Snimio Roni BRMALJ / NL arhiva
Ukidanjem zdravstvenog doprinosa stvorit će se preduvjeti za povećanje mirovina, kažu u programu. Da, za jednoznamenkasti udio umirovljeničke populacije. I da, ako se doista i ostvari to po treći put izrečeno obećanje
Još tamo prije šest godina tadašnja Vlada Jadranke Kosor uvela je obavezu plaćanja zdravstvenog doprinosa za umirovljenike. Za dio umirovljenika tu je obavezu preuzeo državni proračun, a dio umirovljenika doprinos plaća iz svojih mirovina.
Točnije, oni s mirovinama do pet tisuća kuna obavezni su plaćati jedan posto zdravstvenog doprinosa, no ta je davanja na svoj račun preuzeo proračun. Oko tridesetak tisuća umirovljenika, dakle jednoznamenkasti postotak umirovljenika s mirovinama nešto višim od pet tisuća kuna, obavezni su plaćati tri posto zdravstvenog doprinosa koji im se obračunava iz njihove mirovine.
Uvođenje obaveznog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike posljedica je jedne u nizu zdravstvenih reformi. U konkretnom slučaju, riječ je o reformi koju je provodio nekadašnji HDZ-ov ministar Darko Milinović.
Najjednostavnije, zdravstveni doprinos malom dijelu umirovljenika s daleko iznadprosječnim mirovinama uveden je radi održivosti zdravstvenog sustava. I idejni začetnik te reforme najavljivao je kako bi se s vremenom, odnosno s financijskom stabilizacijom zdravstva, obavezno plaćanje tri posto zdravstvenog doprinosa umirovljenicima ukinulo. No, to se nije dogodilo.
Naravno, uvođenje zdravstvenog doprinosa nije bilo dobro prihvaćeno u umirovljeničkoj populaciji. Tražilo se njegovo ukidanje, nerijetko s argumentom da su tijekom svog radnog vijeka umirovljenici uplaćivali u zdravstveni sutav pa se plodovi uloženog kroz radni staž trebaju ubirati u mirovini.
Poruka umirovljenika, naravno, pala je na plodno tlo. I to ne jednom. U kampanji za prošle parlamentarne izbore Kukuriku koalicija najavljivala je da će dio umirovljeničke populacije osloboditi plaćanja zdravstvenog doprinosa. Izbori su prošli, Vlada je formirana, počelo se raditi i u tom radu zaboravilo na predizborno obećanje. Nitko više nije spominjao grupaciju umirovljenika kojoj je jednom nešto obećavano.
A onda je došlo i do promjena u resoru zdravstva i s tim promjenama ponovo su oživjele neke stare ideje. U lipnju prošle godine ministar zdravlja je tako najavio da će doprinos za zdravstvo koji plaćaju umirovljenici biti ukinut. »Da, želimo svim umirovljenicima vratiti kako je bilo prije uspostave tih dodatnih nameta na mirovine, negdje 2009., 2010. godine«, kazao je tada Siniša Varga, ministar zdravlja.
Pisalo se nakon toga o ukidanju doprinosa. I sve je stalo na tim pisanjima i komentarima i pozivima da se najavljeno što prije provede. »Pozivamo ministra da što prije od dvostrukog oporezivanja rastereti skupinu od 30.000 umirovljenika, koji jedini u Hrvatskoj imaju takav status, i to ih boli kao nepravda«, poručivao je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, navodeći kako ta skupina umirovljenika jedina u Hrvatskoj uz poreze, prireze i dopunsko zdravstveno osiguranje plaća i tri posto dodatnoga zdravstvenog doprinosa.
No, najavljeno nije provedeno. Ali se ponovo najavljuje. Ovog puta kao dio predizbornog programa koalicije Hrvatska raste. Ukidanjem zdravstvenog doprinosa stvorit će se preduvjeti za povećanje mirovina, kažu u programu. Da, za jednoznamenkasti udio umirovljeničke populacije. I da, ako se doista i ostvari to po treći put izrečeno obećanje.