Snimio Darko JELINEK
Vladi je, međutim, u prioritetnom interesu zaustaviti rast nezaposlenosti i pad osobne potrošnje, o kojoj presudno ovisi punjenje državnog proračuna, te pokrenuti investicije, makar za početak novog ciklusa dolazile samo iz ionako već visoko zaduženog državnog i javnog sektora. Stoga će se i nakon najnovijeg susreta hrvatske vlasti i MMF-a ovdašnja depresija i dalje činiti – nerješivom
Ta se dvojba jučer nije mogla izbjeći ni na razini zatomljene podsvijesti sudionika razgovora u Zagrebu, između delegacije MMF-a i njegovih domaćina, iako – koliko se moglo saznati – ni u jednom trenu nije izrečena.
Ali, činjenica je da se taj važan niz razgovora o hrvatskom putu iz depresije, kao i o istodobnoj završnici hrvatskog puta u Uniju, podudario s povećanjem broja nezaposlenih na dramatičnih 370.000 osoba.
No, ministar financija Slavko Linić, mudro je spomenutu dvojbu izvukao iz tog najšireg konteksta, pa sveo na tehniku: s ili bez novog sporazuma s MMF-om općenito, da bi zaključio kako Hrvatska sama dobro vlada državnim financijama, te da joj i dalje stroži aranžman s MMF-om ne treba.
Fiskalno pravilo, o kojem je ovdje riječ, traži da se ukupni rashodi općeg proračuna (dakle, državnog proračuna proširenog i na zdravstveni i mirovinski sustav), kao udjel u BDP-u, smanje za najmanje jedan postotni bod godišnje.
Takav je zahtjev razuman i koristan u fazi gospodarskog poleta, ali je u kroničnoj depresiji koja u hrvatskom slučaju tone na svoje drugo dno, samo ključ kojim se otvara put prema trećem, još dubljem i depresivnijem gospodarskom potonuću.
Zato s razlogom Linić od MMF-ovih stručnjaka traži, ne samo razumijevanje za ovogodišnje planirano blago povećanje državne potrošnje i zaduživanja, nego i spremnost za zajedničko nalaženje boljih fiskalnih i financijskih rješenja. I sve to u širem kontekstu skorog hrvatskog ulaska u Europsku uniju, ako se ostvari na prijelomni 1. srpnja 2013., po planu.
Ali, MMF-ovi analitičari i dalje zagovaraju paket rješenja za Hrvatsku, u kojima prednjače rezovi u državnoj potrošnji i rezovi u radnim pravima, kako bi Hrvatska postala privlačnija za strane investicije i domaće privatno poduzetništvo, te kako bi se u tim okvirima tobože brže i uspješnije restrukturirao cjelokupan javni sektor.
Vladi je, međutim, u prioritetnom interesu zaustaviti rast nezaposlenosti i pad osobne potrošnje, o kojoj presudno ovisi punjenje državnog proračuna, te pokrenuti investicije, makar za početak novog ciklusa dolazile samo iz ionako već visoko zaduženog državnog i javnog sektora. Stoga će se i nakon najnovijeg susreta hrvatske vlasti i MMF-a ovdašnja depresija i dalje činiti – nerješivom.