BOŽIĆ je Noć Inicijacije u Novo, kao i znak mira i obnove čovjeka. Božić je događaj koji povraća čovjeka u stanje bez mržnje – u djetinjstvo. Božić je sakralna »dječja« (nevinost) igra. Ovo je govor velikih tajni na događajni i dječji način. Nastoji se ponoviti prvi događaj – rođenje Isusovo u Betlehemu – i doživljaj, kao i obnavljanje i ponavljanje rađanja ljudskog roda. Božić je spomen na novi postanak novog svemira i čovjeka. 

  Svi smo mi na zemlji putnici u svoj Betlehem, prema svojem novom rođenju, prema svojem iskonu. A isto tako su sada jaslice u našemu srcu, koje treba biti srce djeteta, nevino, da bi se u njemu rodio Isus. Istina, Isus se u vječnosti rađa iz Oca (Logos izlazi od vječnosti), u vremenu se rodio od Marije u Betlehemu, sada se rađa u ljudskim srcima. Noćas mi slavimo sva tri rođenja. Punina je kada se rodi u nama. Tada je to »primjena« Isusovog rođenja na svakog od nas. Božić je blagdan LJUBAVI, božanske i ljudske. Blagdan ljudskog osmišljenja. 

  Božić je vrijeme PRAŠTANJA. Svi smo mi ljudi, sa svojim željama i nakanama, manjkavi i grešni. To nas sprečava u međusobnoj blizini i u vlastitom smirenju. Božić nas poziva da budemo ljudi na Božju sliku. To Bog želi, to nam nudi kroz Isusa Krista. Rađanje Isusa u nama neće nas otuđiti u ljudskosti i ljudskim vrednotama, nego će nam pomoći da to ostvarimo. Čovjek sam sebe ne može ostvariti. Potreban mu je drugi, potreban mu je Bog. U ovoj božićnoj »igri« nudi nam se da u »jaslice« izručimo svoje slabosti i svoje nedostatke. U jaslicama, u srcu je Spasitelj. 

 Svatko ima dubioza, očekivanja i neizvjesnosti – sve se to može saopćiti Spasitelju, koji se rađa u našem srcu. Božić uči da su dobro i dobrota božanska vrijednost. Dobro je u sebi smišljeno, kao što je zlo u sebi besmisleno. Zlo se uvijek osvećuje onome koji ga čini. Zato je Božić POZIV svim ljudima na dobro, plemenitost i opraštanje. Ovaj Božić nas treba pomiriti u nama samima. Mi se ne možemo miriti s drugima ako se nismo našli u samom sebi. Nemiran čovjek u sebi ne može biti u miru s drugim ljudima. Isusovo rođenje u nama baš izvodi to naše osobno pomirenje i smirenje. 

  Već je u 15. stoljeću zabilježeno »mirboženje« (ljubljenje) kao bit slavljenja Božića. Tko ne prihvaća mirenje, taj ne može očekivati plodove Isusova utjelovljenja. Za Božić se čekalo »gosta« u obitelji – on je označavao Isusa. Njemu se iskazivala dobrodošlica i darivalo ga se. Zato se za Božića daruje, onako kako nas Bog obdaruje svojim Sinom i drugim blagoslovima. Svijeća se također palila i stavljala na prozor s pozivom »gostu«, znak da je Bogu i čovjeku slobodan pristup, a također da se ne bi dogodilo kao u Betlehemu, da se zatvore vrata Isusu. Ni oni onda nisu znali tko je Isus, pa ni mi danas ne znamo tko je Isus. Tek kad primimo onog potrebnog, tek tada ćemo spoznati da smo primili Isusa. 

 Na Božić se također moli za BUDUĆNOST. Zar dijete nije znak budućnosti? Dijete je budućnost, Isus dijete je budućnost. Kroz Isusovo rođenje otvaramo se budućnosti za koju smo mi odgovorni. 

  Blagdanom Božića otvara se i VJERA U ČOVJEKA. Bog postaje čovjek, da bi čovjek postao (ljubio) kao Bog. Čovjekovo rješenje nije bijeg iz ljudskosti, nego posvećenje i usavršavanje slike Božje. Sada je naše mjesto ovdje na zemlji i u našemu tijelu. Tu smo mi ljudi pozvani i tu treba da stvaramo istinske odnose zajedništva. Mi smo u svijetu i za svijet smo odgovorni. Božić ima i stvoriteljsko i stvarateljsko značenje. 

 Sad smo mi na vratima mira u Domovini. Sad treba stvarati mir mirnog vremena. Puno lakše je voditi rat nego li stvarati mir. To je iskustvo povijesti. Za mir u miru potrebno je unutarnje smirenje – što nam i udjeljuje božanska milost. Mir ljudima koji su dobre volje…! I danas (noćas) odzvanja ovaj evanđeoski poziv. Vjerujem da su ljudi (kršćani) ti koji nastoje biti čiste savjesti i otvorena srca. 

  Mudro i jednostavno srce (mudraci i pastiri) čuje Božji poziv i prepoznaje Božje rođenje u ljudskom rodu. To je ponuđeno čovječanstvu pred dvije tisuće godina, a danas se nudi svakom čovjeku, svakom od nas, meni, tebi, svima… 

  Svjetlo i Mir su u nama i među nama – prepoznajmo ih i obnovit ćemo se.