Što je Europska unija – prema upravo objavljenim, najnovijim podacima Eurostata – danas, kad od povijesnog 1. srpnja u svojem sastavu ima i Republiku Hrvatsku kao 28-u članicu? I Uniji, a ne samo Hrvatskoj, ostat će na čast i slavu zapisana činjenica, da je usred najteže ekonomske i financijske krize u svojoj nedugoj povijesti smogla političke volje i interesa da priključi i Hrvatsku. Ta činjenica ima posebno, iako i paradoksalno, dodatno značenje za Uniju, jer je jednu malu ekonomiju – koja tone već u petu godinu teško rješive depresije – integrirala u danima sve dramatičnijih dvojbi, pa i o tome treba li i depresijsku Grčku, i Španjolsku, i Portugal, i Cipar isključiti ili će, nakon još prijetećih britanskih kalkulacija o izlasku, na izlazak iz Unije biti prisiljena i Njemačka. Dakle, proširenjem na Hrvatsku, EU ide dalje, ali uz koje efekte i rizike?

   Za razliku od male Hrvatske, čiji će BDP u 2013. najvjerojatnije biti gotovo 13 posto manji nego predkrizne 2008., Unijin će bruto-proizvod biti manji »samo« dva posto, no to je novi, krizni i na dulji rok sputavajući okvir za hrvatski izlaz iz depresije. EU-28 – unatoč svim svojim raskošnim povijesnim, kulturološkim, prirodnim, političkim, sigurnosnim i financijskim bogatstvima – ostaje u razmjerima globaliziranog biznisa veliki igrač koji gubi konkurencijsku igru i s Amerikom, i sa Kinom, kao i sa svim novim, snažnim ekonomijama nekadašnjeg Trećeg svijeta, koje su i tijekom velike krize zapadnog neoliberalnog kapitalizma ostale u punom, stabilnom zamahu, sa rastom BDP-a u rasponu od šest do deset posto.

   Unijin statistički ured, Eurostat, u najnovijem izvještaju svjedoči o nastavku i produbljivanju recesije u većini članica EU-28, na temelju potpuno obrađenih podataka za prvo tromjesečje, povezanih s glavnim, statistički obrađenim trendovima u drugom kvartalu 2013. Podsjećam, Europska je unija na početku svoje velike krize, tijekom 2009. godine, pretrpjela pad zbirnog bruto-proizvoda svojih 27 članica za 4,3 posto. U iduće dvije godine oporavka, taj se zbirni proizvod povećao za 3,8 posto, da bi se s rasplasavanjem dužničke i razvojne krize u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj, na Baltiku, Cipru i odnedavno u Mađarskoj, Sloveniji i Italiji, lani smanji za 0,5 posto. Prvi kvartal 2013. pokazao je da se recesija širom Unije nastavlja i pojačava: zbirni Unijin proizvod u prvom je tromjesečju 2013. bio 1,1 posto manji od ostvarenog u prvom tromjesečju 2012. U višegodišnjoj je recesiji sada već 18 članica Unije-28, u depresiji njih pet (među kojima je i Hrvatska), a u novom, krhkom poletu preostalih pet.

   I dok će prema prognozama MMF-a, tijekom 2013. Kina svoj BDP povećati za liderskih 7,5 posto, a Indija i Indonezija za po 5,8, te Saudijska Arabija za 4,0 posto, EU-28 će ga smanjiti još za 0,6 posto, a najviše Grčka (još za šest posto, ili ukupno za 30 posto od početka krize). U takvim se okolnostima EU za manje od deset godina, nakon trijumfalnog starta, preobrazila u kronično »kaotično zajedničko tržište« (to je dijagnoza koju je izrekla njemačka kancelarka, Angela Merkel), na kojem kao da svaka od članica gleda samo kako da nadmudri drugu ili kako da je neka druga ne nasamari.