Nedavno je američka središnja banka (Fed) odgodila podizanje kamatne stope, čime je neizravno dala do znanja kako ekonomska kriza iz 2008. nije posve završena. Među onima koji od Feda traže da bude oprezan u podizanju kamatnjaka najglasniji je Međunarodni monetarni fond koji je ovih dana ponovno upozorio da to može izazvati poremećaje ne samo u SAD-u, nego u cijelom svijetu.

Među ostalim, to može pokrenuti dužničku krizu u zemljama u razvoju, koja bi počela masovnim bankrotima poduzeća, a nevolje bi se prenijele na banke i države, upozorava MMF u dokumentima koje je pripremio uoči godišnjeg zasjedanja svojih članica.

Na prvi pogled razloga za zabrinutost nema, jer američko gospodarstvo već nekoliko godina dobro napreduje, a blagi oporavak se upravo bilježi i u zemljama Europske unije. Međutim, kinesko gospodarstvo usporava se brže od očekivanja, što je izazvalo nevolje u zemljama u razvoju koje jako ovise o trgovini s Kinom. Brazil i Rusija već su pali u recesiju, primjećuje MMF.

U takvim okolnostima, Fedovo naglo podizanje kamata moglo bi izazvati nervozu na burzama i veliki pad cijena dionica. Bijeg kapitala iz zemalja u razvoju – od Kine do Brazila – dobio bi na brzini. Dolar bi ojačao, a kad se povećaju kamate, svi dužnici – osobito oni koji su se zaduživali u američkoj valuti – došli bi u nevolje. Budući da se gospodarstva zemalja u razvoju usporavaju već petu godinu za redom, prihodi poduzeća će se dodatno smanjiti, a teret dugova povećati.

»Dok razvijene države normaliziraju svoju monetarnu politiku, zemlje u razvoju trebaju se pripremiti za povećanje korporativnih bankrota«, upozorava MMF. Naime, od 2004. do 2014. godine dug poduzeća u zemljama u razvoju skočio je sa 4.000 na 18.000 milijardi dolara, više od četiri puta.

Zbog toga su bilance poduzeća jako osjetljive na (Fedovo) povećanje kamata, tvrdi MMF u godišnjem izvješću o financijskoj stabilnosti. Ne treba zaboraviti da je i Hrvatska zemlja u razvoju te da su poduzeća, građani i država zaduženi do grla.   

Direktorica MMF-a Christine Lagarde proteklog je tjedna upozorila da stvari neće stati na poduzećima. Zbog širenja bankrota tvrtki, problemi se mogu proširiti na banke i njihove bilance, a potom i na države, koje su također zadužene kao nikad u povijesti.

Lagarde je pritom skrenula pažnju na »oštro usporavanje« svjetske trgovine u prvoj polovini ove godine i na »brzi pad« cijena sirovina, što osobito pogađa zemlje koje ih masovno izvoze – Brazil, Rusiju, Kanadu, Australiju, Južnoafričku Republiku.

Lagarde je opreznim riječima opisala simptome koji se javljaju uoči izbijanja ekonomskih kriza. Ne treba zaboraviti ni prenapuhane cijene dionica na glavnim svjetskim burzama, koje su u posljednja tri mjeseca sustavno počele padati.

Tim ekonomskim rizicima treba dodati rastuće političke i sigurnosne neizvjesnosti. EU naglo pada u političku krizu, u povodu vala izbjeglica kojem se ne vidi kraj. Otkako su se Rusija i Kina izravno vojno angažirale protiv Islamske države, na strani sirijskih vlasti, na Bliskom istoku se naglo, gotovo filmskom brzinom, mijenjaju strateški odnosi s nesagledivim posljedicama za cijeli svijet. Čini se da takve nesigurnosti i neizvjesnosti u svijetu nije bilo već četvrt stoljeća, još od pada komunizma.