Usporedo s pokušajem konstitutiranja Sabora banke su se otvoreno umiješale u politiku. Prvi čovjek Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović najavio je preksinoć, u emisiji HTV-a »Druga strana«, da će banke u zemlji obustaviti davanje kredita državi dok god nova vlada ne smanji javni dug. Ta prijetnja HUB-a hrvatskoj državi epohalni je događaj koji se na ovom prostoru ne pamti otkako su strani vjerovnici obustavili kreditiranje Jugoslavije nakon Titove smrti 1980., što je pridonijelo razvoju krize u bivšoj državi.
Budući da su banke u zemlji došle do limita iznad kojeg je posuđivanje državi rizično, objasnio je Adrović, Ministarstvo financija moći će se ubuduće zaduživati samo u inozemstvu. Nema sumnje, to će potaknuti rast kamata na hrvatski dug. Obustavom kreditiranja banke očito žele prisiliti buduću vladu da oštro krene u proračunska rezanja, za koje nitko od stranačkih pregovarača proteklih dana nije pokazao veliko zanimanje.
Ako se prijetnja banaka ostvari, situacija ne mora biti bezizlazna. Novu vladu to će vjerojatno nagnati da poput Poljske i Mađarske ukine drugi mirovinski stup, čije je stvaranje u posljednjih 13 godina uvelike pridonijelo eksploziji državnog duga. Vlada bi time u državni proračun vratila oko pet milijardi kuna godišnje, koje se sada slijevaju u četiri mirovinska fonda pod kontrolom stranih banaka. To bi gotovo prepolovilo sadašnji proračunski deficit i dugoročno smanjilo potrebu zaduživanja države.
Ucjena HUB-a ukazuje na to da strani vlasnici banaka, koji kontroliraju 90 posto bankarskog kapitala u zemlji, više nemaju koristi od Hrvatske. Profit na uloženi kapital, kažu, smanjio im se na »samo« četiri posto. Međutim, ni hrvatski građani, gospodarstvo i država nemaju koristi od takvih banaka, koje svima stežu slavine. Slično je u ostalim članicama EU-a, gdje su banke također opterećene nenaplativim kreditima i sumnjivim bilancama, pa se od 2009. ustežu od kreditiranja gospodarstva. Prema lanjskoj ocjeni Josea Vinalsa, direktora u MMF-u, samo 30 posto banaka u EU sposobno je za jačanje svog kapitala i za kreditiranje. Dakle, čak 70 posto banaka nije sposobno za obavljanje osnovne socijalne funkcije. Prema riječima lorda Adaira Turnera, one postaju društveno nekorisne – što nezravno potvrđuje i prijetnja HUB-a.
