mercatora Todoriću ili su protiv te transakcije, dijeleći se na tržišne liberale na jednoj te na gospodarske nacionaliste i zagovornike tzv. nacionalnog interesa na drugoj strani.


Doktrina nacionalnog interesa pobijedila je u Sloveniji na prijelazu u novo tisućljeće, a riječ je o unikatnom modelu gospodarskog nacionalizma, kojim je, izravno ili neizravno, najvećim dijelom slovenskog gospodarstva upravljala država.


Tadašnja slovenska vlada na čelu s Janezom Drnovšekom, uz potporu zadnjeg šefa slovenske komunističke partije i tranzicijskog slovenskog predsjednika Milana Kučana, stvorila je model koji se temeljio na frazi o »nacionalnim interesima«, u kojem je najbolje i najvrjednije slovenske kompanije trebalo zadržati u rukama države po svaku cijenu, a kada to više nije bilo moguće, Slovenija je državne udjele u najvažnijim kompanijama radije prepuštala vlastitim tajkunima, nego stranim investitorima.


Upravo je Janković jedan od glavnih protagonista i zagovornika te doktrine, kao jedan od najvažnijih pripadnika tzv. Kučanovog kruga. Riječ je o slovenskim tranzicijskim pobjednicima, nekadašnjim komunističkim direktorima i gospodarstvenicima, koji su pod Kučanovim okriljem u tranzicijskom razdoblju stekli kontrolu nad velikim dijelom slovenskog gospodarstva, a time i velik gospodarski i politički utjecaj.


Iako je taj jedinstveni slovenski gospodarski model državnog i paradržavnog kapitalizma u međuvremenu doživio kolaps, ponajprije zbog gospodarske krize i tajkunizacije koji su doveli do propasti nekih najvećih gospodarskih sustava, Slovenija još nije raskrstila s politikom nacionalnog interesa u gospodarstvu. Jankovićeva pobjeda jedna je od zadnjih uzdanica te propale politike, koja je Sloveniju pretvorila u vjerojatno najzatvorenije tržište među državama koje sebe smatraju slobodnim tržišnim gospodarstvima.


Zbog toga – koliko god se to na prvi pogled činilo paradoksalnim – šanse Todorićevog Agrokora za preuzimanje Mercatora bile bi veće da je u Sloveniji pobijedio »nacionalist« Janša, nego što će biti s »antinacionalistom« Jankovićem, koji će u svom mandatu sigurno učiniti sve da »njegovo dijete« ne dopadne u tuđe ruke.


više vijesti