Internetski div Amazon otvorio je svoju prvu fizičku knjižaru u Seattleu. Ova vijest zvuči gotovo nevjerojatno u kontekstu trenda zatvaranja knjižara, posebno onih malih. Upravo je, naime, Amazon 1994. započeo prodaju knjiga internetom i nižim cijenama doveo do gašenja brojnih stvarnih knjižara u SAD-u.

Što stoji iza otvaranja Amazonove klasične knjižare, tek će se vidjeti, a analitičari smatraju da je ovaj potez potvrda da se online i fizička prodaja stapaju i da će se taj trend proširiti i na druga područja. Koje će se knjige naći u prodaji u Amazonovoj fizičkoj knjižari, temelji se na ocjeni čitatelja i broju online narudžbi. U knjižari su izložene samo najpopularnije, najprodavanije i najviše ocijenjene knjige, a uz knjige mogu se isprobati i kupiti i  Amazonovi uređaji, poput Kindlea.

Pored knjiga istaknuti su odabrani osvrti i  komentari čitatelja, a posjetitelje se potiče da ih prelistaju i naruče online. Ukoliko knjigu odluče kupiti odmah, cijena je ista kao i u internetskoj trgovini. Promjene se događaju i po pitanju elektroničkih knjiga.

Prema rezultatima istraživanja koje je provelo Udruženje američkih izdavača, u prvih pet mjeseci ove godine prodaja elektroničkih knjiga pala je za 10 posto. Kao glavni razlog takvog pada navodi se rast trenda korisnika koji kombiniraju čitanje tiskanih i elektroničkih knjiga, odnosno takozvanih hibridnih čitatelja. Još jedan mogući razlog su i visoke cijene elektroničkih knjiga, koje se u većini slučajeva ne razlikuju previše od cijena usporedivih tiskanih izdanja knjiga.

Kako piše Bug.hr, tržište elektroničkih knjiga bilježi pad već duže vrijeme. Otvaranjem fizičke knjižare Amazon se iz virtualnog spustio u realni svijet, proširujući tako svoje poslovanje. Pitanje je znači li to i snažniji povratak fizičkih knjižara, koje su se zatvarale i po Hrvatskoj, dok one preostale u ovom trenutku ne stoje baš najbolje. Poznato je da situacija u hrvatskom izdavaštvu nije sjajna, no sudeći prema novim naslovima koji će se pojaviti na ovogodišnjem Interliberu možda i nije sve tako crno. Ipak, i dalje ostaje problem previsokih cijena knjiga i njihove distribucije, dok statistike i dalje donose porazne podatke o tome koliko se u Hrvatskoj čitaju i kupuju knjige.

Prije mjesec dana Tportal objavio je tekst Nine Ožegović o propasti dugo najavljivane i hvaljene Nacionalne strategije poticanja čitanja. Očekivalo se da će taj važan dokument dobiti prioritet i konačno biti usvojen, no ni tri godine nakon prve inicijative to se nije dogodilo. Nacionalna strategija poticanja čitanja bila je predstavljana u javnosti kao jedan od glavnih projekata Ministarstva kulture, kojim se željelo doskočiti tome što Hrvati malo čitaju. Strategija bi trebala potaknuti društvo da se ozbiljno i sustavno baci na iskorjenjivanje kulture nečitanja i na radikalnu promjenu čitalačkih navika kako bi Hrvatska dugoročno ipak postala društvo znanja.

 Kako u svojem tekstu zaključuje Ožegović, dio krivnje za takvo stanje snose roditelji, odgajatelji i nastavnici koji nedovoljno potiču djecu na čitanje, a tu su i nezanimljivi nastavni programi i neatraktivni naslovi u lektiri koji odbijaju učenike od knjiga.

Kulturi nečitanja pridonijela je i nerazvijena ekonomska, legislativna, tehnička i kadrovska infrastruktura i nedostatna podrška za e-knjigu, uz srozavanje opće pismenosti i znanja. Ljudi od knjige – izdavači i pisci – tvrde da je uzrok našoj čitalačkoj nekulturi u totalno urušenom hrvatskom obrazovnom sustavu koji ne potiče čitanje, ali proizvodi kao na traci ljude s diplomom koji – ne čitaju!