Foto D. Klarić/Cropix
Na političarima, ali i medijima, ostaje mrlja da nisu na vrijeme i pravi način razotkrili pozadinu ove inicijative koja se pokušava prikazati voljom naroda, a u stvari je izrazito nazadnjačka i politički opasna
Sve je počelo kao bezazlena inicijativa i mnogi nisu obraćali preveliku pažnju na štandove gdje su se, navodno u ime obitelji, sakupljali potpisi da u Ustav uđe odredba po kojoj je brak životna zajednica muškarca i žena.
Organizatori tvrde da su sakupili više od pola milijuna potpisa, pa sve upućuje da smo pred prvim referendumom koji su inicirali građani. I koliko god referendum bio demokratski način izražavanja, ovaj bi, ako do njega dođe, na koncu mogao ispasti farsom koja bi na koncu mogla Hrvatsku svrstati u one zemlje koje su daleko od civilizacijskih standarda zapadnih demokracija. Jer, manjina koja nam je ovu trulu jabuku i podvalila, potpomognuta retrogradnim političkim strankama i konzervativnim vjerskim zajednicama, mogla bi vrlo lako svojom izlaznošću, odnosno inertnošću ostatka biračkog tijela, postići cilj.
Premalo je bilo onih koji su javno upozoravali da se iza inicijative »U ime obitelji« za promjenom Ustava valjaju nimalo obiteljski interesi. Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Sanja Barić u subotnjem razgovoru za naš list upozorava da brak nema ustavni sadržaj nego isključivo zakonski. Dakle, ako se u ustavni tekst uvede »definicija da je brak zajednica života žene i muškarca time se postiže samo jedno: rezervira se riječ ‘brak’ za zajednicu žene i muškarca. Samo riječ, naziv, ime… Pravni sadržaj braka, izvanbračne zajednice i obiteljskih odnosa u potpunosti je prepušten zakonodavcu…«
Mnogo je dezinformacija i manipulacija inicijative »U ime obitelji« ostalo prešućeno, čak se toleriralo i protuzakonito sakupljanje potpisa po kućama i radnim mjestima. Vjerojatno je i među volonterima koji su sudjelovali u prikupljanju pola milijuna potpisa bilo onih koji su iskreno vjerovali da čine nešto dobro. Profesorica Barić referendumsku inicijativu naziva legitimnom, ali napominje da je njezin pravni doseg ograničen, a političke konotacije diskriminatorne. A referendumska odluka bit će valjana neovisno o broju izašlih birača.
Što znači da ćemo se ako se izglasa ograničenje na ustavnoj razini svrstati u zemlje koje su tu tematiku tako regulirale, poput Bjelorusije, Azerbajdžana, Latvije, dok nam s druge strane ostaju skandinavske zemlje, Francuska, Velika Britanija, Španjolska, Argentina, Brazil… Odnos prema manjinama ispit je zrelosti svakog društva i ne mogu se demokratskim zvati ona koja potiču diskriminaciju bilo kojeg svog člana. Zato ovo što se navodno čini u ime obitelji u konačnici će se obiti upravo o hrvatske obitelji, jer raslojavanje društva, stvaranje napetosti i bujanje strasti ne mogu nikome donijeti dobro.
Zato se ovom referendumu ne treba radovati kao demokratskoj tekovini, jer kada nismo dobili priliku izjasniti se o znatno bitnijim temama za našu svakodnevicu, kao što je bio svojedobni ulazak u NATO ili se odustalo od referenduma o Zakonu o radu, onda nam ni ovakve farse demokracije nisu potrebne. Na političarima, ali i medijima, ostaje mrlja da nisu na vrijeme i pravi način razotkrili pozadinu ove inicijative koja se pokušava prikazati voljom naroda, a u stvari je izrazito nazadnjačka i politički opasna.
Ili ćemo uskoro doživjeti da ćemo »u ime obitelji« sakupljati potpise da se ustavom zabrane brakovi Srba i Hrvata