Najuspješniji poduzetnik u depresijskoj i prezaduženoj Hrvatskoj ovih je dana ministrica financija, Martina Dalić, i njezin menadžerski tim u Ministarstvu financija, koji rade kao švicarski sat, savršeno. Odlučivši se za taktiku trenutačno (za aktualnu vlast i većinu građana) najmanje bolnih poteza, ministrica Dalić vješto krpa sve veće rupe u državnim financijama, dodatno zadužujući državu na sve strane i u podjednakim novim obrocima u zemlji i svijetu. 

Jer, u tom najnovijem sretnom intervalu, od sredine lipnja do kraja srpnja, kao da su joj se posložile sve najbolje karte: hrvatska je Vlada, pod ravnanjem sve optimističnije premijerke, Jadranke Kosor, okončala pristupne pregovore sa EU, što je pridonijelo stabiliziranju hrvatskog kreditnog rejtinga, koji je niži nego ikad unazad deset godina, ali je još vidno viši od kreditnog rejtinga Grčke, koja je – na račun svoje prezaduženosti – jedna od sve važnijih članica Unije i eurozone. 

 Budući da je širom Unijine prezadužene periferije – od Irske, Portugala i Španjolske, do Italije, Mađarske i Grčke – trenutačno malo novih, kvalitetnih emisija državnih vrijednosnica, potkraj lipnja je Hrvatska, sa svojom ponudom obveznica u iznosu od 750 milijuna eura, naišla na spektakularan odaziv, privukavši potražnju investitora u rasponu od onih sa Dalekog istoka, do onih iz Sjeverne Amerike.

Proračunska rupa

Budući da je njihova potražnja bila čak za 80 posto veća od hrvatske ponude, ministrica Dalić je uspjela izdati te nove državne euroobveznice s dospijećem tek u 2018. godini i s godišnjim kuponom od samo 5,875 posto. 

Ali, to nije sve – jer, na redu je dodatno, gotovo podjednako toliko zaduživanje države na domaćem tržištu, pa ministrica Dalić kreće ovih dana u pregovore s vodećim ovdašnjim bankarima, osiguravateljima i fondovima.

Time bi se u konačnici zakrpala očekivana proračunska rupa od blizu 15 milijardi kuna, ali ako manjak u državnom proračunu u prosincu bude još veći, to će se završno krpati oko sredine prosinca. U svakom slučaju, izbori će biti prije potopa, ili – drugim riječima, potop će biti poslije izbora, nakon kojih će nova vlast dobiti priliku da pokaže zna li bar plivati. 

Tako će, uz prateće refinanciranje većeg dijela vanjskih dugova, što u drugom polugodištu dospijevaju i ovdašnjim kompanijama i bankama, Hrvatska i u 2011. godini uredno vraćati sve dospjele obroke glavnice i kamata, iako će ukupna, godišnja otplatna rata doseći rekordan iznos od gotovo jedne trećine bruto-domaćeg proizvoda!

Jer, prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, tijekom 2011. na otplatu dospijeva ukupna glavnica u iznosu od 14,4 milijarde eura uz pripadajuće kamate u iznosu od blizu 900 milijuna eura, što će biti protuvrijednost od 32 posto očekivanog BDP-a, pod uvjetom da ove godine poraste bar za jedan posto. Najveći tromjesečni obrok dospijeva na otplatu u četvrtom kvartalu, i to u ukupnom iznosu od rekordnih 5,3 milijarde eura, što je više od trećine godišnje otplatne rate. 

Panika zbog Berlina i Pariza

 Prije desetak godina, ta godišnja otplatna rata bila je kao samo 15-ak posto godišnjeg BDP-a, da bi lani bila nešto veća od jedne četvrtine. U međuvremenu je inozemni dug povećan sa 52 posto protuvrijednosti BDP-a ostvarenog u 2001., na 102 posto BDP-a, očekivanog u 2011.

Zato će se se tih prvih deset godina 21. stoljeća u Hrvatskoj pamtiti kao vrijeme, u kojem je BDP povećan samo 77 posto, dok je vanjski dug povećan čak 240 posto. Grčka je taj put prolazila između 1995. i 2007., da bi ove godine bila u dužničkom ropstvu, depresiji i bankrotu, uz ukupan vanjski dug, koji je čak 60 posto veći od BDP-a. 

Panika zbog grčke dužničke drame u Berlinu i Parizu je počela prije 15 mjeseci, kad je grčki vanjski dug bio za 25 posto veći od godišnjeg BDP-a.

Danas je Grčka u dugoročno bezizlaznoj financijskoj i gospodarskoj krizi. Hrvatska do »grčkog statusa« ima pred sobom još ugodnih godinu– dvije, odluči li se tu svoju samouništavajuću strategiju preživljavanja na račun stranih zajmova, uvoza i sive ekonomije, dovesti do savršenstva.