Država bi se već iduće godine mogla pohvaliti znatnim smanjenjem proračunskih izdvajanja za radnike. Do kraja godine, prema planu, u privatni sektor trebale bi se preseliti čistačice, radnici na održavanju i popravcima, pripremi hrane i pića, zaštitari. U privatni sektor preselit će se i djelatnosti prijevoza, kao i pranja i glačanja rublja. Koliko će plaća s proračuna biti skinuto, točno se ne zna. No, poduzeća koja se nalaze u Koordinaciji poduzeća iz uslužnih djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) sprema su sudjelovati u procesu izdvajanja ili kako se to u Hrvatskoj češće čuje, outsourcinga uslužnih djelatnosti iz dijela državnog i javnog sektora. Kako planiraju, mogli bi preuzeti oko 30 tisuća radnika s njihovim radnim pravima. To preuzimanje, slažu se i poslodavci iz privatnog sektora, a i Vlada koja priprema izdvajanje neosnovnih djelatnosti, donijet će uštede proračunu. Čini se i da su obje strane uvjerene kako će izdvajanje čistačica, kuharica, konobara, vozača, kućnih majstora i svih ostalih radnika koji pripadaju neosnovnim djelatnostima u javnim i državnim službama, podići kvalitetu usluga. I pritom ne treba smetnuti s uma, sindikati u zdravstvenom sustavu samo su privremeno zaustavili izdvajanja neosnovih djelatnosti u zdravstvu. Od toga se nije odustalo, čeka se samo da projekt reforme sustava bude dovršen.

Izdvajanje neosnovnih djelatnosti, koliko god se pozivali na praksu drugih zemalja, samo je još jedan pokazatelj da je država loš poslodavac. Time država kao poslodavac priznaje da nije u stanju voditi kadrovsku politiku. Odnosno, da nije u stanju zbrojiti koliko joj, gdje i kakvih radnika u neosnovnim djelatnostima treba, pa ako ima viška postoji način za njegovo zbrinjavanje. S druge strane, što nam država koja nakon izdvajanja neosnovnih djelatnosti računa na podizanje kvalitete usluga doista i poručuje. Samo to, da kao poslodavac nije u stanju organizirati posao. Pa će to raditi netko drugi, a država će mu plaćati uslugu.