Foto: P. Fabijan
I dalje se povećava broj zemalja što tonu u sve neizvjesniju gospodarsku i socijalnu dramu, dok ih poveći broj trpi već predugu, kroničnu ratnu ili civilizacijsku tragediju.
Radosne vijesti ponovno vladaju svjetskom gospodarskom scenom, a vijest nad vijestima glasi: nakon što je lani svjetska trgovina povećana za 12,5 posto, a svjetski proizvod za gotovo pet posto, ove će se godine – prema zadnjim procjenama OECD-a – svjetska trgovina povećati još osam, a svjetski proizvod još 4,2 posto. Novi globalni zamah već je lani nadoknadio izgubljeno tijekom svjetske recesije, pa će i taj svjetski proizvod u 2011. biti gotovo deset posto veći od ostvarenog tijekom 2008-e, kao zadnje predkrizne godine!
Te radosne vizije ovih dana širom svijeta potkrepljuju najnoviji podaci nacionalnih statistika o gospodarskim rezultatima u prvom tromjesečju 2011. godine. U najsnažnijem su novom gospodarskom poletu liderska Kina i Čile, uz povećanje BDP-a prema istom kvartalu lani čak za 9,7 posto, a zatim Argentina i Turska (uz plus 9,2 posto), pa Indija i Singapur (plus 8,2 posto), Švedska (plus 7,3 posto), Njemačka (plus 5,4 posto), itd. U gospodarski najuspješnijim zemljama posvuda je ključ tog uspjeha isti: snažan rast industrijske proizvodnje: u Čileu čak za 31 posto, u Singapuru za 22 posto, u Kini za 14, u Njemačkoj za 11 posto, itd. Zato najuspješnije ekonomije unazad 12 mjeseci ostvaruju i najveće vanjskotrgovinske viškove: liderska Njemačka u vrijednosti od 210 milijardi dolara, Kina 180 milijardi, a naftonosne Rusija i Saudijska Arabija po 150 milijardi dolara. S osloncem na novi polet, reindustrijalizaciju i viškove izvoza nad uvozom, najstabilnije državne financije ima naftonosna Norveška (uz višak državnog proračuna u vrijednosti od 11 posto BDP-a), dok Čile, Singapur, Meksiko, Švicarska, Švedska, Mađarska, Njemačka i Kina imaju više-manje uravnotežene proračunske prihode i izdatke.
Na europskom tlu postoji i trećerazredna Europa, kojoj je razinom razvijenosti i dalje na čelu Hrvatska
Nasuprot tom prevladavajućem poletnom i sve razvijenijem svijetu – u njemu nedalekoj sjeni – i dalje se povećava broj zemalja što tonu u sve neizvjesniju gospodarsku i socijalnu dramu, dok ih poveći broj trpi već predugu, kroničnu ratnu ili civilizacijsku tragediju. U iznenadnoj, katastrofičnoj situaciji, u skupini najrazvijenijih zemalja, našao se tijekom prvog tromjesečja ove godine Japan, nakon što su ga pogodili teški potres, razorni tzunami i eksplozije sa smrtonosnim vanjskim zračenjima u mreži pogođenih nuklearnih centrala. Prema najnovijim podacima, u prvom je kvartalu japanski BDP smanjen jedan posto, a industrijska proizvodnja čak 13 posto, dok je manjak u državnom proračunu dostigao vrijednost osam posto BDP-a. Od razvijenijih zapadnih zemalja, u teškoj su depresiji i u prvom tromjesečju ove godine samo Grčka i Irska, kojima su u još gorem stanju industrijska proizvodnja i ukupne državne financije. Zbog toga je i Europska unija u sve raštimanijem stanju, jer nasuprot dinamičnoj Njemačkoj i ponovno poletnoj Francuskoj, koje zajednički ostvaruju gotovo polovinu ukupne proizvodnje u EU-27, dužnička i razvojna kriza, uz Grčku i Irsku, tresu i Portugal, Španjolsku i Italiju, pa se u stvarnosti i Unija i eurozona preobražavaju u sve razdvojenije dvije skupine zemalja ili u »Uniju od dvije brzine«.
Ali, na europskom tlu postoji i trećerazredna Europa, kojoj je razinom razvijenosti i dalje na čelu Hrvatska. No, riječ je o varljivom liderstvu, jer se održava prekomjernim zaduživanjem u inozemstvu, rasprodajom domaće imovine i prekomjernom državnom potrošnjom, a ne propulzivnim izvozom i novim tehnološkim usponom. Toj trećerazrednoj Europi pripadaju i Latvija, Rumunjska i Bugarska, koje su – iako su članice Unije – u znatno jadnijem stanju od hrvatske ekonomije, a zatim i Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija, koje još nisu dosegle razinu svojih BDP-a, ostvarenu davne 1989-e. Istodobno je Hrvatska, prema formalnoj proceduri, pred ulaskom u punopravno članstvo Unije, ali i u trećoj godini depresije, jer joj se i u prvom tromjesečju 2011. BDP smanjio za dodatnih 0,9 posto.
