Hrvatske vlasti, ako to netko nije uočio, sve manje računaju na mogućnost da Hrvatska uskoro izađe iz krize. Ekonomski prognostičari – od Hypo banke do RBA i Hrvatske narodne banke – jedan za drugim spuštaju svoja očekivanja. Daju do znanja kako bi se recesija mogla nastaviti i 2015. godine.

   Umjesto o gospodarskom rastu i zapošljavanju, članovi Vlade govore uglavnom o štednji. Ministar financija Boris Lalovac je ovih dana upozorio da će se rezanje proračuna nastaviti ne samo ove nego i iduće dvije godine. Najnoviji podaci Eurostata, međutim, pokazuju da štednja nije dala očekivane rezultate u većini članica EU. Malo je popravila stanje u proračunima, ali je zaduženost država nastavila rasti. Gospodarstvo posvuda posrće, a nezaposlenost se ne smanjuje.

   Očito je da hrvatske vlasti, iako to javno ne kažu, ne vide odgovor na glavno pitanje – tko će, odnosno što će u Hrvatskoj pokrenuti gopodarski rast. I dalje nas uvjeravaju, zajedno s oporbenim političarima, da Hrvatska radi izlaza iz krize treba privući (strane) investicije kako bi povećala izvoz. Računaju da će netko iz inozemstva graditi tvornice koje će svoje proizvode prodavati stranim kupcima. Inozemne investicije u Hrvatsku, međutim, već godinama padaju, slično kao i u drugim državama.

   Kad već nema stranaca, Vlada grebe po dnu lonca kako bi povećala domaće investicije, koje su u proteklih šest godina pale za 40 posto. Državni proračun više ih ne može osigurati, jer se investicijski izdaci režu zbog štednje. Očekuje se novac iz europskih fondova, ali to ni približno ne može pokriti golemi hrvatski investicijski deficit. Osim toga, morat će proći nekoliko godina uhodavanja da bi novac iz fondova počeo u Hrvatsku obilnije curiti, sudeći prema iskustvima ostalih članica EU.

   Novac za investicije ne daju ni poslovne banke. One već godinama smanjuju kreditiranje poduzeća, bez čega se gospodarstvo ne može oporaviti, čak kad bi imalo (inozemne) kupce. Iz Vlade stalno pozivaju banke da povećaju kredite, ali uzalud. Banke ne zanima financijsko širenje, nego im je, zbog rasta loših kredita, najvažnije stezanje i razduživanje – slično kao državi, građanima i poduzećima.

   Manjak kredita iz poslovnih banaka mogla bi nadomjestiti državna razvojna banka (HBOR), koja je proteklog tjedna poduzećima najavila injekciju od najmanje dvije milijarde kuna. Međutim, javnosti je promaknulo da je HBOR zapravo smanjio kreditiranje. U prvih devet mjeseci HBOR je plasirao 3,5 milijarda kuna, što je za 1,5 milijarda manje nego u istom razdoblju prošle godine.

   Očito je da hrvatsku ekonomiju nema tko pokrenuti. Banke, država, poduzeća i građani zabavljeni su ponajprije štednjom, što gospodarstvo gura u deflaciju, koja je znak ekonomske depresije i krize potražnje. Kad sustav ne funkcionira, kad kriza traje šest godina bez izgleda za oporavak gospodarstva, potrebne su izvanredne, nekonvencionalne mjere. Za njih su zadužene države i njihove središnje banke. Takve je mjere, u eurozoni, ovih dana djelomice počela primjenjivati Europska središnja banka, putem novog načina kreditiranja gospodarstva. HNB, međutim, još uvijek ne najavljuje ništa novo. Kao da su se i Vlada, i HNB, pomirili s propadanjem – što je nedopustivo.