Ima nade za nas

Iza pozornice Branka Podgornika

Dražen Ciglenečki

Hrvatsko pravosuđe je sada pokazalo volju za zaštitu građana, a Vlada, Sabor i HNB tek će morati pokazati da imaju petlje hrvati se s moćnim financijskim sustavom. Njemu je Hrvatska dosad bila slobodno lovište



Nepravomoćna presuda Trgovačkog suda u korist građana pogođenih divljanjem kreditnih rata u švicarskim francima, unijela je dašak optimizma i vjeru da u Hrvatskoj ipak postoje institucije koje građane štite od banaka.


Takvu spremnost u ovom je slučaju pokazalo hrvatsko pravosuđe, iako većina takvu zaštitu očekuje ponajprije od Vlade i Hrvatske narodne banke. One se pritom nisu namučile.  

Središnja banka je monetarna vlast i ima regulatorne ovlasti nad privatnim bankama. Ali, protiv kredita u švicarcima guverneri su se borili samo stidljivim upozorenjima koje gotovo nitko nije uspio čuti. Ni vlade nisu učinile gotovo ništa, ako se izuzme najnoviji pokušaj ministra financija Slavka Linića da građane zaštiti od bankarskih inovacija kroz predloženi zakon o potrošačkom kreditiranju.


Balon kredit


Vlada Jadranke Kosor, istina, pokušala je pomoći uvođenjem tzv. »balon kredita«, koji su omogućavali smanjenje rate, ali su istodobno produžili rok za otplatu kredita u švicarcima, tako da je glavnica ostala ista, a banke nisu ništa izgubile. Koliko je taj model pomogao dužnicima, vidi se po tome što ga u Hrvatskoj gotovo nitko nije iskoristio.  

»Balon kredite« su inozemne banke predložile i Mađarskoj, ali ona ih nije prihvatila. Vlada Viktora Orbana se prije dvije godine – nakon devalvacije forinte i skoka švicarskog franka – sama pobrinula da građanima olakša nepodnošljivi teret.




Smanjila je glavnice kredita za 25 posto, putem njihove konverzije u forinte po tečaju švicarskog franka 25 posto nižem od tržišnog. Cilj je bio da teret valutnog rizika zajednički podijele banke, građani i država.


Mađarska je vlada, naravno, navukla bijes banaka jer im je uvela i najveći porez u Europi. No, svoj iznos poreza državi banke mogu smanjiti, tako da od njega oduzimaju gubitke od 25 posto, koje su imale pri konverziji kredita u forinte po nižem tečaju.


Neprilike dužnicima  


Budimpešta je prije tri godine ukinula i valutnu klauzulu, a potom djelomice ublažila odluku, tako da danas kredite uz valutnu klauzulu mogu podići samo Mađari kojima je bruto plaća u eurima 15 puta veća od minimalne mađarske plaće u forintama.


To je u skladu sa stategijom koja želi smanjiti ovisnost financijskog sustava od stranih valuta, jer Mađarska smatra da će to smanjiti neprilike dužnicima i olakšati upotrebu forinte u korist konkurentnosti vlastitog gospodarstva i čuvanja radnih mjesta.


Naime, euro pada u sve veću krizu, a sve zemlje koje su ga prihvatile – ili su poput Hrvatske vezale svoje valute uz euro – imaju skučene mogućnosti za borbu s gospodarskom krizom.   Slučaj Mađarske pokazuje da se nacionalnu valutu može rehabilitirati i raditi ono što hrvatske vlade i HNB smatraju nemogućim. Mađarska nije izuzetak. Poljska i Češka također su sustavnom politikom proteklih godina smanjile ovisnost o stranim valutama, a pokazale su da klizajućim tečajevima krune i zlota mogu pomagati svom gospodarstvu, a istodobno brinuti se za dužnike i njihove rate kredita.  

Hrvatsko pravosuđe je sada pokazalo volju za zaštitu građana, a Vlada, Sabor i HNB tek će morati pokazati da imaju petlje hrvati se s moćnim financijskim sustavom. Njemu je Hrvatska dosad bila slobodno lovište.


više vijesti