Željko Kerum / Foto Dragan Matic / CROPIX
Kad bi najpoznatiji filmski kum Vito Corleone danas živio u Hrvatskoj bio bi prezadovoljan zakonskim opcijama za legalizaciju svih svojih poslova. Ponajmanje bi se trebao bojati sukoba interesa, jer bi mu bilo dovoljno prenijeti sve svoje mafijaške ovlasti na odvjetnika ukoliko želi postati gradonačelnik, ministar, čak i premijer ili predsjednik države.
Kad bi najpoznatiji filmski kum Vito Corleone danas živio u Hrvatskoj bio bi prezadovoljan zakonskim opcijama za legalizaciju svih svojih poslova. Ponajmanje bi se trebao bojati sukoba interesa, jer bi mu bilo dovoljno prenijeti sve svoje mafijaške ovlasti na odvjetnika ukoliko želi postati gradonačelnik, ministar, čak i premijer ili predsjednik države.
Ne bi se ničega trebao bojati, jer je hrvatska demokracija u kontekstu sprečavanja sukoba interesa, mita, korupcije i zlouporabe ovlasti u javnoj upravi, zapela negdje u kamenom dobu. Ne znaju što bi prije otkrili – kotač ili vatru.
Nesreća je što u tom kontekstu treba promatrati i imenovanje novih članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Kao što njihovo ime i govori, oni tek teoretski razglabaju i procjenjuju što jest, a što nije sukob interesa, bez važnijih ovlasti u progonu i kažnjavanju. Ljudi su i dosad radili, ali su bili osuđeni na male rezultate.
Dobar je primjer Željka Keruma. Splitskom gradonačelniku Povjerenstvo je utvrdilo sukob interesa još 2. ožujka 2011. zbog namjere gradnje poslovno-trgovačkog centra Kerumovog nećaka i prenamjene istog zemljišta, kao i namjere Fani Horvat da na Marjanu gradi ugostiteljski objekt. Kerum se nije očitovao, odrezali su mu obustavu dijela plaće od 20.000 kuna i naredili javnu objavu mišljenja Povjerenstva u medijima, što Kerum nije ispunio. Splitskom gradonačelniku se nije dogodilo ništa osim minorne financijske kazne. On nikako nije jedini.
Još u listopadu 2009. Povjerenstvo je privremeno obustavilo isplatu plaće u iznosu od 10.000 kuna za oko 300 dužnosnika lokalne uprave i samouprave, koji nisu u roku od 30 dana od stupanja na dužnost ispunili imovinsku karticu.
To je tek manji dio problema. Veći se odnosi na to što Povjerenstvo nema kapaciteta ni ovlasti istraživati sadržaj tih istih imovinskih kartica i porijeklo imovine. Nema provjere koliko su podaci iz kartica točni, a za davanje lažnih informacija nisu predviđene ozbiljne sankcije.
Među spomenuta 294 lokalna političara bio je i načelnik Općine Bukovlje, tada malopoznati SDP-ovac Tihomir Jakovina, kojemu su nakon što je postao ministar, novinari otkrili kako i dalje posjeduje tvrtku u centru Općine, gdje je 10 godina bio načelnik i nesmetano uživao u sukobu interesa zbog kojeg do danas nije odgovarao.
Europa ima druge standarde. Europski ured za borbu protiv prevara (OLAF) ima 400 službenika s velikim ovlastima za provođenje istraga u borbi protiv korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, surađuju i koordiniraju akcije s policijom i pravosuđem, štite zviždače, provjeravaju porijeklo imovine, ukratko imaju prilično ozbiljne ovlasti i samostalnost u radu.
U Sloveniji je posebno povjerenstvo do detalja istražilo imovinu ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i premijera Janeza Janše od kojega traže ostavku. O takvoj borbi protiv korupcije i sukoba interesa jučer se u Saboru nije govorilo. Važnije je bilo prepucavanje o tome tko je kome donio gotovu listu s imenima i podvalio kandidate.
Nakon dvije godine pauze sada je barem imenovano Povjerenstvo s nešto većim ovlastima nego ranije, jer će moći tražiti ostavku dužnosnika, koji zatim ne bi mogao biti ponovno imenovan u idućih dvije do pet godina. Tek treba vidjeti hoće li se išta po tome učiniti.
Ako sve ostane po starom, imenovanje Povjerenstva najveći učinak imat će u borbi protiv nezaposlenosti, jer će glavni doseg biti upošljavanje petero ljudi na izdašnoj plaći od 13 do 17 tisuća kuna.