Hrvatske vlasti iznenada su izgubile »vodič za reforme«. Svjetska banka, po svemu sudeći, odustat će od rangiranja država u svijetu prema »lakoći poslovanja«. Riječ je o poznatoj listi »Doing Business«, priručniku za investitore, koji uz pomoć deset kriterija pokazuje koliko se neka država prijateljski odnosi prema otvaranju privatnih poduzeća. 

   Hrvatska je lani na toj listi pala za tri položaja, na 84. mjesto među 180 država. Poslodavci su upalili alarm i kritizirali Vladu zbog loše poslovne klime. Guverner HNB-a Boris Vujčić je nekoliko puta poručio Vladi neka samo pogleda priručnike poput »Doing Business« i znat će kakve reforme mora činiti radi privlačenja privatnih investicija koje su, kaže, ključni put za izlazak zemlje iz krize. Potom je ministar Ivan Vrdoljak najavio reforme, a potpredsjednik Vlade Branko Grčić je potkraj svibnja HUP-u obećao da će se položaj Hrvatske na ljestvici popraviti »za godinu dana, najkasnije za dvije«. 

   Ali stigao je hladan tuš. Novo vodstvo Svjetske banke sastavilo je radnu skupinu koja je listu preispitala, i to na pritisak Kine, Indije i brojnih kritičara u svijetu. Skupina kaže da su kriteriji za rangiranje zemalja prema lakoći poslovanja »problematični«, da se cijeli projekt vodi »manjkavo«, na temelju oskudnih informacija i bez stručne recenzije. Skupina predlaže zadržavanje liste, ali uz novu metodologiju i bez rangiranja država. Drugim riječima, »Doing Business« je na izdahu. Ako i opstane u nekom obliku, neće imati top-listu. 

  Svjetska banka sastavlja spornu ljestvicu deset godina. Savjetovala je više od 80 zemalja u razvoju kako da unaprijede poslovnu klimu. Ruanda je »Doing Business« čak uzela kao vodič za državni program reformi. No, radna skupina sada kaže da lista »nije smišljena za pomoć zemljama u pronalaženju prikladnih odgovora«. Pomoćnik glavnog tajnika UN-a Ajay Chhibber tvrdi da lista ohrabruje snižavanje poslovnih i humanih standarda u svijetu, jer bolje ocjene daje zemljama koje za poslovne aktivnosti imaju manje regulacija te nižu zaštitu zaposlenih i okoliša. Taj Indijac smatra da takve ljestvice potiču utrku zemalja »u borbi za dosezanje dna«, te da kumuju katastrofama poput nedavne u tekstilnoj tvornici u Bangladešu, u kojoj je poginulo više od 1.100 radnika. Zagovornici liste, pak, odvraćaju da ona smeta državama u kojima vladaju koruptivna klima te nejasni, netransparentni uvjeti za poslovanje. 

  Hrvatska, vjerojatno, neće imati prilike za popravak položaja na ljestvici. Čak i da »Doing Business« opstane, Hrvatska od boljeg položaja ne bi imala puno koristi. Gruzija i Makedonija u proteklih su šest-sedam godina izbile u vrh liste, na 9. i 23. mjesto, ali strana ulaganja nisu im se povećala. Glavnina svjetskih investitora odlazi u Kinu, Indiju i Brazil, upravo u zemlje koje je Svjetska banka plasirala u donji dio ljestvice. Kina se nalazi na 91. mjestu, Indija na 132., a Brazil na 139. mjestu. Nije čudno što te države smatraju da je lista »Doing Business« manjkava i neobjektivna. Moguće je da će guverner i Vlada sada po svijetu tražiti drugi »vodič za reforme«. No, zbivanja s listom »Doing Business« još su jedno upozorenje hrvatskim političarima kako je krajnje vrijeme da počnu tražiti vlastiti put za izlazak zemlje iz krize.