Vlada je očekivala da će kamate pasti na 3 do 3,5 posto. To se nije obistinilo, usprkos tome što 50 posto svakog kredita osigurava Hrvatska banka za obnovu i razvitak, uz povijesno niske kamate od samo 1,8 posto. Tek su Jadranska i Zagrebačka banka ponudile korisnicima konačne kamate niže od 3,5 posto, a sve ostale će zaračunavati gotovo četiri posto, ili znatno više od toga. To su, doduše, povoljnije kamate od tržišnih, zahvaljujući tome što polovinu rizika za njihov povratak preuzima država. No, velikom dijelu hrvatskog gospodarstva, koje pada u novi krug recesije, i takve će kamate biti teret. 

    Godinama slušamo žalopojke da je hrvatsko gospodarstvo nekonkurentno i da treba smanjiti sve troškove koji njegove proizvode čine preskupima. Poslodavci te troškove krešu već od početka krize. Štede na svakom koraku, otpuštaju zaposlene i snižavaju plaće, kako bi poduzeća preživjela. Od početka godine poduzetnicima tu pomaže i Vlada: smanjuje doprinos za zdravstvo, porezna opterećena i parafiskalne namete. Međutim, sve to kresanje troškova, koje udruženo izvode poslodavci i Vlada, neće puno pomoći, ako banke poduzećima udaraju kamate od 6 ili 8 posto. Tvrtka može otpustiti polovinu zaposlenih, ali će preostali morati dobar dio godine crnčiti samo zato da bi poslodavac mogao nezasitnim bankama isplatiti kamate i kredite. Stoga poslodavci takve kredite izbjegavaju. 

    Problem su, kažu banke, poduzetnici jer samo je njih 20 posto u Hrvatskoj kreditno sposobno, a nemaju ni kvalitetnih projekata. Teško je vjerovati da je u Hrvatskoj tako puno loših projekata. Pravo je pitanje koji projekt može biti kvalitetan uz kamate od 8 posto, ako prosječni poduzetnik trenutačno ostvaruje profitnu stopu od samo dva-tri posto. Drugim riječima, strane su banke unaprijed većinu projekata u Hrvatskoj proglasile nekvalitetnima, i to zato što kroz njihovo kreditiranje ne mogu pokrivati svoje goleme profitne prohtjeve. 

    Banke upozoravaju da ne mogu spuštati kamate sada, kad u Eurozoni raste rizik, osobito na zaduživanje država. To je moguće. No, banke su i prije desetak godina, u znatno boljim vremenima, gospodarstvu i državi nabijale kamate, još veće nego danas. Tvrdile su kako je u Hrvatskoj, tobože, jako rizično posuđivati novac. Da su pretjerivale, slikovito dokazuju podaci o njihovu poslovanju. Iz Hrvatske su izvlačile najdeblje profite koji se nisu bitno smanjili ni tijekom ove krize. Banke jednostavno potkopavaju tlo hrvatskom gospodarstvu i građanima, svojim klijentima, a time i same sebi.