Prihvatiti se dužnosti ministra financija u okolnostima sve teže i gotovo nerješive gospodarske depresije te nasljeđenog, rekordnog manjka u državnom proračunu, u prezaduženoj i rasprodanoj Hrvatskoj to mogu samo najhrabriji političari ili oni koji sami sebe vole testirati u najrizičnijim avanturama, uvjereni da će – radeći za opće dobro – uvijek imati i Božju pomoć.

O izravnoj suradnji novog ministra financija, Slavka Linića, i Boga svemogućega, još nema vidljivih znakova. No, činjenica je da je za samo dva tjedna Milanovićev tim u Banskim dvorima – u kojem Slavko Linić i Radimir Čačić, sigurni u svoj koncept hrvatskog izlaska iz krize, kao što su u ono vrijeme Petar i Pavle bili uvjereni u Kraljevstvo nebesko – testirao, odabrao i široj javnosti već nametnuo zaokruženi skup spasonosnih fiskalnih mjera i investicijskih projekata.

U tom ozračju i jučer je ministar Linić – nasuprot orkestru desperadosa iz velikih banaka i iz akademske zajednice, koji navješćuju neminovno smanjenje ionako depresivnog BDP-a za najmanje jedan posto i u 2012. godini – samouvjereno najavio povećanje BDP-a »do jedan posto«.

Kad bi se takvo nešto ostvarilo, bilo bi krunski dokaz kakvog-takvog zaokreta od depresije prema skorom višegodišnjem poletu i izlasku iz već troipogodišnje depresije, možda već do 2017. Ali, optimistični je Linić bio krajnje realan, kad je taj ovogodišnji minimalni znak zaokreta unaprijed ocijenio kao »izvanredni rezultat«, ako se ostvari.

Jer, hrvatski je godišnji BDP od 2008. smanjen ukupno 7,5 posto, uz gubitak čak deset posto radnih mjesta, a da se općem potonuću još ne vidi kraj.

Nova drama je u punom zamahu: brojni stečajevi, osobna bankrotstva, masovna besposlica, ali i rašireni manjak stručnosti i poduzetnosti za aktualna poslovna iskušenja, u kombinaciji s preskupim i zakočenim bankarskim pozajmicama, te teškom gospodarskom krizom u gotovo svim zemljama s kojima Hrvatska obavlja vanjsku trgovinu ili od kojih je pozajmljivala kapital, prijete skorim padom hrvatskog kreditnog i investicijskog rejtinga na ništicu.

Linić se u takvim okolnostima odlučio za bolne rezove u državnim financijama: jučer je potvrdio da će smanjiti državne izdatke gotovo za deset posto, kako bi proračunski manjak s lanjskog rekorda od 20 milijardi kuna u 2012. prepolovio, a istodobno pokrenuo nove investicije, s višestrukim učincima, osobito u željezničkom prometu i u energetici. Istodobno će za privatizaciju pripremiti i Hrvatsku poštansku banku i Croatia osiguranje, jer će Hrvatska do novca za državne financije i za investicije teško dolaziti na međunarodnom financijskom tržištu.

Te najave su već prošlog tjedna pozitivno utjecale na dionice Croatia osiguranja, koje su samo u prošli četvrtak i petak poskupjele ukupno 12,5 posto, iako još na malom burzovnom volumenu. Na sličan su način odjeknule i najave novog ministra turizma, Veljka Ostojića, o nižim stopama PDV-a za turističke usluge, pa su potom poskupjele i dionice Liburnia Riviera hotela, kao i Valamar Adria te Arenaturist i Plave lagune.

Vlada će u siječnju odlučiti koliko će porasti opća stopa PDV-a, te uvesti više međustopa, kako bi se zaštitile socijalno ugrožene kategorije građana i rasteretio dio gospodarstva. Nove stope PDV-a primjenjivat će se od 1. ožujka, a nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i lijekove neće se mijenjati do ulaska u EU, sredinom 2013.

Socijalno ugroženim građanima Vlada namjerava pomoći i kroz rasterećenje najnižih plaća. Mirovine se neće dirati, jer gotovo 70 posto umirovljenika nije u stanju iz mirovina pokriti svoje mjesečne potrebe, argumentirao je ministar Linić.

Masa za plaće će se smanjiti preustrojem, te smanjivanjem broja zaposlenih u javnom sektoru, a nakon toga slijedi rezanje svega što nije u službi izvoza, razvoja i efikasnijeg djelovanja državne uprave.

Dakle, navijajmo za ministra Linića. Tako mu Bog pomogao.